Tala I Vaifanua
Pago Pago, AMERIKA SAMOA -
ASCC-BAOA - LE FANAU UA MAE’A MAUA FA’AILOGA E TAUTUA
O le aso Tofi o le vaiso na te’a sa faia ai se fa’atasiga a le ASCC Business Dept, ma latou fanau a’oga o lo’o tauavea ksoi fa’apisiisi i lenei vaitau i a’oa’oga ina ia latou patipatia fo’i le taumafaiga a nisi o le fanau a’oga ua toe taliu mai ua mae’a latou aoaoga, maua galuega lelei e tautua amata ai i fafo, ma ua faia le latou fa’aiuga, ua oo i le taimi e toe taliu mai ai i Amerika Samoa, le nuu sa fananau mai ai. Ina ia toe tautua i ona tagata ma lo latou malo.
O i la’ua na patipatia fa’atasi e le pulega o le Kolisi Tuufa’atasi ma le afioga le faipule o Amerika Samoa i le Konekeresi Uifa’atali Aumua Amata, ma nisi o le vasega o fanau o lo’o tauavea pea mataupu e tausailia tusi pasi i kosi fa’apisinisi i le taimi nei: O Akenese Lealamanu’a ma le ali’i o Justin Tuiasosopo.
O Akenese Lealamanu’a ua avea nei o ia ma faia’oga tumau o le Tausitusi ma Suetusi i le tatou Vaega o Kosi Fa’apisinisi i le ASCC i lenei vaitau.
Peita’i o Justin Tuaisosopo, o lo’o ua avea nei o ia ma Pule o le Tupe a le Kamupani a le Bluesky Amerika Samoa. Sa tofu i la’ua ma le avanoa e fa’ailoa ai a la’ua taumafaiga ina ua tu’ua fo’i le atunuu, ma aga’i atu i fafo i le fa’alauteleina o a’oa’oga mo tusi pasi maualuluga, galulue ai ma toe taliu mai ua atoatoa tomai e mafai ai ona faigaluega ma tautua le atunuu e pele ia i latou.
Ina ua tula’i Lealaimanua i lona avanoa, sa ia fa’ailoa ai, “E le o a’u o se tasi e masani ona ou tu i luma o se vasega ma aoao atu le fanau a’oga, ua masani lava lo’u tgata i le tofi tausitusi ma suetusi, e na’o a’u lava ma tusi ma le anoanoa’i o fuainumera e fa’avasega ma faamaumau. I le taimi ua fa’ato’a o mai ai la’u vasega, sa maligi loimata ma fa’afesili ifo i lo’u loto pe mafai ona ou fa’ataunuuina le tiute ua ou maua, sa ou talosaga fo’i i ai?”
“Lea ua amata ona solosolo lelei lea taumafaiga, peita’i ua i ai ma le isi lagona fiafia tele, ina ua mafai ona ou toe faia le galuega sa fa’atino e o’u faia’oga mo a’u, ina ia ou agava’a e aoao nisi ia pei fo’i o a’u i le lumana’i. O le taimi nei, ua avea nei ma se mea e matua ou fiafia ou ala usu mai e fa’atino, ma ua avea ma se aoaoga sili ia te a’u, le va’ai atu i foliga o le fanau a’oga o lo’o fia iloa le matata o lo’o ua ou agava’a ai e a’oa’o atu ia i latou.” O sana tala lea i luma o le fa’apotopotoga i lea afiafi.
Sa muamua ona a’oa’oina o ia i le ASCC a’o le’i malaga atu i fafo, e le’i iloa fa’atasi e ia ona talosaga i se avanoa e faaauau ai ana aoaoga, o le vasega o ona faia’oga i le ASCC sa latou galulue malosi ina ia maua lona avanoa lea e fa’aauau a’oga mo se fa’ailoga maualuga nai lo le fa’ailoga o ofoina mai e le ASCC.
I lona taunuu atu i fafo, e le faigofie mo se tagata fa’ato’a alu atu i na atunuu mea fou ua va’aia, ae fa’afetai i le Atua sa mafai ona fa’ataunuuina mea uma,,fa’aiu aoaoga ma ua ausia le umia ai o fa’ailoga maualuluga e toe taliu mai e avea ma ‘ai o taumafaiga e tautua ai le atunuu ma ona tagata lautele.
Fa’ailoa e Tuiasosopo ma ia fa’ailoa fo’i lona ulua’i ala usu i a’oga i Fitiuta Manu’a mai le la’ititi. Siitia mai lea o aoaoga i Tutuila nei ma ua oo ina ulufale i Tafuna High.
“Fa’au’u mai Tafuna e lei i ai se fa’amoemoe e alu sa’o i fafo mo se fa’alautelega o le atamai. Pau le fa’amoemoe o le fia maua o se avanoa i le Kolisi Tuufa’atasi e fa’aauau ai le aoga ma ia maua se tusi e ese mai le a’oga maualuga. Peita’i ua fa’asolo ina fa’aiu le aoga ma ua fa’atumuina le mafaufau i fautuaga lelei mai le pulega a le vaega o aoaoga fa’apisinisi i le tatou Kolisi, le a’oga sa’o lava lea o lo’o ua ou toe tu ai nei i o latou luma.”
“O le fa’atumuga o tusi talosaga mo se avanoa e fa’aauau ai a’oga, e le o se mea ua iloa, fesoasoani ma fa’amalosiau mai pea le vasega lava lenei o faia’oga. Ua latou maua avanoa ua matua una’ia malosi mai lagona ina ia o atu i fafo ma ia taumafai mo tusi pasi maualuluga. Ua o ua oo atu, e leai se mea na fautuaina ai i matou e le moni. O a’oga na amata i le Kolisi iinei ua so’otaga lelei ma mataupu sa tau’avea i fafo ma ua fa’amanuiaina ai le taumafaiga.”
Ua maua tusi pasi maualuluga mai le Iunivesite o Chaminade i Hawaii, ua fautuaina e lou tama matua, “Faigaluega muamua iina, ia e sau ua mae’a maua sou agava’a mai galuega a kamupani tetele iina, e le toe fesiligia ai lou agavaa e se tasi i’inei.”
“Atoa lelei le 10 tausaga talu ona mae’a ana a’oa’oga ma faigaluega i fafo i galuega lelei sa mafai ona agava’a ai, fa’afetai i le Atua mo lena avanoa. E lua kamupani tetele sa mafai ona ulufale atu i avanoa faigaluega sa avanoa, peita’i ua mafai ona siitia ai tulaga e galue ai i tofiga pule i le itulava o le tausi tusi a nei kamupani a’o le’i fa’amavae ma toe sailia isi avanoa sili atu ona feololo le totogi e maua ai.”
A'o le’i faia uma nei filifiliga ua mae’a faia la’u fa’aiuga, a mae’a loa le 10 tausaga ou te a’oga ma faigaluega ai i fafo, o le taimi tonu lea ua tatau ai ona ou toe fo’i mai i fanua. O lo’u faasinomaga lava lenei o Amerika Samoa.
MAUA E LE KOLISI TUUFA’ATASI LE FA’ATUPEGA MAI LE USDA $170,963
Fa’ailoa mai le agaga fiafia tele o le tamaitai faiule o Amerika Samoa i le Konekeresi inau a mafai ona pasia mai le tinoitupe e $170,963. Mai le USDA ma le NIFA e fa’aauau ai galuega lelei o loo fa’atautaia i le Kolisi Tuufa’atasi mo le fanau o lo’o aoaoina ai i matata tau faifa’ato’aga ma suesuega fa’asaeanisi uma tau fa’ato’aga o fa’atautaia ai.
O le NIFA lea latou te sapaia tele le tomai tau fa’afaifa’ato’aga ma suesuega fa’asaeanisi uma e ao ina fa’atautaia ina ia mautinoa le fa’aauau o le tele o ituaiga o matai’ai aoga mo le soifua lautele o le atunuuma le saogalemu o i latou mai fa’ama’I pe a taumafaina e i latou fua o fa’aeleeleaga o loo totoina i le atunuu.
O lea tinoitupe o le a fesoasoani malosi lea i le fa’aauauina ona fa’amautu a’oa’oga a tupulaga talavou o le atunuu i le faiva tau faifa’ato’aga. Ia sefe lelei le soifua o tagata pe a taumafa o fua o latou fa’aeleeleaga, ona ua fa’aaogaina vaila’au ma fa’alelei eleele e aoga ma mautinoa o lo’o saogalemu ai le soifua o tagata lautele. O le vaega o le Kolisi o le a latou fa’aaogaina sa’o lea tinoitupe o le Land Grant. Fa’amalo Aumua Amata i le Kolisi Tuufaatasi.
FAATULA’IA E LE AFIOGA LE MA’OPUTASI – AOINA SE FOA’I
I le fonotaga a le Kapeneta i le vaiaso ua te’a na saunoa ai lana afnoga le Ma’oputasi o le failautusi foi lea o le Ofisa o Mataupu Tau Samoa, Mauga T. Asuega, ua tatau ona mafaufau le atunuu atoa ina ia tapena se sailiga tupe e foa’ia mai le mamalu lautele o tagata uma o loo opea i fafo atu o le atunuu one ole fa’asa o le Covid-19.
Ua ia ofoina atu fo’i lana foa’i e $5,000. Ina ia fa’aopoopo ane i ai ni foa’i a le kapineta pe ta’i $1,000 mo lea fa’amoemoe, pe afai e talia e le kovana le talosaga mo lea sailiga tupe.
Ua ia fa’afetaia ma fa’amalo foi i le afioga le Kovana sili ona o le fa’aauau ona ia taumafai e fa’amautinoa lava o lo’o saogalemu pea o tatou tagata nuu o lo’o i o tatou laufanua e oo mai i lenei taimi. “E le o se fa’aiuga faigofie o lo’o e faia pea i masina ta’itasi ma ua atoa nei le valu masina o fa’asa pea le ulufale mai o nisi ma le malaga atu i fafo o nisi ona o le fa’ama’i i pesia ai le atunuu ma maliliu ai nisi e to’atele.”