Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua

TAOFIA E LEOLEO TUMUTUMUGA A LE DHSS & IMMIGRATION

 

O le aso Lulu sa tulai mai tumutumuga o le tufatufaga o Food Stamp fa’apea ma le ulua’i aso e pu’ea ai ID o i latou ua mae’a pasia mai e le Komiti Fa’afoe o le Ofisa o Femalaga’iga, i lalo o le polokalama o le “amnesty” a le kovana.

 

“O le tumutumuga lea, afai ae le fa’amalosia ai le tulafono, ua matua solituina le fa’amoemoe atoa o le fa’asa o lo’o fa’atautaia nei. O lo ua taofia sauniga lotu e faia i le Atua o Atua, e ona fo’i le malosi ma le OLA atoa, ae ua tuu le tagata e o mai e saili le mea’ai? O se mea matua le tonu lea ua faia, ma ua alagatatau ai ona fa’asa’o lea faiga, ma iloa e ta’ita’i o le Malo, i na fo’i vaega o le tautua mo tagata lautele, e ao ina usita’ia muamua e i latou le tulafono ma le fa’asa ua latou fai mai e faia e tagata uma i Amerika Samoa,” o se tala lea a le ta’ita’i o leoleo i sona manatu e tusa o le latou sofa’ia ai o lea tumutumuga ma fa’ata’ape se’ia vagana ua usita’ia mea uma ua fa’atulaga i le vavao.

 

O le tumutumuga i le ofisa o femalaga’iga, o i latou nei sa lolofi atu mo le pu’eina o ata o le Immigration ID mo i latou agava’a i le amnesty a le kovana.

 

Fa’ailoa e se sui o le Ofisa, “Ua le mailoa le mea ua o atu uma ai i latou, ae nao sina vaega o i latou na vala’auina e le aufaigaluega ina ia oo ane e muamua pu’e o latou ID e nonofo faaletulafono ai mo le tausaga atoa i Amerika Samoa.”

 

Na i ai sina fete’enaiga i le va o se ta’ita’i o le DHSS ma le vasega o leoleo i le taumafaiga a i latou e fa’amalosia le tulafono i le Samoana, lea sa si’i mai i ai le tufautufaga o Food Stamp ma fesoasoani o le Gita i le aso Lulu. Ona va’aia lea ua avatu ai lea ta’ita’i i le Ofisa o Leoleo mo se talanoaga toto’a ina ia fa’asa’o lana fa’atautaiga o latou tiute ia tusa ai ma le tulafono ua taoto ma ua fa’amalosia nei ona o le Coronavirus.

 

Na toe tatala mulimuli ane le Food Stamp ma le Gita  ae ua vaaia le vava mamao o nofoa ua fa’asolo ai le mamalu lautele ina ia maua ai lea fesoasoani mo aiga ua agava’a ai.

 

TELE MATUA UA LE PIKIA MEA TAUMAFA A LE FANAU A’OGA

 

I le tele o a’oga ua va’aia ai i lisi ua tuufa’atasia ai, le tulaga e le o toe o atu le toatele o matua e piki mai mea taumafa mo le fanau aoga. E le gata i lea, ae ua le pikia mai ai foi ma meaa’oga mo le fanau aoga e tatau ona faia ma toe faafoi mai i le a’oga e togi e latou faiaoga.

 

O le tele la o a’oga, ua tauau ina mananao i latou afai e o atu matua e piki mea’ai a le fanau, ona o atu lea ma fanau a’oga, ina ia toe fa’atonuina mai e faiaoga mea e fai i a latou meaa’oga.

 

O le a’oga la i Samoana High ua faia e i latou lea tulaga, ua fa’atonuina matua ina ia oo ane ma latou fanau aoga pe a oo ina o atu e aumaia mea’ai a le fanau. Ua fa’aluafesasi atili ai le manatu o matua aua, o le mea tonu lea sa faasa mai o le fa’atumutumu atu o fanau ma matua i le a’oga i le taimi e tasi.

 

Ua oo foi la i taiulu atoa o le matagaluega o aoga, ua le iloa e i latou se faiga fou ua fa’atonuina nei e le aoga maualuga i Samoana, e toe o mai faatasi ai matua ma fanau aoga i le latou lotoa.

 

Ua fa’ailoa atu e le tamaitai sui fa’atonu, Faauifono Vaitautolu, i le mamalu o matua uma ma pulega o a’oga fo’i ina ia taofia nei lea mea o loo latou faia, ia muamua fa’ailoa mai ni mea o feagai ma i latou i le Ofisa o le fa’atonusili mo se fesoasoani i le mataupu ona fa’ato’a faia ai lea o ni faatonuga i matua.