Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua

TOE O AMERIKA SAMOA O AMERIKA E LE’I MAUA AI CORONAVIRUS

 

I le taimi nei ua toe lava o Amerika Samoa mai setete ma teritori o Amerika e le’i maua ai le Coronavirus i ona laufanua, ma ua le aafia fo’i se tasi o ona tagatanuu i lea fa’ama’i. Peita’i ua le aofia ai fo’i ma Amerika Samoa i le poloa’iga fa’alauaitele a Peresitena Trump, ina ia toina ai i setete ma uma ma teritori isi alamanuia tau tupe e fa’atautaia ai galuega uma e tineia ai le Coronavirus mai o latou laufanua.

 

I le taimi nei, talu mai le aso ananafi. ua a’afia uma setete ma teritori o Amerika i lea fa’ama’i se’i vagana ai Amerika Samoa.

 

O le aso Toona’i lava fo’i na faalauiloa ai e Peresitene Trump ua aofia nei Wyoming i lea poloaiga fa’alaua’itele ona ua oo i ai le Coronavirus, ma ua atoa ai fo’i le 22 o aso talu mai ona amata tatala lana poloa’iga fa’alaua’itele i Niu Ioka, le setete muamua lava na a’afia i le fa’ama’i pipisi, ma o lea lava fo’i le setete ua sili ona to’atele i latou o pesia ma e maliliu mai le convid-19.

 

I fa’amaumauga mai le John Hopkins University, ua oo le maualuga o le faitau aofai o i latou ua maliliu i le Coronavirus i le 20,071, Italia lea sa muamua lava ua maliliu ai le 19,468, Spain  ua oo i le 16,353 ma Falani lea ua atoa le 13,832 tagata maliliu. Mai le lalolagi atoa ua a’afia le 1.5miliona o tagata i lenei fa’ama’i, e to’a 107,000 ua maliliu ai.

 

O le faitauga lea a Amerika atoa ua oo mai i le to’alima i latou ua maliliu i Guam ae ua atoa le 133 o i latou ua a’afia i le taimi nei i le Covid-19. O e uma ua maliliu e to’alima i Guam ua fa’ailoa mai e 65 tausaga ma fa’asolo ati i luga, o lona uiga o tagata matutua uma lava.

 

Peita’i ua fa’ailoa mai e to’a 100 nisi o le auva’a o le USS Theodore Roosevelt ua afea nei Guam ua mae’a pasia le suega o le Coronavirus ma e maua uma lava i lea fa’ama’i pepesi.

 

Mai Samoa ua fa’ailoa mai ai se tala fiafia i le 12 o suega sa auina atu i fafo e suesuea ai pe o maua i le Coronavirus, ma ua fa’amaonia mai nei e le o i ai ma se tasi o nei suega e fa’amaonia ua leai se ua maua i le CONVID-19. O le tala lea na fa’ailoa mai e le ali’i palemia o Samoa, Tuilaepa Sailele Malielegaoi, ma o a latou suega e auina atu i Niu Sila.

 

Ua faailoa mai fo’i le to’a 17 o seila o atalii lava o Samoa, o le auvaa o le Lady Samoa lll ua taliu mai Fiti, ua mae’a faia foi latou suega ma ua nofoia fo’i e i latou va’a e puipuia mo suesuega, ma ua saogalemu uma i latou nei.

 

Ua mafai ona faia suesuega nei mo le 14 aso o le auva’a ma o lo’o taula fo’i i fafo atu o le talafatai se’ia mae’a mautinoa o lo’o mama i latou mai le fa’ama’i Convid-19. Ua toe soso’o nei le fa’asa a Samoa mo le isi 4 vaiaso ma e fa’ato’a uma ia Me 07, 2020, ae ua fono fo’i le Kapeneta a Samoa ma ua latou aiaia ai nisi o vaega o le fa’asa o le a fa’amatuu teisi ina ia mafai ona fa’atautaia nisi o galuega ta’imua e tete’e atili atu i le ulufale mai o le coronavirus i le atunuu.

 

MAEA FA’ALELEIA LAINA TELEFONI FALE MO OFU MA OLOSEGA

 

Fa’ailoa e le ASTCA ua mafai nei ona e talanoa atu i o tatou aiga uma i Ofu ma Olosega talu mai Aperila 07, 2020 ma ua toe tatala ai laina sa motusia mo le sefulu aso. Na motusia le feso’ota’iga lea ma nei motu e lua o le Manu’atele talu mai Mati 27.

 

O le sootaga lea ua fa’aleagaina e tulata lava i le motu o Ofu, ae o lea fo’i motusaga ua tupu mai i le na’o le lua vaiaso talu ona motusia le faipa opitika i le va o Ofu ma Tutuila.

 

Ua fa’ailoa e le ta’ita’i o le ASTCA sa galulue le aufaigaluega e fa’atula’ia le laina fou e 1.2 gugabytes per sound lona malosi i sootaga e le faaaogaina ai se uaea mai Ofu i Ta’u, ma ua fa’aaogaina ai mea faigaluega na la’uina atu e le va’a fou o le Paramount Builders mai Tutuila i Ofu, ma toe auina atu isi mea faigaluega mai Ofu i Tau i le fa’aiuga o le vaiaso na te’a.

 

Ua i ai le isi satelite ua fa’atula’ia  ina ia mafai ona fa’ataunuu lea so’otaga ma ia lava le malosi mo fesoota’iga fa’anatinati ina ia mautu sootaga tau uaealesi ma le Manu’atele i taimi e louloua ai le tau.

 

O lo’o mautu pea le sootaga i le va o Tutuila ma Ta’u, e le’i afaina.

 

Ua fa’afetaia le onosa’i ma le lava papale o le atunuu ona o le motusaga o feso’ota’iga ma aiga i Ofu ma Olosega. Ae silisili le fa’afetai i e uma o alaala tumau i Ofu ma Olosega ona o lo latou onosa’i i nei taimi a’o taumafai ina ia toe maua le so’otaga ma aiga i fafo, ae maise i le va fo’i ma aiga i le motu nei o Tutuila.

 

O uaea o feso’ota’iga e fa’amagoto i le sami ua fa’ailoa e ta’i 60 maila le mamao o le isi uaea mai le tasi ma o se galuega e fou fo’i lona tula’i mai e ao ina fa’atino e le aufaigaluega a le ASTCA, ae fa’afetai ua mafai ona fa’atino ma ua mafai ona fa’aleleia ma toe fa’atula’ia lea sootaga.

 

I le taimi nei ua oka e le ASTCA le mea faigaluega tau Microwave e mafai ona fa’afaigofie ai ona toe fa’aleleia sootaga motusia fa’apea i le lumana’i, peita’i a mae’a maua mai lenei mea faigaluega fa’apitoa, o le a toe fa’aalu le isi 3-4 masina e fa’atula’ia ai ona fa’ato’a mafai lea ona fa’aaogaina i nisi motusaga e tutupu mai mulimuli.

 

FA’AUAU FAUSIA NOFOAGA FA’APITOA GASEGASE CONVID-19

 

O nofoaga muamua lava ua mae’a fausia tonu e tusa o le mana’omia, o le fia i ai o nofoaga e fa’anonofo tumau ai nisi ia faia suesuega tatau pe o maua i le Coronavirus, fa’apea foi ma nisi lava fa’ama’i eseese e mulimuli mai, o le a mae’a fa’aaogaina lea pe a mae’a lelei ma o lo’o fausia i tuafale tonu lava o le Falema’i Fa’aitumalo i Tafuna.

 

O lea galuega na fa’ato’a amatalia ia Fepuari 18, 2020, peitai ua fa’ailoa mai o le a mae’a lelei i le fa’aiuga o Aperila 2020. Ua fa’ailoa ane e le tamaita’i fa’atonu o le Matagaluega o Galuega Lautele a le malo, Faleosina Voigt lea tulaga.

 

O le fale lona lua o nei fale e lua ma fa’ato’a amatalia lona fa’avae i le vaiaso mulimuli o Mati 2020. Pe a maea nei fale e lua, ua fa’atulaga e ta’i sefulu potu i le fale e tasi ma ua aotelega ai i le na’o le 20 potu ua maua ai ae taitoalua sui i le potu e tasi, maua le aotelega o tagata e 40 e mafai ona nonofo ai, ae ese ai ma le falema’i i Leone.

 

Ua fa’ailoa e le tama’ita’i fa’atonu, O le vave e masani ona fausia ai nei nofoaga o le ono masina ae ua fa’atulaga lava lenei Konekarate ina ia fa’avave le fausaga o fale nei, aua o le mana’omia ua i ai nei i le atunuu. O lo ua va’ava’aia toto’a lava lea galuega ina ia mae’a lelei i le na’o le tolu masina.