Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


Sui Totino o le Rotary Club o Amerika Samoa sa auai atu i le fa’atula’ia o sui Fou e to’a 20 a le Rotaract Club a le aoga a le Pacific Horizons, e avea ma lala o le Rotary Club i le Aso Lulu, Novema 25,2020 i le itula e 4:30 i le afiafi. Ua avea nei i latouma totino, ua taua’aoina fo’I le fesoasoani a le Rotary Club mo i latou e fa’atuinama amatalia ai latou sailiga seleni e fa’atino ai latou poloketi e avea o seauaunaga mo le mamalu lautele. [ata: Leua Aiono Frost]

Sui totino o le Rotary Club, Cherith Lober – Soliai ua ia fa’apineinase tasi o sui totino o le PHS Rotaract i le sauniga mamalu sa fa’atautoina mafa’apine ai sui e to’a 20 o e ua avea ma totino talavou o le Rotary. [ata: Leua Aiono Frost]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

FA’ATAUTO TOTINO O LE “ROTARACT” A LE A’OGA A PACIFIC HORIZON

E to’a 20 sui totino o le A’oga a le Pacific Horizons sa fa’atautoina i le sauniga sa fa’atuataia i le latou lotoa i le afiafi o le aso Lulu, Novema 25, 2020 ina ia avea ma totino o le Rotaract Club e so’o I tino ma le kalapu a le Rotary o Amerika Samoa. O nei sui talavou ua tula’i mai e avea ma vae ma lima o le Rotary Club e fa’atinoina nisi o tautua e aoga tele mo le lautele o le atunuu.

“O lo outou tulai mai e fa’atino se galuega e aoga mo le lautele o le atunuu, o se tasi o fa’amanuiaga o le a maua e le atunuu atoa i lenei vatau, ae maise fo’i o le lumana’i, aua o le a outou va’aia le aoga o nei galuega mo le lautele, ma fa’aosofia atili ai outou mo nisi galuega tetele i le lumana’i. O outou o le mitamitaga lea o le Kalapu a le Rotary i lenei vaitau.” O se tautalaga lea a le ali’i Peresetene o le Rotary, Frank Barron.

 “O outou o le fanau ua lu’ia nei i le olaga tautua. Peita’i e le fou le tautua lautele i fanau talavou a Samoa. O le ala i le pule o le tautua! E matua masani i latou i le olaga e fai galuega mo isi, e fesoasoani atu pe a i ai fa’alavelave e tutupu i isi aiga e tuaoi.”

 “O le fesoasoani mai a le Rotary Club, o se fiafiaga lelei mo i matou, aua ua mautinoa ua oo ia te outou talavou le agaga moni o le fa’atino o se tautua poo se galuega e aoga mo isi uma e toatele. O le agaga tonu lea o le Rotary Club i le lalolagi atoa, o se auaunaga e faia ma le loto fiafia e le fa’apito augafa mo na’o nisi ae ia aoga mo le lautele.”

Ua fuafua o le a tuufa’atasia uma Rotaract Clubs a Aoga uma ua talosaga mai e fia avea ma totino o le Rotary Club o Amerika Samoa, ma ua fa’atulaga ai mo le amataga o le masina o Tesema, 2020.

O le tamaitai o Alice Raynor, o le sa ia mua’I fa’atula’ia le Kalapu a le Rotaract i Leone High 2017, na saunoa e tusa o le fa’amoemoe o le PHS Rotaract, na talosagaina ai lo latou avea ma totino o le Rotary. 

“Ua mataituina le tou fa’amoemoe ina ia fesoasoani atili e tineia le a’afiaga ma le tagofia e fanau o fuala’au fa’asaina ma vaila’au oona, ae maise fo’i o le tulaga o le fesoasoani atu i nisi o fanau talavou o lo ua matauina e i latou ua a’afia o latou loto i omiga mamafatu  ma ua le mafai ai ona sa’o se filifiliga tonu latou te faia. O lea fa’aletonu e ono oo atu ai le fanau i le fia pule i le soifua. O galuega lautele nei ua fuafua nei ia matua va’ava’aia toto’a e nei sui totino talavou, ma fa’asolo atu i nisi a latou poloketi e fia fa’atula’ia e iloga ai lo latou soifua galulue mo le manuia lautele. O latou galuega nei o le a fa’atino lava e le fanau ala e mafai ai ona latou sailia le seleni e faatupe ai.”

Na saunoa Raynor i ni fa’amau fa’ailoga na ia va’aia i le olaga o nisi o fanau sa latou galulue fa’atasi ai i le Rotaract i Leone i lena tausaga. “O se tasi o matou totino, o se tasi sa matua faigata lana amio i ona matua ma faia’oga i totonu o le laumua i Leone, peita’i ina ua mae’a le tausaga ua matou galulue fa’atasi pea. Ua iloga lona tula’i mai e fa’atino galuega lelei, e le gata i totonu o le aoga, ae maise lona aiga. Na matua oo mai lona tama e fa’afetaia le galuega lelei ua o’o i ai le olaga o lona atali’i ona o le tima’i ma fa’amoemoe i ai poloketi faatino a le Rotaract i Leone I le 2017. Ua atili ona fa’aalia le suiga lelei i togi ua ausia e lenei talavou i ana meaaoga.”

O le laulauatofi mo lenei ulua’i tausaga, ua tofia ai le Peresetene o Michayla Maluia, Sui Peresetene o Tiu Kolone, Failautusi o Jennifer Vaiau ma le Teutupe o Bianca Serrano. 

O totino o lenei faalapotopotoga, e aofia ai Victor Chen, Georgia Cox, Jade Cox, Tia Cummings, Ofa Finau, Sa’oFuatagavi, Edrik Gaisoa, Leilani Galeai, Larry Lagaitiana, Gillian Leziton, Marvis Liang, Kevin Lo, Angie Milford, Elenor Mitchell, Evis Takubala, Lulama Tofaeono, Lene Uiagalelei, Lesa Uiagalelei, Daniel Wang ma Leo Young.

Ua mae’a fa’atauto ma fa’apine i latou uma nei, ma ua avatu fo’i i ai ma le fa’amanuiaga mo latou galuega fa’atautaia mo le lautele.

FA’AMANATU LE ATOAGA O LE 75 TAUSAGA TALU ONA AUMAU I AOLOAU FOU – TAEAO O LE FA’AFETAI:

Mai le agaga o le fa’afetai ma le me’eme’e fai a’e i le Atua ona o le alofagia o le folauga a lo latou nu’u talu mai le 1945 na tuua ai le nofoaga tuai, ae saili manuia i atumauga mo se manuia lautele o tupulaga faia’e a le afio’aga, lea ua latou savavali, si’i a’e le fa’afetai ma fai’aiga fiafia ai, ia Novema 26, 2020.

Na matua mafuli le afio’aga atoa e o atu i  le fa’atausiusiuga o le afio’aga i  lona itu i sasa’e, e afua mai ai le latou savaliga tele, na oo i fanau iti, ina ia latou lagona sina tigaina o le sopo sa taumafai i ai tua’a ua mapu ma lagomau i ti’asa, i latou sa asaina le gasu fita o le tai taeao o le taumafaiga a Aoloau e fa’ato’a atumauga, aua se lumana’i o nei augatupulaga.

“E le’i faigofie le fa’aiuga ina ia masi’i ese mai le nofoaga ua leva ona alaalata’i ai, ae ua iloga ona fa’atepa matua i na vaitau, i  le faigata ona o o fanau i a’oga, ae maise o le taumafaiga ia sailia le tamaoaiga tausi o le afio’aga pe a nonofo ai pea e tuafale i le papa ae lumafale i le moana. E i ai fa’afitauli fa’anatura sa iloga ona fa’ailoilo e a’afia ai le olaga pe a nonofo pea i lalo, ae o se nofoaga ua toto ai loto o tagata uma, o le nu’u sa fa’amautu ai ma latou ta’ua o le latou nuu moni, sa to’a i ai le aupeau o mana’oga fa’aletino i le tausiga o le soifua.” O se saunoaga lea a Moananu Va.

I le taimi nei ua toe to’atolu lava i latou o lo’o soifua mai, sa auai i le savaliga. O le tofa i Tula,  Lefotu, ma Moananu Va ma le tina matua Puaolele Olioli Malie. O ia lea sa ia tusia lelei lana molimau i mea uma sa ola a’e ai i Aoloau Tuai, ua ia misia lava ona ua nofo nei I tumutumu mauga ma ua le toe mafai ona oo atu se’i toe ta’ele i le sami lanu moana o Aoloau Tuai.

Sa ia fa’aalia i lana tusitusiga, e to’afitu matai o le afio’aga o Aoloau Tuai sa latou faia le fa’aiuga fa’atasi ai ma le fa’afeagaiga LMS o Mamoe ma Tua. O ia lea sa tulivaeina le si’itiaga ua saogalemu ma talileleia. Ina ua mautu le fa’amoemoe o le afio’aga e siitia i Olotele le atumauga ua nonofo ai nei, sa logo le afioga le Tama a Aitu ma Tagata Lualemaga ina ia loto i le fa’amoemoe.

Na talileleia le fa’atalosaga ma na masi’i muamua mai  aiga e to’atolu, a’o isi aiga sa faifai lemu mai a latou tapenaga i Olotele. Sa a’e muamua taulele’a e fa’atino le taina o le nofoaga i Olotele mai le aso Gafua se’ia oo i le aso Faraile na fa’ato’a toe fo’i atu lea mo le tapenaga o le Aso Sa i Aoloau Tuai, se’ia oo lava ina masi’I mai i le 1945.

O i latou na auai  i le taumafaiga e masii i Olotele na aofia ai: Fuimaono Si’u, Afalava Leaualofa, Atualevao Esau, Malumaleumu Peni, Atualevao Liua, Lefotu Fiasili, Faiaimasepulea Taliau, Moananu Apela, Tauaola Malu, Leota Fa’asese, Tuileisu Sape, Tagaleoo Tufi, Lemusu Alofaga, Sei Lemuelu, Alagata Moesaili ma Togatauiutu Kurene.

O le fa’asologa o auauna a le Atua o le Lonetona Misionare Sosaiete [LMS] sa soloa’i e galulue i Aoloau tuai se’ia oo mai i le susuga Rev. Mamoe ma Tua, lea sa fa’ato’a masii ese mai ai: Rev. Torise ma Me; Rev.Elisaia ma Simamaia, Rev. Uaine ma Saini; Rev. Levi ma Ama; Rev. Tauvela ma Teuila; Rev. Opetaia ma Fialelei; Rev. ieremia ma Tupemeleke ma soso’o ai loa ma Rev. Mamoe ma Tua.

Sa iai se lisi o suafa o alo o Aoloau ua mae’a ona avea ma taulaga ola I totonu o Ekalesia eseese I le lalolagi atoa. I le pulega o le afio’aga o Aoloau, o fua na o le la’au ua totoina mo le 75 tausaga talu ona siitia, ma ua fa’amanuia i ai le Atua. O lo ua i ai fo’i ‘ai o le nuu fou, i le vaega o faiva fa’atama o le malo, i vaega fa’aupufai o Malo.

I le tautalaga a le tofa le Tula ia Lefotu,  sa ia saunoa ai, “Aoloau, poo a lava manuia ua tatou se’e ai nei i ma’a o malie, ae aua ne’i galo ia te oe le tau amata mai, na tautiga ai o tatou matua ma pelega ia i tatou, ina ia tatou nonofo i le nuu, ma ia tatou iloa le Atua i mea lelei ua maua, ua e inu ua e malie, ua e ‘ai fo’i ua e ma’ona, ia vi’ia le Atua i mea uma ua e maua, manatua le Atua i lau oa.”

Sa fa’ailoa e Lefotu le faigata ona sopoia le vasa sousou ona momoe lea i Fagasa e tatalia se taimi e malu ai le tai ona fa’ato’a tuuva’a mai lea i aiga i Aoloau Tuai. E aooga fanau i Felela i Matuu ae uia mai Fagasa. Ua fa’apea fo’i ona aooga fanau i Leone High, e taumafai ona sailia aiga e nonofo a’oga ai fanau ma tau usu i a’oga. O le aiga o Fuimaono i Fagasa, le tupuaga o le afioga Soliai Tuipine e fa’amautu i ai, aua sa nonofo le tufafine o Fuimaono ma le atali’i o Atualevao.

Sa fa’ailoa i saunoaga o lea aso, le misia o matua na latou tau asaina le gasu o le tai taeao, “Lea ua i ai nei vaitau, ia le mama ia te oe le fa’amanuia a le Atua. Ia e fa’afetai i le Atua ona o le loto sa i matua e taumafai ai I nai mea iti sa latou umia i le olaga nei o le tamaoaiga, ae tetele o latou loto ia saili manuia e tele mo i tatou i lenei vaitau.Ou te fa’afetai lava a’u ina ua ou aulia lenei vaitau ua selesele ai i tatou i mea e tele, e lei mavae fo’i pe fa’aitiitia le lotonuu ia te a’u. ” O toe upu a Lefotu ona tula’I lea o le afioga le Ma’opu Soliai Tuipine Fuimaono mo lana fa’afetai i Aoloau ma le aso o lo latou fa’amoemoe.

I le sauniga sa fofogaina ai e le aufaipese EFKAS le vi’i o Aoloau ua mae’a saunia e i latou ma o le vi’iga mulimuli lea o le sauniga na vi’ia ai le Atua ona fa’ato’a nofofale ai lea o le mamalu e to’atele na auai.

Ua pu’eina fo’i le ata fa’asolo o lenei sauniga mamalu ma le fa’amanatuga e Aoloau o le latou 75 tausaga talu ona siitia mai le nuu tuai i le nuu fou i le atumauga o Olotele.