Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


[ata: foa'i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA -  

 

TOE FO’I AOGA A LE FANAU - 5 ASO AOGA IA OKETOPA 13, 2020

 

Ua mautinoa nei, o le mae’a ai o le Lotu a tamaiti, o le a toe fa’agasolo ai a’oga a le fanau a’oga a le atunuu i le faiga sa masani mai ai, lima aso a’oga i le vaiaso e tasi, ma e afua lea i le aso 13 Oketopa, 2020.

 

Ua fa’ailoa fa’alauaitele fo’i e le tamaitai Fa’atonusili o A’oga Dr Ruth Matagi Tofiga, “Ua mae’a le fonotaga atoa a le vasega o pule a’oga, mai a’oga tulaga muamua se’ia oo i a’oga maualuluga, fa’atasi ai ma le ERATE, ECE, ma le SPED i le aso tofi o le vaiaso ua te’a, ma ua latou fa’aalia lo latou sapaia o le faiga ua mae’a fa’amasani ai nei i latou pe afai ae lutia loa le atunuu i le fa’ama’i Covid-19, peitai ona o lea e sefe lava le tatou atunuu uma, ua alagatatau loa ona toe se’e lelei a’oga a le fanau e faia e pei ona masani ai, a’o fa’aauau ona tapena mai mea faigaluega ina ia fa’aaogaina tonu i taimi e lutia ai i tatou i lea fa’ama’i pipisi.

 

Ua mae’a tapena fo’i le aotelega o fa’amaumauga o aso a’oga a le fanau mai a’oga tulaga muamua ma a’oga maualuluga ina ia iloilo toto’a i ai ni suiga e ao ina faia i aoga a le fanau, aua e le o toe mamao ae mae’a le ulua’i kuata muamua o le tausaga aoga a le fanau.

 

Ua fa’amaonia mai foi i le saunoaga a le tamaitai fa’atonu o a’oga, o le a moni lava le tala ‘ua logo i logo ta’ ai le atunuu, o le a amata a’oga a le fanau e pei ona masani ia Oketopa 13.

 

“O le a vaai totoa ai i le fa’asologa o a’oga a le fanau ma latou galuega ua ausia ona faia, po’o a mai a latou taumafaiga. O le taimi tonu lava lea o le a va’ai toto’a ai i ni mea e ao ina toe fa’aleleia atili, ia mautinoa e le o misia se mea i le taga’i toto’a a le matagaluega ma aoga ta’itasi,” o se tala lea a Matagi-Tofiga. 

 

E pau le a’oga o le a tumau pea le fetogia’i o aso a’oga mo le fanau a’oga uma, ona o le tulaga o lo’o i ai vaega o le tautuaina o fanau a’oga e le o mafai ona atoatoa aua o lo’o fa’atautaia le fausaga o le latou Faleta’alo ma le isi vaega uma o le latou lotoa e aofia ai le fale’ai ma le faleta’ele.

 

E le o toe mamao fo’i ona mae’a lea o lea galuega tele i le Laumua, ona fa’ato’a fa’atautaia lea e pei ona masani ai a latou a’oa’oga. I le taimi nei ua manatu ina ia fono a’oga i le pulega fa’apea ma Matua uma i le PTA ina ia fa’ailoa atu lenei suiga ua toe faia i aso a’oga a le fanau.

 

“O le fa’afetai e avatu i matua, aua poo le a lava le faigata o suiga na taumafai nei ona fa’amasani i ai le fanau a’oga ma matua, fa’apea fo’i Faia’oga, sa va’aia lava le agaga sapaia e matua o nei taumafaiga uma, ia mautinoa o a’oa’oina latou fanau. Ua tatou galulue fa’atasi lava, ma ua iloga ai e tatou gafatia lenei suiga, pe a oo ina toe fa’amalosia mai i le taimi ae lutia le atunuu i fa’ama’i pipisi.”

 

Ua fa’ailoa mai o le to’atele lava o pule a’oga sa aofia i le fonotaga lenei, sa latou fa’ailoa sa’o lo latou taofi, e sili ai ona toe fo’i a’oga a le fanau i le ta’i lima aso e pei ona sau a’i. E sili atu lena mo le aoaoga o le fanau a le atunuu, aua o lea e fa’atuai lava ona oo mai le Covid-19 i le atunuu.

 

I le taimi nei, ua fesiligia nisi o le atunuu, i le vasega o matua fa’atasi ai ma le fanau a’oga maualuluga i so latou taofi i lea itu, ae fa’ailoa mai e matua, “E sili lava le faia o le a’oga i le potu a’oga mo le fanau i aso e lima, o lea ua va’aia i nisi faia’oga ua fa’atuutuu e alu le tamaititi e fai lana sailiga i le Initeneti e faia ai ana galuega o meaaoga, ae o le sootaga fo’i o le potu a’oga ma le aiga lea sa tuu e faia ai vasega ta’itasi, e le o mafai ona feso’ota’i i le taimi nei. E le o i ai mea faigauega e ao ina faia ai so’otaga nei ma aiga, aua e le tofu aiga ma initeneti, e le o lelei atoatoa fo’i le tautuaina o aiga e le ASTCA e ala i laina o so’otaga ma le vave e fa’aleleia pe a leaga laina. E alu le tolu vaiaso o motusia se laina, ae ua alu lava le a’oga a le fanau ia e fa’atalia sei lelei lea tautua.”

 

“O la’u tama le lea ua toe fa’anoi i faia’oga e toe alu atu sei fai ana meaa’oga i se masini komipiuta a le aoga, aua ua motusia le initeneti, ua matua safa ai lava ma le mafaufau o le tamaititi pe fa’apefea ona fai ana meaa’oga.” O se tala lea a le isi matua e tusa o le toe alu o lana i le aoga i aso e lima i le tami nei.

 

Ua mae’a atoa le tolu vaiaso talu ona fa’afaigaluega atu le vasega o Sui e Fesoasoani faapitoa i faia’oga i totonu o vasega. O nisi faia’oga e le o mananao i latou i se sui mo latou vasega, ma ua le faia lava se sui pe a talosaga mai faia’oga e le mana’omia, ae maise lava i potu a’oga o vasega  i aoga tulaga muamua.

 

Ua fa’atulaga fo’i galuega e ao ina faia e nei sui ua fa’afaigaluega mai i le tupe a le Covid-19. Ua le mautinoa fo’i la pe motusia ai ma galuega a i latou na pe fa’aauau pea pe afai o le a toe fo’i le fanau a’oga i le ta’i lima aso o a’o’oga pea lava.

 

Ua fa’avasega lelei fo’i tiute e faia e nei fesoasoani mo le faia’oga. E latou te le faia ma se aoga a le fanau, ae o le a fesoasoani fo’i e fa’avava mamao le nonofo a le fanau a’oga, pe latou te faia isi tiute o le fa’amama o kesi ma nofoa o le fanau ina ia mautinoa e le fepesia’i siama o le fa’ama’i pipisi mai le isi tamaititi i le isi tamaitiiti a’oga.

 

LUSI E TAFUNA HIGH FANUA SA PITOALALO O LE LATOU ELEELE

 

I le taimi nei, ua fa’ailoa mai, o le ala na aveesea ai le Ofisa Autu o le JROTC mai lea laufanua pitoalalo o le A’oga Maualuga a Tafuna, ona o lo ua mae’a faatulaga lea eleele ina ia fa’atula’ia ai le fale tele e avea ma nofoaga autu o le ERATE ma isi Ofisa o le Matagaluega o A’oga.

 

Na tele se gaoioiga a le Laumua o le Toa na taumafai ai fa’atasi ma le latou PTA ina ia toe fa’afo’i ane lea eleele mo le fa’alauteleina atu i ai o nisi falea’oga fou mo le Polokalama lava a le JROTC ma faia ai latou koleniga masani, fa’atasi ai ma isi kalapu ma potu a’oga lava fo’i sa fa’aaogaina e le fanau a’oga i vasega eseese.

 

Peita’i ua faailoa mautu mai nei o lea fuafuaga ua mae’a faia mai e le fa’auluuluga o le Malo ma le Matagaluega o A’oga. O le ala lea o le si’itia ese mai o le JROTC i luga i le nofoaga ua i ai nei, e ui lava ina tumutumu ae ua maua lava le avanoa.

 

I le taimi la o le fa’atalanoaga a le Laumua o le Toa ma paga tauva mo le tofiga Kovana ma le Sui Kovana, sa fesiligia ai e le peresetene o le PTA po’o i ai lava se avanoa e mafai ai ona fa’aulu atu se toe talosaga a le fanau a’oga ma le PTA ina ia toe fa’afo’i mai le eleele ina ia fa’amautu i ai se isi falea’oga mo e JROTC ma isi fo’i vasega eseese fa’akalapu sa faia ai, aua ua fai lava si tumu tele o le fanau a’oga i le laufanua pitoaluga o le lotoa o le Toa.

 

O iina sa tali ai le susuga le Sui Kovana, ma ia faailoa, ua mae’a faia le fuafuaga a le Malo, o lea le eleele o le a fa’atula’ia ai le ERATE, ae lelei tele fo’i le tulata o le Laumua i lea ofisa aua e lelei ai atili ai le so’otaga fa’ainiteneti ma latou, aua ua mautinoa lava o le lumana’i o aoaoga o le lelei o so’otaga fa’ainiteneti. 

 

“E ui i lea lelei, ae le o se fa’aiuga faigofie sa faia ina ia filifilia ai lea eleele mo lea fa’amoemoe. Ona ua una’ia mai fo’i le tulaga o le eleele i luga o le Uafu e ao ina fa’aavanoa e fa’alautele mai i ai nofoaga e fa’atutu ai pusa oloa tetele, aua o lea lava le tupe tele e maua e le malo, o luga o le uafu.”

 

“E oo mai lava i le taimi nei o loo sailiilia pea lava nisi eleele o le Malo pe mafai ona fa’atulaia ai nisi o Ofisa o lo’o latalata i luga o le Uafu.”

 

“Peita’i, o le a taumafai i la’ua e sailia pea se isi eleele o le malo olo’o avanoa ina ia fa’atula’ia ai le ERATE, ae fa’aavanoa pea le eleele mo le JROTC ma latou Koleniga faapitoa ina ia lelei atoatoa tomai o le fanau i matata fa’amiliteri.”

Ua saunoa fo’i le vaega a Iaulualo ma Tapa’au, “O le a ma’ua faauau ona faalogo muamua i fanoga o fanau a’oga faapea ma matua i nei ituaiga o mataupu ona fa’ato’a faia lea o la’ua fa’aiuga tatau, pe afai ae manuia le la’ua taumafaiga.”