Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


O le ali’i ua fa’amau fa’ailogaina lana tautua matavela i le Koluse Mumu i Hawaii, o se tasi sa soifua ma a’oa’oina lelei i le soifua alofa ma le fefa’asoa’i i Amerika Samoa nei, Timothy Dunstan. [ata: foa’i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

TALAVOU NA A’OGA I AMERIKA SAMOA – TULAGA MATI’E TAUTUA I LE KOLUSE MUMU

 

E manatua pea e le toatele o le atunuu le galulolo tele na aafia ai le atu Samoa o le tausaga 2009, Setema 29. E sili atu ona le galo i le atalii na soifua a’e i o tatou eleele ma mae’a ai ana a’oa’oga mai le aoga maualuga a Marist High, Timothy Dunstan. O ia lea ua mata’ina lana tautua matavela i le Koluse Mumu i Hawaii, ae o lo’o fa’aauau fo’i ana a’oa’oga i le Chaminade University.

 

E le o galo fo’i ia Dunstan galuega lavea’i ma fesoasoani tele a le Koluse Mumu, sa le’i fa’atali ae na tali atu i mana’oga tupito o tagata i lena fa’alavelave faafuase’i fa’anatura tele i le 2009, aua na matua iloga ona lailai aiga ma to’atele e na maliliu ai ona o lea galulolo.

 

“Ona o le tele ma le aoga o le auaunaga a le Koluse Mumu a Amerika, sa matala ai le va’ai ma lagona, e tatau ona tautua muamua e fai se sao ma lavea’i nisi mai a’afiaga fa’apea, a’o talavou le olaga. O le ala lava lea o le manatu e fia tautua i le Koluse Mumu,” ose tala lea a Duncan.

 

Ina ua tu’ua e ia Amerika Samoa ina ia fa’aauau lana a’oga i le Chaminade University, o iina sa maua ai loa lona avanoa e ulufale ai e faigaluega o se Volenitia i le Koluse Mumu i Hawaii. 

 

O lo ua le toe tu’ua lava e ia lea galuega faia fua e le totogia, ua oo mai lavai le taimi nei. Ua faitau fia selau itula ua faaali e Ducan mo lana auaunaga le fa’atafa i le Koluse Mumu, ua ia va’aia foi fua lelei o ana galuega i foliga o tagata e to’atele ua fesoasoani i ai le kolse mumu e ala i sao o le toatele o sui Volenitia mai setete ma teritory o Amerika, ua latou galulue sootau’au ia au le feasoani i e ua pagatia ona o mea e tutupu fa’afuase’i i le olaga.

 

E ui ina galue malosi o ia e fa’aoo lana auaunaga mo e pagatia, ae o lo’o tau’ave lua ma ana aoaoga. Lea ua taumafai pea o ia e maea ana kosi i le Psychology ma le Criminology & Criminal Justice.

 

O lo ua i ai nei le fa’amoemoe maualuga o Dunstan e faamaea ana aoaona nei ma sona fa’ailoga maualuga ia Tesema 2021, aua e ui lava ina pisi i le tele o ana mea’aoga e ao ina fa’amae’a,ae iloga ona tula’i mai lenei talavou e tali le vala’au ina ia fesoasoani atu i nisi ua pagatia i faalavelave tutupu fa’afuase’i i le soifuaga.

 

O le mekasini fa’apitoa e fa’amaumau ai tautua a i tatou o lo’o galulue males i so’o se lala o le Koluse Mumu lea ua toe fa’alauiloa mai ai le tala’aga o le soifua tautua a Timothy Dunstan, ma ua fa’ailoa i lea tusitusiga, “E ese le tula’i mai o le soifua tautua o lente talavou, aua o le auaunaga o lo’o ia fa’atino e laai se taui pe totogi, ae o lona gaga e mausali lava i lana tautua o fa’atino. Pe ana le oto o ia e tule’i e faia tiute i le Koluse mumu, se manu ua leva ona mae’a lana aoga ma mautu ona fa’ailoga.”

 

O le tele o galuega e ofo ai lana tautua, o galuega lavea’i ma fesoasoani atu i aiga e pagatia fa’afuase’i i le afi, e avea o ia ma sui e va’ava’aia toto’a le fesoasoani e fa’aoo atu i nisi ua nofoia nofoaga fa’apitoa e tausia ai e le Koluse Mumu ma isi tautua mo le lautele ua pagatia a le malo o Hawaii.

 

I le 2020 i le fa’alavelave na tafanaina ai leoleo e to’alua a le malo o Hawaii, lea sa mua’i susunuina ai e se tasi o atugafale o nonofo ai aiga i Diamond Head, Honolulu, na galue malosi lenei talavou e fesoasoani i aiga na a’afia fale i le mu tele lea e valu fale na sosolo ai. Na iloga lona sao i lea galuega na feagai ai ma le Koluse Mumu, sa avea o ia ma sooupu i le va o le Koluse Mumu ma sui o aiga na a’afia, ia vave maua mea uma na moomia vave e fa’anofo filemu ai lagona ootia o e na mu o latou falenofo. Na fa’aaogaina fo’i e Leoleo fa’amatalaga na fa’ailoa ane e Dunstan e tusa o molimau a tagata i le mea tonu na tupu ma afua mai ai lea fa’alavelave.

 

Ole tausaga lava lea na te’a sa fesoasoani ai fo’i Dunstan i se aiga mai Alaska, ua fai si leva o opea i Amerika Samoa mo le 3 masina ona o le tapunia aloaia o femalaga’iga i le fa’asa o le Covid-19. E iloga o le auaunaga a Timothy Dunstan e afua ona ia fa’atinoa, ona o lona loto e alofa ma e taua ia te ia ona tali mana’oga o nisi o a’afia i fa’alavelave le ma’alofia. Ua ia va’aia ma ola a’e i Amerika Samoa,o se aganuu e muamua ona e fa’asoa atu i se tasi o i ai le mana’omia ma taumafai e fa’asoa e oo lava i mea tausami e fetufa’i ai tagata uma.

 

O le tautua a Dunstan i le Koluse Mumu ua matua lauiloa ai lava o ia i leto’atele o tagata i Hawaii. O le tausaga lenei ua filifilia ai o ia e avea ma “Toa o le American Red Cross i Hawaii.” Ua agava’a ai o ia mo le fa’ailoga fa’apitoa ma ua fa’ailoa mai ai e le sui mamalu o le Koluse Mumu i Hawaii, “O loo fa’atumulia Timothy Dunstan, i le agaga moni o le tautua a le Koluse Mumu, o le Alofa e le faatuaoia!”

 

“E tula’i mai i taimi o le pagatia o le to’atele pe to’aitiiti, e le fa’ailogaina poo ai, e gafatia fo’i e ia ona faia soo se ituaiga tiute e mana’omia ona fa’ata’alise ia vave ona oo atu le fesoasoani i tagata pagatia, e agaga ia fa’ato’afilemu le tagata mafatia ona o mea e tele ua lusi ma ua maumau ona o fa’alavelave le ma’alofia fa’afuase’i.”

 

O Dunstan sa soifua a’e o ia i Niu SIla, ae ola a’e fo’i i lona aiga e matua ola fa’atasi ma fetufa’i ma isi o latou tuaoi. Ona oo mai lea i Amerika Samoa e fa’aauau ai ana a’oga ma ola a’e ai i lena agaifanua e fa’amuamua le ola fetufa’i ona o le alofa. Mae’a ai a’oga i le aoga a le Ekalesia katoliko Fa’asao Marist High. Ma oo ina sailia mai avanoa e a’oga ai i le Iunivesete o Chaminade e fa’alautele le atamai, ma maua ai lona avanoa e ulufale ai e galue mo le Koluse Mumu i Hawaii.

 

Ua ia fa’ailoa mai, “O le tele o matou galuega, o le taumafai lea ina ia nofo filemu lagona ootia o e ua a’afia mea totino o fa’alavelave fa’afuase’i. E leai se faigofie o lou va’ai atu i lo latou pagatia, ae o le fa’asoa atu i ai ma fesoasoani atu i nai mea laiti ua latou manaomia, e mafai ona gafataulima e i latou lagona o feagai ai. O aoaoga i mataupu o lo’o tau’ave i le a’oga, e te iloa lelei ai ituaiga tala e fai atu i se tasi o a’afia lagona, ma o tala ia e pei o se vaimalu i pu’ega i o latou loto, ma faliu ai le faigata o a’afia ai.”

 

Pe afai o le a mae’a le fa’au’uga o le ali’i talavou, ua manatu Dunstan ina ia tausailia sana galuega e tautua ai le lautele. Ua amata nei ona ia mita’i ma tau matau poo le a se galuega e lelei mo ia, peita’i, ua ia fa’ailoa mai atonu o le a taumafai mo se galuega fa’aloia e tula’i mo le mamalu lautele o le atunuu. 

 

Ae o lana tima’i lea ua fa’ailoa mai mo tupulaga talavou o lo’o malolosi, “Ao le’i folau lou Sa i vasa e fia o filifiliga, va’ai pe mafai ona e faia muamua se galuega alofa, avea oe  ma se Volenitia i galuega fesoasoani atu a le Koluse Mumu, aua a fa’afetai mai se tasi o pagatia ia te oe, e mautinoa e manuia ou ala uma o le a e savalia i au sailiga.”

 

“Tautua muamua e aunoa ma se totogi, e mautinoa le tauia lelei o galuega fa’apena e le Tama e ona le malosi ma le atamai.” O sana toe tala mai lea, e tusa o le galuega fa’a-volenitia.

 

FAIA GALUEGA FA’AMAMA A LE KALAPU O LE LIONA - PARK LIONA, NUUULI.

 

O le tamaitai o Ponita Laussen o le laulauatofi o lo’o tula’i mai i lenei tausaga, sa avea ma sui mamalu na te fa’afetaia ai le galulue fa’atasi o le Kalapu a le Liona, Le ASEPA, le Sosaiete a le RISE, le Ekalesia a le LDS Malaeimi 2nd Ward, le Autalavou o lo’o aofia i le polokalama a le “Collective Youth Group” ma le S.T.E.A.M. ona o le latou fa’amalosi mai ina ia auai i le galuega fa’amama e fa’amauina ai lo latou sao i le taumafaiga e fa’amama ma fa’ataua le tatou Lalolagi poo le Siomaga lea tatou te ola fa’atasi ai.

 

O le galuega lenei sa faia lea i le Paka Liona i le aso Toona’i ua te’a sa latou fa’amamaina uma mai le apitagalu atoa ma auvai, ma fa’asolo mai i autafa ole alatele ma le paka atoa. 

 

O le tele o le lapisi o so’o se ituaiga na aoina ua maua ai taga lapisi tetele e silia ma le 50 ua mae’a fa’atutumu ma ua tuuina i loli e la’u ese atu ai i le Lapisi e lafoa’i ai.

 

“O se galuega ua iloga ona mae’a lelei ona ta’alao le lapisi sa ta’atitia solo, ae maise lava i le apitagalu ma o le tele o atigiapa inu, fagovai, atigi fagu, pepa iila, u’amea ma le anoanoai o ipu pepa sitaufou ma isi. O le fa’afetai aua ua mae’a ma ua to’atele le aufaigaluega galulue fa’atasi i lenei fa’amama, ua iloga ai ona  vave mae’a le fa’amoemoe. Fa’afetai i lo outou  loto i le fa’ataua o le Siomaga, aua o i tatou lava e toe fa’afo’ia le lelei i puna’oa i lo tatou gataifale ma le vaomatua ina ia mautinoa ua mama fo’i le tatou ea o manavaina,” o se tala lea a Laussen e tusa o le latou galuega na fa’atino ma ua matagofie lona faataunuuina.

 

O isi sosaiete sa latou pa’aga fa’atasi i lea fa’amama ma faataua ai le Aso mo le Siosiomaga ae o le mea sili ona e to’atele le tupulaga talavou sa auai, o le latou sao lea i le fa’amoemoe lelei, a e maise o i latou nei avea ma sui e fa’amalosia lea fo’i manulauti i le lumana’i.

 

“O le ola tautua i ala eseese, o le olaga lea o le tagata Samoa, e magafagafa i mea lelei, o mea e fa’aea ai Amerika Samoa i lona matagofie e fia maimoa ai nisi e gasolo mai i le atunuu. O nei alo talavou, o ta’ita’i nei mo Amerika Samoa i le lumana’i, tautuana ia tumau le matagofie o Amerika Samoa,” o toe tima’i lea a Laussen.

 

POLOKETI A LE ROTARACT -TOE TOTO LA’AU MO LE FA’ASAO O LE SIOMAGA & LALOLAGI

 

O le fa’aiuga o le vaiaso na te’a nei sa fa’atasia ai le to’atele o le Rotaract Club a le Rotary ina ia latou toe totoina le Togo I nofoaga ua amata ona valavala ma ua le va’aia o toe ola ai i le Pala i Nuuuli. Ua le faia lea galuega nao i latou ae ua latou fai pa’aga ma le autalavou na fa’ailoa i ai lenei fa’amoemoe e le tamaitai Faia’oga o le Tausaga 2020-2021 Sulua’i Mahuka.

 

O le autalavou sa auai e to’a 40 i latou na volenitia atu o latou taimi e fa’aaoga e toe toto ai le togo, ia matua tutumu le nofoaga ua tau le olaola lelei ai nei la’au aoga e fa’aofaga i ai le i’a o le gataifale. O le to’atele o nei talavou o i latou o tamaiti aoga mai le Samoana High i Utulei.

 

O le vaega a le Finafinau, o le aufaigaluega a le Biodiversity a le Kovana fa’atasi loa ma le Rotaract a le Rotary Club sa fa’atasia uma ina ia fa’atino lea galuega lelei.

 

O le susuga Tavita Togia ma Tiana Trepanier, o sui nei sa saunoa fa’apitoa i le vaega uma na auai e tusa o le aoga o le togo i nofoaga eleele vailaloa e i ai le Pala i Nuuuli. O le nofoaga lea e ofaga i ai i’a o le gataifale, ma fa’apunafanau ai. O a’a fo’i o le togo e taofiofia mai le eleele mai le soona tafea atu i le sami, ma ua tele na’ua se aoga o le togo i tatou malo fa’aatumotu.

 

O i latou na auai e afua mai le 12 tausaga se’ia oo atu i le 35 tausaga le matutua, ma o le ala vave fo’i lea ona mae’a totoina le 100+ togo i le eleele i lea taeao po.

 

O isi ua latou taumafai e ave’esea mai ni mea o fa’alavelave ai le olaola lelei o togo, o le tele lava o u’amea ma fa’alapisi ua le ola lelei ai togo o le gataifale.                                                                                                                                                                           

 

O le vaega a le Finafinau ma le Rotaract a le Rotary sa latou vaea o latou sui i vaega e lua ina ia vave le totoina i le eleele o lea tele o le togo lanu mumu.

 

O le tamaitai o Audrey Sevaaetasi o le Finafinau sa ia fa’ailoa mai, “Ua fiafia i lenei sao lelei, ua maua fo’i lea mafutaga lelei ma sosaiete tumaoti nei, ua una’i ai le tele o galuega lelei mo le atunuu e mafai ona faia e talavou uma pa agaga i latou i galuega e fa’aleleia ai le siomaga, fa’amatagofie ai le atunuu ma toe fa’afo’i ai sosia o le gataifale ma le laufanua, ia olaola lelei tagata soifua o le lumana’i.”

 

O le tamaitai peresetene o le Rotaract Club, Tiara Drabble, sa ia fa’ailoa mai, “O le agaga fiafia e fa’afetaia ai le isi vaega atoa o le autalavou sa matou galulue sootau’au i lenei fa’amoemoe. O le lagona fa’agae’etia ona o le agaga galulue fa’atasi mo le fa’amoemoe lelei, ia toe fa’afo’i sosia o le gataifale, ua maua nei alamanuia  o tatou maua e tagata soifua i le lumana’i. O le tatou siomaga e tatau ona soloa’i ona lelei ma ona puna’oa mo augatupulaga fai mai o le atunuu.”