Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

11,000 TUI TAUNUU MAI E FA’ASOLO AI PEA TUIGA O LE COVID-19

 

Ua fa’ailoa e le Matagaluega o le Soifua Maloloina ua maua mai le uta ua pito sili ona tele talu mai ona aumaia tatou tui puipuia nei o el Covid-19, o le aofaiga e 11,000.

 

O le tui lea ua fa’aaogaina mo le fanau talavou 16 tasaga aga’i i luga, le Pfizer ua maua mai le 7,300 o tui ae o le Moderna lea e tuia ai tagata matutua ua na’o le 3,200 tui na. O le mea fo’i e ao ina silafia, le ituaiga tui lava na tui muamua ai oe, o le ituaiga fo’i lea e toe tuia ai oe lona lua ma fa’ato’a mae’a ai lona malupuipuia mai le Coronavirus.

 

I le mamalu o le atunuu, ia fa’autagia mai, o le a leai ni tuiga mo le tui muamua i le vaiaso atoa lenei, ae o le a fa’ato’a faia lea i le aso 17 Fepuari, 2021.

 

O le aso Gafua 8 Fepuari na fa’asolo ai tuiga o le tui lona lua, lea sa faia mo tagata uma i le vaiaso o Ianuari 11, 12,13, ma ua faia uma nei tui lona lua i le falema’i i Tafuna.

 

O le aso 8 Fepuari, 2021 ua fa’amauina mai ai le aotelega e 9,726 i latou ua mae’a faia tui muamua o le Covid-19.

 

I le mamalu o le atunuu, afai e va’aia nisi o lo’o fa’anofo va’ava’aia ona o le covid -19 i le faletalimalo o le Tradewinds, aua le vave ona fa’asea pe te’e fo’i lagona. Ua mafai nei ona fa’ataga le latou o mai i fafo mo sina savaliga e le mamao, ae ua fa’atonuina ina ia fa’avavamamao mai isi o le aumalaga, lona lua e faia latou pupuni fofoga. O lo ua iloga mai i a latou suega uma lava ua faia talu mai ona fa’anofo va’ava’aia i Honolulu ma iinei fo’i, e le o i ai lava se tasi o maua i le Coronavirus i le taimi nei.

 

Ua fa’ataga fo’i ona o ane aiga e tuu ane ni mea’ai mo le aumalaga, ae le mafai ona ulufale i totonu o le lotoa a le faletalimalo, ua fa’aaogaina leoleo ma i latou ua tofia e galulue feso’ota’i ma le aumalaga a’o latou fa’afale’esea i le Tradewinds.

 

Ua fa’ailoa mai e suesueina uma lava mea taumafa o le a o ane ma aiga o le aumalaga ma ua fa’atulaga mai le itula e 2:00 i le aoauli se’ia oo i le 5:00 i le afiafi e mafai ai ona oo a’e aiga ma fa’amomoli tau mea’ai vela. Ua le mafai ona fa’atagaina oloa e i ai sikaleti, ava malosi, fagafao ma ni auupega malosi. O le mafuaga fo’i lea e ala ai ona su’eina lelei nei mea’ai ua fa’ao’o ane mo le aumalaga.

 

FAIMEAALOFA LE KALAPU ROTARY I TUSI LOMI FEFILLOI

 

Ua fa’atulaga e le Kalapu a le Rotary le latou foa’i mo le fanau ua oo le a’oa’oga i le Vasega Tolu i totonu o a’oga tulaga muamua uma lava i le teritori, o Tusi Lomifefiloi, e saili ai e i latou le uiga o upu i le fa’aperetania, ina ia mautinoa ua faitau i latou ma le malamalama lelei. 

 

O totino eseese lava o le Kalapu a le Rotary lea ua fa’asolo lava i a’oga ta’itasi ina ia foa’ia Tusi Lomifefiloi mo le fanau a’oga i le vasega tolu. O le fanau lea ua amata ona lelei mai le latou faitau tusi i le fa’aperetania, ma ua agava’a fo’i ona malamalama lelei i uiga o upu o latou faitau i ai.

 

O le meaalofa fa’apoloketi lea a le Rotary na amata mai i le lima tausaga ua tuana’i, ma e fa’aauau pea lava. Ma ua va’aia le fa’afiafiaina o le fanau a’oga ma faia’oga i a’oga ua mae’a ona fa’aoo atu i ai e sui mamalu o le Rotary a latou meaalofa.

 

I le lisi o meaaoga e tatau ona a’e atu ma le fanau a’oga i so’o se vasega e oo lava i le vasega 12, ua lisia ai, ia i ai se Tusi Lomifefiloi fa’aperetania. O lona uiga o lenei fesoasoani e mafai ona fa’aaogaina lava e le tamaititi mai lona vasega tolu se’ia oo i lona vasega 12 pe a teu mea lelei pea i latou.

 

O le aoga tulaga muamua i Aoa, Olomoana Elementary, ua mae’a oo i ai lenei tufatufaga mo le fanau i le vasega 3. Ina ua va’aia e fanau o aoaoina i vasega matutua le oo atu o sui o le Rotary i le latou a’oga, sa latou vala’au mai ma fa’atalofa ia i latou, aua ua latou iloa lelei, ua to’ia fo’i le vasega 3 i le latou foa’i o lenei tausaga. Ua mae’a maua e i latou lea manuia i le taimi fo’i o vasega tolu i latou.

 

Ina ua taua’aoina nei Tusi Lomifefiloi, sa fa’ailoa atu i fanau a’oga o le vasega 3, ia tusi lelei lou igoa i lau Tusi Lomifefiloi, ina ia mautinoa e le o feseta’i ma tusi a isi fanau, aua ua tutusa uma lava foliga o tusi ua taua’aoina i fanau uma o le vasega.

 

Na faia se fa’ata’ita’iga fo’i o le fa’aaogaina o lenei Tusi Lomifefiloi pe afai o le a e tau atu i se upu imu pe pu’upu’u fo’i ae le o silafia e lou mafaufau Samoa, po’o le a tonu le uiga o lea upu fa’aperetania. “O lau tusi lena, o se meaalofa e fesoasoani ina ia e faitau i le gagana peretania ma le malamalama lelei i uiga o upu ua e fa’aleoina.”

 

 

Ua fa’ailoa e e le ali’i Peresetene o le Rotary i lenei tausaga, Frank Barron i le vasega o e fa’asalalau, “O le tasi lenei o meaalofa sili ona taua, ma e aoga tele i le fanau talavou a le atunuu. O le polokalama lenei e fua mai i se taimi o lumana’i lona aoga ma e tatau ai lava ona fa’aauau, aua o UPU o le mea’ai aoga lea mo le Mafaufau, ma e tatau ona iloa lelei e le fanau o latou uiga tonu.”

 

“E fiafia tele le Kalapu a le Rotary e avea i latou ma pa’aga a le Matagaluega o Aoga ina ia fagaina mafaufau o alo o le atunuu i Upu e ola ai, Upu e fa’amatala ai o latou lagona, ma Upu e feso’ota’i ai ma le isi uso a tagata,” o se toe tala lea a Barron.

 

I le tausaga nei, e tusa ma le 731 Tusi Lomifefiloi ua tapena ina ia taua’aoina atu i le fanau uma a le atunuu o lo’o aofia i le vasega tolu i a’oga uma i le Teritori.

 

I le taimi atoa ua fa’ataunuu ai lea foa’i e afua mai le lima tausaga ua te’a, ua mae’a fa’atauina e le Rotary le aotelega e 5,000 Tusi Lomifefiloi ma o le tau aofai na fa’aalu ai ua silia lea ma le $50,000. pe a fa’atusalia le tau aofai.

 

TALOSAGA NISI AUMALAGA FA’ATAGA ONA O VAVE I AIGA AE LE’I UMA 14 ASO

 

O nisi o le aumalaga o lo’o nofo vaava’aia nei, ua fa’auia mai se latou talosaga e pe mafai ona latou o loa i tua i aiga e nofo va’ava’aia ai, aua o lea ua mae’a le tui suesue e leai ma se tasi o i latou o maua i le Covid-19.

 

O lea talosaga sa fa’aulu mai e ala i talanoaga i luga o le feso’ota’iga o le Zoom, ina ua mae’a ona sueina i latou uma e 159, e leai ma se tasi e a’afia i le Coronavirus.

 

I le fonotaga a Kovana Lemanu P. Mauga ma le Komiti fa’afoe o le Covid-19 i le aso Faraile na te’a nei, sa fesiligia ai e le au fa’asalalau pe aisea lava o le a fa’anonofo atoa ai le au malaga mo le 14 aso soso’o? 

 

Ona tali lea o le fa’atonu ole Soifua Maloloina, Motusa Tuileama Nua, “Pe afai e suia le umi e nofo va’ava’aia ai le aumalaga lenei, o le fa’aiuga lenei e faia mai e le vasega o Foma’i o lo’o latou mataituina le aumalaga.”

 

“A maea ona faia e le vasega o foma’i le latou fa’aiuga, ona oo mai lea i se fautuaga a le komiti fa’afoe o le Covid-19 pe a mai se latou fo’i manatu i lea mataupu, ae fa’amulimuli a mea uma i le tali mai a le afioga le Kovana ma le Sui Kovana,” o le fa’apupulaga lena o lea mataupu.

 

“E le motusia ai le va’ava’aiga malu a le vasega o foma’i ma i latou e faia tuiga o le aumalaga lenei pe afai o le a tatala i tua i aiga ae le’i mae’a lelei le 14 aso. E lava le aufaigaluega i o latou fale ina ia faia ai suega ma fa’atino mai saliga uma ina ia mautinoa e le o maua se tasi o le aumalaga i le Covid-19. E sili lava ona mataituina le vaega o le atunuu ua 65 tausaga ma aga’i i luga.”

 

E tusa ai le fa’atupega ua mae’a fa’aalu a le malo mo lenei aumalaga ua toe fa’afo’ia mai ai o tatou tagasa sa oepa i fafo ona o le Covid, ua fa’ailoa mai ua mae’a fa’aaluina le silia i le $1miliona. peita’i o le a fa’ailoa mai i se taimi e le o toe mamao le aotelega o le seleni ua fa’aaluina mo lenei aumalaga e 159, o le ulua’i malaga lenei a Amerika Samoa ua tatala ai avanoa i ona tagatanuu e fo’i mai i fanua ma aiga. Ua aofia i lea vaega tupe le pasese, mea’ai ma nofoaga ua fa’amautu i ai ae maise sapalai e fa’aaogaina mo le nofova’ava’aia.

 

Fa’ailoa mai e Kovana Lemanu, ua fa’aaogaina le tupe a le malo ae toe mafai lava na fa’atumu mulimuli mai pe a oo ona talosagaina le FEMA ma isi lala o le Feterale e toe fa’atumu mai lea seleni na fa’aalu.

 

Na fesiligia Lemanu pe aisea o le a fa’aaoga le tupe a le tatou Malo, ae aisea e lei ua le fa’aaogaina ai le tupe a le Covid e 75Miliona lea e le’i fa’aaogaina.

 

Ua fa’ailoa manino e le kovana, e tele na’ua tupe ua toina mai e le feterale ae o lo’o i ai lava aiaiga o mea e ao ina fa’aaoga sao i ai nei vaega tupe, e le talafeagai ona faaaogaina lea $75milona i so’o se mea lava ua  alia’i mai le Covid-19, ae maise o le malaga toe fa’afo’ia mai o tatou tagata

 

O le tinoitupe lea e aofia ai ma le tupe mo a’oga e i ai fo’i lona fa’aaogaina tatau ua fa’atulaga mai. O le vaega tupe e mafai ona fa’aaogaina ua aofia ai le $35miliona a le Ofisa o le Kovana mai le Cares Act mo le Covid-19 o ana polokalama e fia fa’atautaia.