Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


[ata: foa'i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

FA’AI’U MANUIA LE STEAM A LE FANAU 

 

O le polokalama a le STEAM i lenei tausaga sa fa’atautaia lea i le Kolisi Tuufa’atasia Amerika Samoa ma sa fa’atautaia se latou polokalama faapitoa e fa’aiu ai lea taumafaiga a le fanau i le aso Faraile talu ai.

 

Sa va’aia le naunauta’i o i latou ina ia auai i lea ituaiga o a’oa’oga, e fa’amalosi’au ai i latou ina ia fa’aauau lo latou naunau e fia tau’avea mataupu e mafai ai ona avea i latou ma inisinia, saeanisi, atisi ma nisi e i ai tomai fa’apitoa tau matematika ma fausiga o mea eseese e aofia ai auala, fale ma nofoaga fa’apitoa.

 

I le fa’aaliga na fa’atino e le fanau o latou galuega sa galulue ai i le vaiaso atoa, na amata mail ava i le fanauiti o lo ua fa’aulufale i le Level 1 na auai sa latou fa’aaogaina Lego e fausia ai so la’ua fale i le masina. O se tasi lea o galuega fa’aalia na fiafia le to’atele o e na maimoaina le fa’aaliga o galuega a le fanau i le vaiaso ua te’a.

 

O le itu o galuega fa’atino e fausia ai ta’avale ae fa’aaogaina ai ma’a o panele e miti’ia ai le malosi’aga o le la, sa matua tumu lelei lea laulau i galuega fa’atino nei.

 

Suafa o i latou na tapenaina nei ta’avale e fa’aaoga ai le solar e avea e ma’a e fa’aola ai: Tiarah Feagaimali’i o le vasega 11 i Tafuna, Serenia Meredith o le Level 8 St. Theresa, Cheryl Paolo o le Manulele Tausala Level 8, Nalei Vaouli Level 9, THS; Victoria Fale  Level 11 SPA, Marinette Ioane , Level 7 Lupelele Elementary, ma le ali’i o Charles Tauiliili o THS Level 9.

 

I le itu o tomai e faufale ma isi fo’i mea uma e fausia sa to’atele ai le vasega a le ali’i faia’oga o Kenneth Jagon mai le A’oga Maualuga a Matata Eseese, ma ua fa’apea fo’i ona fiafia i latou e fa’aalia a latou galuega na fausia, o se fa’ata’ita’iga o ituaiga o fausaga mo taualuga o fale. 

 

Suafa o le fanau ua auai i le tuufa’atasiga o lea poloketi, Joannya Tafu’a, Veronica Muliipu, Sam Lulai ma Lemafoe Muliipu. Ua latou fa’atula’ia fo’i le TSA ua mafai ona aofia uma ai i latou o tau’avea matata eseese i totonu o le latou aoga, ma o se vaega fo’i lea o fanau uma ua fiafia e avea Mataupu nei.

 

Faia’oga o nei mataupu e aofia ai uma Lirio Agaitar mo mataupu tau fa’ato’aga ma suesuega fa’asaeanisi uma o aofia ai. O Isabela Mageo mo le suisui ma isi tomai uma fa’amatematika o aofia ai i le suiga ma le tipiina o le sikaili o la’ei. O Arianne Torris mo le kukaina o mea’ai ma ala e mafai ona fa’aleleia atili ai taumafa ina ia tofo lelei o tomai faaatisi e tapena ai taumafa eseese.

 

O Cassandra Garua lea sa ia ta’ita’ia le vasega o fanau na latou tuu fa’atasia le ROV po’o le Ropati e fealua’i solo i lalo o le vai, lea sa mafai ona fa’amaonia le mafai ona fealua’i o lea masini ma faia gaoioiga uma e fa’atonutonu ai.

 

O le itu fo’i o mea’ai na tapena mo le fa’aaliga, sa fa’atino uma lea e le fanau TSA mai le a’oga Matata Esese i Nuuuli, ma sa aofia ai le fanau a’oga  Silvemar Distor, Fotu Toluao, Pikapi Faitau, Siata Isaako ma Seluia Tuulaupua. O le latou faia’oga o Arianne Torres. 

 

O suisuiga uma fo’i sa fa’aalia mai a latou galuega fa’atino talu ona amata mai le polokalama STEAM ua aofia ai le fanau a’oga o Tavui Toatelegese, Feiloa’i Ve’a, Gerraldine Mulitalo, Mapesone Laulu ma Christtina Taliu.

 

O i latou sa aofia i le fausia ma le fa’atioga o tiute o le ROV ua aofia ai le Marisssan Ioane, Aifoi Levu, Athena Polu ma Robert Garrapa ma le latou faia’oga ua ta’ua i luga.

 

O se isi vaega tele o le fa’aaliga lea sa tapena mai e le 4H Program lea e aofia ai mai vaega a le Land Grant a le Kolisi Tuufa’atasi. O i latou nei e matua tele fo’i latou lavalava na fa’aalia ua mae’a tapena. 

 

I le Aoga fo’i o matata eseese ua faia fo’i e i latou aoaoga tau faifa’ato’aga, ma e aoaoina i latou e le tamaitai Lirio Agailar ma sa faia fo’i le latou fa’aaliga o eleele ma ituaiga o tausiga lelei mo togala’au toto. Sa latou fa’aalia a latou tamato ua saunia e si’itia ma toto I le eleele tumau e fua lelei ai ma fa’aaogaina mo le taumafa pe a fua lelei mai. O le tele fo’i o isi la’au sa latou fa’aalia ua fa’aaogaina lea mo la’au toto i totonu o fale.

 

I le saunoaga a le tamaitai Taitaifono a le STEAM, o le tamaitai Inisinia fo’i o Poloketi fa’atino uma e le ASPA, sa ia fa’ailoa ai, “Ua matua fa’ateleina le aotelega o fanau ua fa’aosofia ina ia fa’aaoga lenei tu’uaga o a’oga e fa’atino ai e i latou ni poloketi tau matata eseese ma tomai eseese ua aofia i le STEAM. O se mea sili lea ona fa’aosofia ai le agaga o i matou o lo’o aoaoina ma taumafai e fa’ateleina le aofai o fanau e fiafia i nei mataupu tau’ave i aoga ma galuega i le atunuu.”

 

FA’AMAMALU TULAFONO TA’AVALE A LE MALO

 

Ua toe tuuina atu nei i le afioga le Komesina o Leoleo toe fa’amamaluina o le Tulafono tau le faaaogaina o ta’avale a le malo, ma ua fa’ailoa mai, e aofia ai ma le le mafai ona toe avea e se Sui Fa’atonu o ta’avale a le Malo i le fale. O Tulafono uma lava na fa’atulaga e le Kovana sa fa’amamaluina muamua lea ua toe fa’amalosia nei.

 

E tusa ai ma le tusi mai le Kovana ia Aukuso 24, 2020 i fa’atonusili, ua fa’ailoa ai, “O se mea faigata tele, ona o lea ua maea le fitu tausaga ma le valu masina o le nofoa’iga, ae le o mafai lava ona taofia le so’ona fa’aaoga fa’aletatau o ta’avale a le Malo.”

 

“Talu mai ia Ianuari 04, 2013 na fa’atonuina mai ai le taofiga ona toe fa’aaoga ta’avale a le Malo i le 24 itula fitu aso o le vaiaso. O le mau taua, ia taofia le so’ona fa’aalu sese o tupe a le Malo. Peita’i, afai e i ai se mea e mo’omia ai ona fa’aaogaina ta’avale a le Malo i matagaluega ma ofisa ta’itasi o le Malo, e mafai ona talosagaina sitika ua fa’ailo ai le fa’atagaina ona fa’aaoga ta’avale mo le 24 itula, ona le taofia lea e leoleo ma fesiligia le faaaogaina o ta’avale a le malo i luga o alatele i taimi ua manava ai galuega.

 

Ua fa’ailoa e le kovana i lana kapeneta, “O le ua ou matauina lava, ua o fo’i sui fa’atonu o matagaluega i aiga ma ta’avale a matagaluega, ona va’aia loa lea ua fealua’I solo nei ta’avale a le malo i itula o le po ma mea e le o talafeagai ma ni pisinisi tau le malo o faia ai, ae o fe’au a aiga.  O outou o fa’auluuluga o tou matagaluega, a tutupu mai mea nei, o outou ma la outou ta’ita’iga e pa’u i ai le sasi lea.”

 

Sa ia toe fa’amalosi mai, “O le a le tu’ua le mataupu lea e fa’aauau pea, aua a fa’apena ona fai, ona iloga mai lea, ua le o toe popole pe o manatu se isi e fa’amamalu le Tulafono tau le fa’aaoga sese o ta’avale a le Malo.”

 

Ona ia fa’ailoa mai lea, o lo’o ua tu’uina atu i le afioga le Komesina o Leoleo ma lana matagaluega latou te taofia ta’avale o fa’aaogaina sese i itula e le o toe faigaluega ai matagaluega uma o le Malo, ma ua fa’asaina fo’I ona toe avea e Sui Fa’atonu o Matagaluega ni ta’avale a Matagaluega i o latou aiga.

 

Ua fa’atonuina taavale uma a le Malo ina ia paka lelei i le lotoa a latou matagaluega i le tapunia ai o ofisa uma, ae o ta’avale e mo’omia ona toe fa’aaogaina i itula ua tapunia ai ofisa e ao ina fa’amautu i ai le sitika ua fa’atulaga mo lea fa’amoemoe i le taeao e soso’o ai e mafai ona toe pikia mai le ta’avale a le matagaluega mai le lotoa ua fa’atulaga mo nei ta’avale uma. Leai ma se isi toe suiga i lenei mataupu.