Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


[ata: foa'i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA - 

 

MANAOMIA PTA TAFUNA ONA FONO & KOVANA - LAUFANUA O LE LAUMUA IA TUMAU MO THS:

 

I le fa’aiuga o le vaiaso talu ai ua fa’ailoa ai e le ali’i peresetene o le PTA a le a’oga maualuga a Tafuna, ua mae’a se latou fonotaga, ma ua autasi i latou ina ia fa’auia se latou tusi  talosaga i le afioga le Kovana Sili Lolo Moliga, ina ia alofagia e taofia pea le laufanua o le A’oga Maualuga ina ia toe fa’atula’ia ai nisi falea’oga fa’aopoopo mo i latou, aua o lo’o faatupulaia pea lava le a’oga i tausaga ta’itasi.

 

Ua mae’a tapena e le PTA le latou tusi fa’asalalau ina ia sainia ai suafa o i latou o lo’o agaga i lenei fa’amoemoe, ma ua fa’aulutala lea tusi: “Fa’asao le Laufanua o le A’oga Maualuga a Tafuna,” ma ua mae’a sainia e le 1168 i latou e tusa o fa’amaumauga mai le aso Faraile talu ai. O lo ua taumafai i latou e maua le 1,500 i le latou lea tusi.

 

Sa mua’i faatalosagaina e le PTA ma le latou peresetene William Spitzenberg le fa’atonu ina ia auau fa’atasi ma i latou le PTA i lenei fa’amoemoe. Peita’i ua iloga mai e le o faigofie fo’i lea mataupu i le tamaitai fa’atonu o aoga, ma ua tatau ai ona uia se isi auala, ina ia amana’ia ai le fanoga o le PTA ma le fanau a’oga, e tusa o le Laufanua o le a fausia ai Ofisa o le ASDOE.

 

Ina ua amata talaina i lalo faleaoga ma fa’agaogao le eleele lea o Tafuna High School, sa manatu lava le PTA o se faleaoga fou o le Laumua o le a fa’atuina ina ia faatautaia ai le JROTC ma isi vaega o aoaoga fa’akalapu sa iai, ma isi fo’i vasega, lea ua fa’aofiofi fa’atasia uma i faleaoga o lo’o i ai i le Laufanua pito i luma o le a’oga i le taimi nei.

 

O le nofoaga lea sa i ai faleaoga o le JROTC ma e faia lava foi aoaoga i piliota o aoaoga i fafo ane o nei potu aoga i le laufanua o i ai. Lea ua kilia nei, ua le fuafua mo se falea’oga o le Laumua o le Toa, ae o le fale atoa mo le Ofisa o le Matagaluega o A’oga.

 

Ua matou taumafai e fa’apupula atili atu, ua i ai fo’i le isi itu atoa o le Laufanua lava lea ua ma’ea faaaoga e le Ofisa o le DOE, o loo lava fo’i ma le avanoa tele o i ai i lena lava vaega o le laufanua lea e fa’atula’ia ai le isi fale fou mo Ofisa eseese o le ASDOE.”

 

Ua fesiligia fo’i e le PTA le toe siitia atu o nei ofisa i le mamao atu lea i sisifo, e faigata uma ai e nisi o a’oga i sasa’e ona vave oo mai i le Ofisa tutotonu, ae o le nofoaga i Utulei, ua sili lea ona lelei ma le taua mo le tautuaina e le matagaluega o aoga uma i le motu.

 

Ua fofogaina e i latou, ua talepe lava fale ae ua oo mai le amataga o le tausaga a’oga e fa’atautaia a’oa’oga a le fanau a’oga, ua faatetele ai fa’afitauli e feagai ma le faia’oga i le amataga o lenei tausaga aoga.

 

Ua feomai fo’i le JROTC ma isi vasega uma sa fa’atautaia i lena vaega o le aoga. Ua iloga mai le feomai o fanau a’oga, pe ana fai nei e a’e faatasi uma mai tamaiti, e matua faaletonu se va’aiga e oo i ai lenei a’oga maualuga.

 

O lo ua fa’ataua lava e le PTA, le tagai totoa o le afioga le Kovana Sili i le tulaga lelei o a’oga a le fanau talavou o le atunuu, aua o le to’atele o lenei augatupulaga, o le a avea ma ta’ita’i o le lumana’i, e ao ina a’oa’oina lelei i latou, ia gafataulima fatiga fo’i o latou vaitau.

 

TOE TALOTALOGA MASINA SETEMA - “TAOFIA LE PULE I LE SOIFUA - TALANOA MAI:”

 

O le toe taumafaiga lava a le Matagaluega o Alagamanuia Esesese mo le Mamalu Lautele o le Atunuu [DHSS], o i latou fo’i o lo’o i ai le vaega fa’apitoa e fa’apito augafa a latou tautua uma ina ia tausia lelei fanauiti fanau lalovaoa o le atunuu, sa toe faia le latou talotaloga ina ia toe fa’amanatu lava le fa’ataua o le masina o Setema, Taofi le Pule i le Soifua.

 

Na laulaututu uma le pulega ma le aufaigaluega a lea matagaluega i o latou lumafale e fa’asolo i le alatele, ua laulaututu ma a latou saini e fa’ailoa le manulauti o le fa’amoemoe, “Talanoa Mai!” “Aua le Natia ou Lagona, ae Fa’aali Mai!”

 

“Talanoa e Mama ai Lau Avega!” “O lou Tino o le Malumalu o le Atua!” “OLA o le Meaalofa Sili ona Taua a le Atua mo Oe!” O tima’iga nei ua fa’ailo i saini ua fa’atutu ma nei tama ma tina i autafa o le Alatele a’o femaliua’i le atunuu. Lea ua fai le faiva o e fautua, ina ia tima’ia le tupulaga talavou, ia mua’i saili se fesoasoani mo oe a’o le’i e faia se fa’aiuga e te le sao ai i le Ola e faavavau ua foa’ina fua mai i le maliu o Iesu Keriso mo i tatou uma.

 

O le tima’iga a tama fa’aleagaga o le Ekalesia Aso Fitu sa fa’apea ai le Faifeau i lana lauga, “Talavou, e le tasi se tamaitai, e to’atele. Afai e le o faigofie uiga o lena tamaitai ia te oe, po’o lena ali’i talavou ia e oe, e sili le tu’u e alu, ae aua e te lua toe mafuta. Ua maua le isi avanoa e toe filifili ai lou loto i se isi  uo fou. A alu lava lena tagata, e te ola lava oe, e le o fa’amoemoe lou ola i se isi mea e fafo o lou tino, o lo’o ia te oe mea uma na tapena e le Atua e ola ai ma fa’aaoga mea o maua i lou siosiomaga.”

 

Atonu e aoga fo’i lea tima’iga, o se toe fe’au taua, mo lou talavou. E tasi le itula atoa na talotalo ai le toe fa’amoemoe o le DHSS i le aso Lulu, ina ia tamau le galuega tima’i, ia taofia le pule i le soifua.

 

FIAFIA ASOSI TAUTAI FAGOTA I LE FA’AIUGA O LE APILI O LE LVPA:

 

O le Asosi a le Tautai Fagota o le Atunuu ua fa’ailoa mai lo latou fiafia i le suiga ua fa’amautu mai e le Fa’amasinoga Apili i le fa’aiuga na faia e le Hawaii Federal Court e fa’atatau i le Fa’asa ona fagota o a latou ituaiga va’a i sone fagota na talanoaina.

 

O totino uma o le Asosi a Tautai Fagota Afaafa Loloa o le tatou malo, sa le aofia i le vasega o va’a fagota e fagotaina lea sone e tulaga ai le 12 maila le limiti mai totonu o le sone a Amerika Samoa, lea la na mafua ai ona latou toe apilia le fa’aiuga a le Fa’amasinoga a le Feterale a Hawaii.

 

Na ave e Amerika Samoa pa’aga a le Federal Fisheries e pei o le National Marine Fisheries Service, Le Westerna Pacific Regional Fishery Management Council ma isi, ona o le fa’aiuga a le WesPac e fa’ataga ai o tatou va’a ona fagotai le sone e 12 maila mai le apitagalu, ae soloia ai le iuga tuai e fagota va’a i le 50 maila mai le apitagalu o Amerika Samoa. Ona o le tetele o va’a Fagota Longliners lea sa le manatu ai le WesPac e aofia ai i latou i lea fa’ataga.

 

Na saunoa mai le ali’i peresetene o le Tautai Samoa Longline Fishing Association, Vince Haleck, “O le fa’ataga ai o va’a nei e fagota ai le Asosi, o le a fa’afiafiaina atili i latou e fagogota ma aumaia latou i’a e sapai ai le tatou kamupani i’a i le tatou lava malo. O le sapaia lava lea ma le fai o so matou sao i le tamaoaiga tausi o le tatou atunuu, ma o se mea lelei tele lea.”

 

“Ua matua matou talisapaia le fa’aiuga ua tuuina mai e le Fa’amasinoga Apili ua faia, o se una’iga malosi fo’i lea ua fa’amatu’u mai mo i matou e atili ai ona fiafia e fagota, ma fai le sao mo le tamaoaiga o le atunuu,” o lana toe saunoaga lea e tusa o lea mataupu.