Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


[ata: SN]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA - 

 

FAIA’OGA O LE TAUSAGA 2020-21 - SABRINA SULUA’I-MAHUKA MAI SAMOANA

 

Ua mae’a ona fa’ailoa mai e le Matagaluega o A’oga i le aoauli o le aso Tofi na te’a nei, le Faia’oga ua filifilia e avea ma Faia’oga o le Tausaga A’oga 2020-2021, ma ua manumalo ai le tamaitai faia’oga o Sabrina Sulua’i-Mahuka mai Samoana High ma e alaala o ia i Pago Pago.

 

O se fa’aaliga lea mai le fa’atonusili o le Matagaluega o Aoga, Dr. Ruth Matagi-Tofiga i le vaiaso ua te’a. 

 

Sulua’i-Mahuka o se tamaitai ua toeititi lava atoa le 10 tausaga o faia’oga pea o ia, ma sa faai’u mai ana a’oga i le Samoana High, Kolisi Tu’ufa’atasi a Amerika Samoa ma aga’i atu ai e sailia ona fa’ailoga maualuluga i le Iunivesite o Hawaii i Manoa ma maua ai lona fa’ailoga Bacherlors in Education ae soso’o ai ma le isi lua tausaga, maua ai le fa’ailoga Master of Education i le Curriculum Studies, mai lea lava Iunivesite.

 

I le taimi nei, o lo’o sailia lona fa’ailoga Doctorate of Philosophy i Learning Tech & Design i le Iunivesite lava lea o UH Manoa. Na muamua faia’oga le tamaitai o Sabrina i le Fa’asao Marist i le vaega o faia’oga mo le Fa’aperetania ma sa avea o ia ma fa’auluuluga o lena vaega o faia’oga. Ona fa’ato’a sosoo lea ma le avea ma faia’oga i le A’oga Maualuga a Samoana e pei ona i ai nei.

 

Ua fa’ailoa e Matagi Tofiga, o lenei taumafaiga a Sabrina o lo’o ua avea ma sana fa’amua mo si ona tina, sa mua’i avea fo’i ma “Faia’oga o le Tausaga” i totonu o le latou aiga, a’o faia’oga o ia i Matafao Elementary. O le tina faia’oga lea o Merwyden Sulua’i. Ua fa’afetaia tele e Sabrina le fesoasoani tele a si ona to’alua Erik Mahuka, lona tama o Sulua’i, ma lona aiga faia’oga ma le fanau a’oga uma ile Samoana High mo ia i lenei taumafaiga.

 

“Ou te fiafia tele e a’oa’o atu le fanau pe avea ma faia’oga, ua avea ma se auala e toe fa’afo’i atu ai i le atunuu pele, aua sa ou ola a’e ai ma tausia fo’i a’u i ona sosia uma. O se fiafiaga tele le va’aia o tupulaga talavou ua taumafai e fiailoa, ia maua le poto ma tauva ina ia fa’amanuiaina taumafaiga aua se lumana’i manuia ma le fiafia.”

 

“Ou te taumafai fo’i ina ia ou gafatia ona ola faatasi ma i latou i ala e ese ai o se faia’oga, ae ausia ai fo’i agava’a e le au maua pe fiafia e a’oa’o atu ma fa’alautele atili ai fo’i ma so’u iloa. O le naunauta’iga ia tumau ai le olioli o le fanau e fa’alogo ma usita’i, aua ua ou mautinoa, o lea faanaunauta’iga i lou olaga atoa.” O se tala fiafia le ale tamaitai faia’oga o le tausaga Sabrina Sulua’i Mahuka.

 

Ia Aperila i le tausaga nei sa mua’i maua ai e Sabrina Mahuka le fa’ailoga mai le USEnvironmental Protection Agency, le Presidential Innovation Award mo faia’oga uma latou te fiafia e aoao le fanau i ala e mafai ai ona latou fa’aleleia atili le Siomaga o lo latou o soifua ai. [PIAEE] O lea fa’ailoga o le tamaitai faia’oga mai Samoana ua avea nei ma uluai faia’oga mai Amerika Samoa ua ia mauaina lea fa’ailoga.

 

O le aso Faraile na te’a, na tutula’i ai le tamaitai faia’oga o le Laumua o le Malie i Utulei, ma latou talotalo fa’afetaia le tofiga ua fa’ae’e i le latou faia’oga o le tausaga 2020-2021- Sabrina Sulua’i Mahuka.

 

40 TAUSAGA TALU ONA FA’AVAE - ASO FITU SAMOA TUTO’ATASI I LE LALOLAGI

 

I le aso 03, Oketopa, 1980 na fa’atula’ia ai le ulua’i Ekalesia Aso Fitu Samoa Tuto’atasi i Cashmere, Niu SIla ma na lesitalaina ai fo’i i lea lava tausaga. O lea ua atoa nei le 40 tausaga talu ona folau mai lenei fo’i Ekalesia ma ua i ai ona lala i Amerika, Alaska ma Hawaii, ae maise o Niu SIla i ona motu e lua, ma le Konetineta o Ausetalia, Samoa i Upolu ma Savaii ae maise Amerika Samoa nei.

 

O le lala poo le matagaluega a le SISDAC i Amerika Samoa nei na fa’ato’a lesitalaina lea i le tausaga 1984 ma sa mua’i fa’atuina lea i Malaeimi. O i latou sa auai muamua i lea lesitalaga o le Ekalesia e aofia ai Siniva Samatua ma le fanau atoa, le tama o Vilivili Silafau ma le fanau, ma nisi e aofia ai le auaiga o Peniamina Siatunuu ma le Aiga atoa.

 

Fa’afetaia i latou sa mua’i tutu mai i le foe, aua o se aloiafi sa tau feula ina ia mumu, ua avea nei ma se sulu i nofoaga e tolu ua fa’atuina ai malumalu tapua’i: Malaeimi i le nofoaga lava sa amata ai, le Ekelasia i Leone ua mae’a motu fo’i lea eleele mo le malumalu ma le nofoaga o le Fa’afeagaiga, ma Ottoville Center lea ua fa’amautu i ai Ofisa Autu o le Ekalesia ua mae’a fa’atauina fo’i le eleele ma ua mautu i ai malu mo sauniga tetele tu’ufa’atasi a le Matagaluega SISDAC Amerika Samoa. Na mae’a fa’aulufale lea galuega i le tausaga 2010.

 

I le taimi nei, i le tolu o ekalesia o i ai, e to’a 15 matafale galulue ua aotelega i ai galuega fai a le Ekalesia iinei. O le afuaga mai o lea galuega mai Niu Sula e tusa o molimau na fa’afofogaina a’o fa’asalalau mai i ala o feso’ota’iga fa’aneionapoi upega tafa’ilagi, sa fa’ailoa mai ai, “Ona o le augani pea o toea’i’ina ma e na loto ina ia fa’atautaia sauniga i Niu Sila ma Ausetalia i le Gagana Samoa, sa fa’aulu ai se talosaga i le pulega aoao o le SDA, peita’i e fa’atolu lava ae le talia. Ona a’e ai lea o se finagalo i tama matutua o le atunuu, o le a amatalia se ekalesia Samoa e fa’atautaia lava i le Gagana Samoa, ina ia manino le avatuina o le fe’au, ia malamalama a’ia’i fo’i tagata Samoa uma i le fe’au ua laugaina mai.”

 

Ina ua sailia se faifea’u, sa faigata aua e na’o i latou fo’i ua laisene e le SDA ua mafai ona faife’au, peita’i sa logotala le to’atele i le Faife’au Talavou ma le agava’a o i ai i Amerika e agaga tele i lana gagana ma ona tagata Samoa, o lea sa latou fa’auia ai se tusi na tapena ia Me 31, 1982 ona o le fia sailia o se taitai na te fa’afoea le galuega a Samoa.

 

Na faato’a tali leleia mai lea tusi talosaga ia Novema 1983 ma masii mai ai nisi o sui mamalu o le SDA i Amerika e momoli mai le Faifea’u, Pr. Willie Papu, le faletua ma le fanau e to’afa. O ia lea o le ulua’i ta’ita’i o le galuega, fa’afetaia ua atoa nei le 40 tausaga o le galuega, ae o lo’o soifua pea o ia ma o lo’o atoa fo’i le li’o o le aiga, ma ua fa’aooopoina aua ua faiaiga nisi o le fanau ma ua fa’amanuiaina i fanau.

 

O Novema 13, 1983 o le ulua’i sapati lea na fa’atautaia ai e le uua’i ta’ita’i o le galuega a le SISDAC i le lalolagi le sauniga mamalu, ma soso’o ai ma lana ulua’i misiona e tofia ai nisi o lana ulua’i “Talavou mo Iesu” o nisi o talavou ma tagata matutua ua finagalo e avea ma sui e tala’i le fe’au i Niu Sila ma fa’asolo mai ai i Ausetalia ma Samoa.

 

Na faia lana ulua’i misiona, e to’a 109 i latou na papatiso ai, o e uma e tautatala ma malamalama lelei i sauniga ua fa’atino i le Gagana Samoa. Ua amata ai ona talia gofie le fe’au e le mamalu o tagata Samoa uma i Niu Sila, o e sa oo i ai le vala’aulia.

 

Uluai malumalu na fa’aulufaleina i Aukilani i Niu Sila na fa’atinoina lea ia Fepuari 03,1985. I le tausaga e 1984, ua matala mai le vasega o Talavou mo Iesu sa a’otauina ma ua oo le tala’iga i Wellington NZ ma fa’atuina ai le ulua’i lala iina. O le tausaga fo’i lea ua oo mai ai le ‘avefe’au i Amerika Samoa nei, ma ua latou faatuina ai le ekelasiea i Malaeimi ma lesitalaina i le ofisa o le Lesitala a Amerika Samoa. 

 

I le amataga o le ekalesia i Aukilani e 136 tagata na fa’amauina o latou suafa ua avea ma totino. O le ekalesia i Henderson Aukilani lava sa fa’atuina lea i le tausaga e 1986 ma i lea misiona na faia ai na tatala ai ma mle Ekalesia i Otara Aukilani lava.

 

I le taimi nei i Amerika Samoa ua avea ai le susuga le Faife’au Pr Aumua Fa’asega AhTo ma le faletua o Sieni Tyrell AhTo ma taitai matagaluega. O le susuga Rev. Fa’atuai Isaia ma le faletua o Stephanie Isaia o lo’o avea ma sui ta’ita’i matagaluega ae o lo’o galulue ma nonofo i le Ekaelsia i Malaeimi le fa’atina o lea Ekalesia i Amerika Samoa nei.

 

O le ekalesia i Leone o lo’o ta’ita’ia mai e le A’oa’o Ponali Iuliano Lemamea ma le faletua o Ramona Tuafale Afalava - Lemamea.

 

I le ulua’i aso na se’i mavae atu nei, sa fa’ato’a fa’atino ai le fiafia a lenei Ekalesia atoa i le Center i Ottoville e taualoa ai lenei fo’i folauga umi sa savalia mai e lenei Ekalesia. 

 

O mea uma fo’i sa matua mana’omia ai le fesoasoani a le Atua i le savaliga, ona o lo’o folau lava ma tau atina’e le galuega i ona nofoaga uma ua i ai nei, e fa’afetaia ai le sapaia mai e le mamalu lautele o e uma sa oo atu i ai sailiga ma fa’atauga o so’o se tapenaga a le Ekalesia ina ia maua le tamaoaiga e fa’atino ai le soifua galulue mo le tino o Keriso, o lana ekalesia lea.

 

Fa’afetai aua e so’o se galuega e tau atina’e, sa sulu atu i o outou malu ma laoa sa outou talileleia ma foa’i. Lea ua “logo i Pulotu le mapu ea a Tai’i,” fa’afetai lou alofa sa matou talisapaia faafatueleele.”