Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


[ata: foa'i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA - 

 

TOE AMATALIA AO’OGA FA’’ATASI FANAU AOGA 

 

O le aso Lua, Oketopa 13, sa toe amatalia nei a’oga a le Malo i aso uma o le vaiaso, mai ECE se’ia oo atu i a’oga maualuluga, se’i vagana ai le a’oga maualuga a le Matata Eseese Nuuuli VocTech High.

 

O se fa’aiuga lelei ua fa’afiafiaina ai matua ae maise le fanau a’oga, aua ua fai si faigata ona fa’atino e le fanau meaa’oga e fa’aaogaina ai masini feso’ota’i fa’aoaponei, pe afai e leai ni masini fa’apea ale fanau, ese ai fo’i ma le mana’omia ona i ai ma le so’otaga o le initeneti poo upega tafa’ilagi.

 

O se tasi o matua sa ia fa’ailoa mai, “Ua pei ua matuu atu se avega tele, ua ou iloa lelei lava e a’u ia e le o tonu i si au fanau le faiga o a’oga i luga o feso’ota’iga tafa’ilagi, e le o gafatia e ma’ua le pili o se initeneti. Lua e leai ma se matou masini e pei ona mana’omia. Ua mae’a fo’I ona tu’ua le igoa o le matou aiga i le lisi o aiga e manaomia se masini se tasi e fa’aaogaina e le fanau, peita’i e le o mafaia e le Matagaluega o A’oga ona aumaia se masini i le taimi nei.”

 

O le aiga lea e to’atolu le fanau a’oga e le o i ai o se tasi ua oo i le a’oga maualuga. Sa toe fa’ailoa mai e le tina lona popolega a’ia’i, “O le iloa lelei e si ou tina fa’atauva’a e le o mafaia e ma’ua ma le tama ona gafatia mea o mana’omia e le fanau ona faaaoga i le a’oga, o se mea e momomo ai le loto, pe va’ai atu i le ola fia taumafai o si ma’ua fanau i a’oga, ua le gafatia.”

 

E ese mai lea, sa faigaluega uma matua, peita’i ua toe nofo le tina e tatau ona va’aia le isi tamaititi pe a o le isi to’alua i aso fetogia’i o le a’oga e pei ona amatalia ai lenei tausaga a’oga. Peita’i lea ua toe fiafia le tina, aua ua maua lona avanoa e toe faigaluega ai, pe a o uma fa’atasi si a la fanau i le a’oga, e sifi po la ia i le kamupani, ae o le tama e sifi ao. E fo’i mai si ana fanau mai le a’oga, ua leva ona mae’a tapena le mea’ai mo latou, e le’i leva ona i le fale ae oo mai le tama o le aiga se’ia oo ina manava mai o ia ma tapena lavalava i le po mo i latou i le alafa’i mai i le taeao.

 

O le mafuaga ua le mafai ai ona toe fo’i le a’oga maualuga a le Voctech i le faiga tuai o a’oa’oga, ona o lo’o tele galuega o lo’o faia i le aoga i le taimi nei, e aofia ai le fausia le latou fale ta’alo, ma nisi galuega fa’aauau. 

 

E i ai isi aoga sa fa’atautaia lava e pei ona masani ai, a’oga nei sa ititi le aofai o le fanau a’oga o lo’o aoaoina ai pe afai ae tu’ufa’atasia i latou e le atoa le 500. Peita’i o a’oga uma lava sa silia ma le 500 le faitauga o le a’oga atoa, ua fa’atautaia fetogia’i latou a’oa’oga ona o aiaiga o le fa’ama’i pipisi o le Covid-19.

 

Peitai mai le vasega o matua uma lava, o le a latou va’aia se suiga i togi o latou fanau mo le kuata muamua lenei o a’oaoga fetogia’I e fa’aaogaina ai feso’ota’iga fa’aonapo nei ma upega tafa’ilagi. O se mea ua fa’aalia mai e nisi matua, “O le a tatou taga’i toto’a i ai ma taumafai atili e fa’aofi i o latou mafaufau, pe afai ole a lutia le atunuu i nei ituaiga o fa’ama’i, ma limiti ai taimi e aofia ai latou fanau i a’oga i totonu o potu a’oga.”

 

O fanau matutua i a’oga maualuluga o le a latou faaaogaina Chrome Books, o nisi o vasega o le a fa’aaogaina Ipads ma isi e fa’aaogaina tablets. O le taimi nei ua mae’a pikia le kamupani e latou te okaina mai nei masini uma ma ia talafeagai polokalama e fa’aaogaina ma polokalama o lo’o fa’aaogaina e le matagaluega o a’oga. O polokalama nei e fa’aaogaina e le matagaluega o le Apple aua o le Kamupani Amerika, 

 

O le taimi fo’i lenei ua mae’a fa’afaigaluegaina le faitau selau o i latou e fesoasoani i faiaoga, ma i latou e fa’amamaina nofoaga uma i totonu o a’oga, peita’i o le a le mautinoa nei pe fa’aauau ona fa’afaigaluega i latou nei, pe taofia se’ia oo ina oo mai le fa’ama’i i le atunuu.

 

Peita’i ua le mafai ona maua se avanoa ma le fa’atonu po’o sui fa’atonu o le matagaluega o a’oga, ae ua fa’ailoa mai e le Ofisa o A’oga Maualuluga, “O le polokalama lenei ua na’o le tausaga atoa e tasi ua fa’atautaia ai, a oo loa ina mae’a ona le toe i ai fo’i lea o nei sui i totonu o potu a’oga.”

 

Ua le mautinoa fo’i e i latou le tulaga o le mae’a ai o lea polokalama, ae a oo mai le taimi ua lutia moni ai le atunuu i le covid-19, pe toe fa’aauau pe leai, ae o le taimi nei o lo ua i ai i latou nei i potu a’oga e fa’aaoao ona latou fesoasoani i faia’oga ia nonofo valavala le fanau a’oga ma fa’amama uma mea i totonu o potu a’oga ma isi mea uma e ono pesia mai ai fanau i totonu o lotoa a a’oga uma o i ai i latou.

 

I le taimi nei o le a le toe fa’anonofo valavalaina le fanau a’oga, ae ua mae’a fa’ailoa mai tiute o i latou nei, e latou te le faia ni a’oga a le fanau, aua e le’i mua’i aoa’oina I latou i na tiute. Ua le tatau fo’i ona latou togia api a le fanau, ae mafai ona latou tufatufaina mai api i fanau a’oga ua uma ona maka e le faia’oga a latou galuega.

 

I se fonotaga a le isi a’oga maualuga a lana PTA na fa’aalia ai lagona o’otia o matua aua e le’i mafaia e le DOE ona aumaia meafaigaluega e fa’aaogaina e fanau a’oga i a latou meaa’oga e faia mai tua I aiga, lona lua e le’i mua’i fa’atulaia fo’i masini e fa’aaogaina e faia’oga mo ia feso’ota’iga ma matua ma fanau a’oga i totonu o potu a’oga o faia’oga ta’ito’atasi.

 

UA LE FA’ASALAINA LE FANUA FITAFITA – UA A’AFIA LATOU SUPAVAISA

 

Ua fa’ailoa i lipoti fa’asalalau i Amerika, ua le a’afia nei galuega a le vasega o fitafita sa va’aia o latou tutu fa’atasi mai ma sui o le Vaega Fa’aupufai a le Temokalasi I se tasi o latou fa’asalalauga fa’alaua’itele. Ua le tatau lea tulaga ma le latou aiaiga o latou galuega fa’atino o tautua ai i le militeri ma o se mea sa tattau ona iloa patino e i latou.

Fa’aalia e le US Army , O le a le afaina galuega a le fanau militeri ia a Amerika Samoa ae ua a’afia galuega a I latou o lo’o avea ma supavaisa o nei fanau.”

 

O le masina o Aukuso lea sa faia ai lea fonotaga a le vaega fa’aupufai a le Temokalasi i Amerika Samoa nei, ma ua fa’ailoa patino ai le sapaia e i la’ua i le ata ma toniga atoatoa a le USArmy, o le fa’amoemoe o le Vaega a le Temokalasi.

 

Ina ua mautu atu lenei fa’asalalauga ma ua va’aia fo’i e le pulega o le USArmy lea fa’asalalauga ua fa’ailoa atu ai le sapaia e I la’ua ua la’eia toniga a le vaega au, sa amata ai loa lenei suesuega mo se fa’aiuga e ao ina faia i ali’i ua kemupeni ma toniga a le vaega au.

 

Lea ua mae’a lelei lea suesuega ma ua faia le fa’aiuga o le a le sala le fanau ae ua pa’u le mamafa o lea aga ua sasi i sui o lo’o vaava’aia toto’a aga a le fanau militeri lea o lo’o aofia ai ma lea to’alua i le latou va’ava’aiga.

 

O le fa’asalaga o le a oo i le sui supavaisa o nei fanau fitafita, ua le fa’aalia mai, ae ua na’o na fa’ailoa mai, “O le a fa’asalaina talafeagai ma le soligatulafono ua faia e le fanau fitafita o lo’o i lalo o lana va’ava’aiga mau.”

 

Ina ua mae’a matauina le sasi i lea fa’asalalauga, sa fa’auia atu se fa’atoesega a le Vaega Fa’aupufai a le Temokalasi i le pulega o le USArmy Reserve ma latou fa’ailoa atu, o le sasi lava o sea ua le mafaufauina e le latou fo’i ta’ita’iga, ae o i latou fo’i ua pa’u i ai le sasi.