Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


Le ata o le Oneasosopo Park lea ua taua’aoina atu i le afioga Kovana Lemanu P. Mauga e toe fa’aleleia atili i ai lea paka e fai ai ta’aloga ma koleniga a le au Football a Fagaitua. [ata: Leua Aiono Frost]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

TALOSAGA FAGAITUA HIGH FOOTBALL TEAM – IA FA’AAOGA ONOEASOSOPO AVEA MA LATOU MALAE:

 

I le taimi o le fa’au’uga o le a’oga maualuga i Fagaitua, sa fa’aiu lea sauniga mamalu i se fa’atalosaga a le susuga le Pule A’oga ina ia mafai ona fa’aaogaina e le Au Football a Fagaitua High le Malaeta’alo i Oneasosopoe avea ma latou malae ta’alo e fa’amautu ai latou koleniga ma faia ai latou ta’aloga fa’ata’ita’iga o ta’aloga Football a le Au Football malais mai le Laumua o le Toa o le Vasa.

 

Na talia e le afioga le Kovana le ata o le fa’afanua o Suiga ua manatu le ali’i Faia’oga o le Au Football, a’o le Pule Aoga foi o Fagaitua, Suaese Pooch Ta’ase, e tatau ona fa’aleleia aga’i i ai lea malae i Oneasosopo, e aoga ai mo le fa’amoemoe o le fanau mo a latou Koleniga.

 

Ua mae’a nei ona fa’ao’o atu lea talosaga, ma le ata ma ua tali i le ata mai a le afioga le Kovana ma ia talia leleia le latou fanoga. E ui ona o le afioga le Kovana Sili o le tama fo’i mai sasa’e, ae ua ia lagonaina le fita o feagai ai ma le fanau a’oga i le falelima i sasa’e. Lea ua fa’ailoa mai e nisi o le mamalu lautele e ala i a latou fa’aupuga na fa’ailoa mai e ala i a latou fa’amatalaga tusia i luga o upega tafa’ilagi a le Facebook.

 

“O lo ua tele lava malae tetele ua fa’atutu i le itu i sisifo o le atunuu, ua pei la ua mamafa itu tasi lea tulaga i le itu i sisifo o le motu ae ua fa’aleai ni mea e tafafao ma faaaoga e le mamalu o le atunuu o lo’o alaala i le itu i sasa’e o le tatou motu.”

 

Peita’i ua amata nei ona fa’atulaga le malae ta’alo lenei i Oneasosopo ma ua avea ma se galuega o le a nafa ma le Matagaluega o Paka ma Malae Ta’alo  o le atunuu.

 

O lo ua fuafuaina lelei se nofoaga mo e maimoaina ta’aloga ma o le a toe fa’aleleia i ai nofoaga ua mae’a i ai, ma ua fa’ailoa mai e Mile Falani Filoiali’i, o le Pule o le poloketi lea ua fa’atulaga nei e fa’aleleia atili ai le Paka mo ta’aloga a le fanau football fa’apea le mamalu lautele o talavou e fia evaeva ma fa’aaoga le Paka mo malologa, fa’apea ma savaliga i le afiafi. O le galuega la o le paka lea o le a amatalia lea i le ono masina o muamua, e tusa ai ma le fa’amatalaga a Filoiali’i.

 

O le Paka i Pago Pago o le a toe galueaina ai le Paka momalae tenisi e pei ona mae’a i ai, fa’atasi ai ma malae Basketball, ae ua fa’atulaga o le a toe fa’aopoopo i ai ma se paka mo tafaoga a fanau laiti  i le paka i Pago Pago lava.

 

FA’ASEA TO’ATELE - LE MAUA FOOD STAMP MAI LE COVID-19 AE TELE NA’UA LE TUPE:

 

“Se’i avatu lava le matou fa’asea lenei i le tatou nusipepa, ua le mailoa se mea a fai, ona sa manatu e maua se fesoasoani mai le Food Stamp i lenei vaitau, ae o lea ua va’ai atu e leai, e le agava’a.”

 

“O le amataga lea o le fa’asea a le olomatua na fiu e nofo ma talosaga sana food stamp, ae le maua. Ua ia fa’ailoa fo’i, sa maua e ia ma lona aiga le fa’amanuiaga o le Gita ona o le vaivai o le tamaoaiga o lona aiga. Lea la ua oo mai i le Covid-19, tele le tupe na maua mai mo le matagaluega e tufa mai i tagata o le atunuu na a’afia i le Covid-19 latou galuega.”

 

“O le mea ua tupu, lea ua tasii uma i luga tau o pusa moa, ua lua sefulu tala i le pusa moa, o le pusa mulipipi ua sii fo’i i le ta’i $36.00, masalo la o le manatu o faleoloa o lea ua tetele food stamp a tagata matutua ua maua ona o le siitaga lea ua fa’ailoa mai e aga’i mai i matou food stamp. E leiloa mai e na’o le $40. lea e sii mai i food stamp masani, ae na’o le 4 masina e uma fo’i ia Setema, 2021.”

 

Ua iloga mai e to’atele ua saili se fa’amanuiaga, peita’i e le’i aumaia se fa’apupulaga aloa’ia mai le matagaluega o le Food Stamp ina ia fa’alauiloa i le atunuu, le vaitau o le a maua ai, ma le faiga o lo’o aiaia ai i latou e ao ina maua nei fa’amanuiaga.

 

Lea ua fesiligia mai se malamalamaga o le sui fa’asalalau, ae o lea fo’i e matua nimo le aiaiga ua fa’atautaia ai lea fesoasoani mo le mamalu lautele o i ai le mana’omia.

 

“O le isi tama matua ua fai si matamuli ma ua fai mai, “Ua masau atu fo’i fa’apea a laki lava le talosaga ma fa’ateleina ai le manuia i le vaitau o Gita, e fa’apena fo’i ona toe laki mai i lenei taimi ona o le vaivai o le tamaoaiga. Lea ua soso’o le tele o le faasoa na maua i lena vaitau, ma le matua le talia lava o le talosaga i lenei vaitau ma lona alamanuia na fa’amatu’u mai.”

 

“Ua mao le sasalu atu o le a maua se fesoasoani ae alu atu na’o le maasiasi le mea na maua, sau loa nofo i lalo ma toe tau fika fa’alelei se mea e fai, aua  ua tasii i luga i le lagi le tau o mea’ai sa taugofie, soso’o mai le stimulus ma le faigata lea ua i ai, ua le toe manana’o ai ma kolea ma Saina e fa’apa’u mai i lalo le tau o pusa moa.”

 

O ituaiga oi na ua fa’alogoina, lea ua soso’o le mau ma le faigata, ae ua faia le vala’au  i le ofisa o le Food Stamp se’i fa’ailoa mai aiaiga o lo’o tufatufaina ai nei alamanuia.

 

“O le aiaiga o le taua’aoina ia te oe o le fesoasoani lenei, pe afai ua fa’amaonia mai sa vaea oe mai poo nisi o lou aiga mai le galuega i le taimi o le fa’asa mo le Covid-19. Ona o lea lava la e fa’aauau ona a’afia i tatou i le Covid-19, o lo’o ua fesiligia nei la le pulega o le Food Stamp, pe ua talafeagai la ona talosagaina e tagata o le kamupani I’a lea ua fa’aitiitia nei o latou itula faigaluega ona maua nei fesoasoani?

 

O le mea mautinoa e le mailoa pe mata o i latou na talosagaina alamanuia tau PPP ona o le fa’aitiitia o itula faigaluega talu ai le fa’asa o le Covid-19, o i latou na ua talia a latou talosaga mo nei Food Stamp. Maua ane, o le to’atele sa a’afia itula faigaluega mo na penefiti e le mafai ona talosga atu ai nisi sa soifua a’e i nisi atunuu e pei o Samoa i Sisifo, Fiti, Korea ma Filipino ma Initia, ae ua na’o e na soifua a’e i Amerika ma ona teritori.

 

“Pe afai o lea le itu e agava’a ai sui nei mo le Food Stamp, o lona uiga la e le taitai ona uma le vaega tupe na toina mai mo le fesoasoani tau Food Stamp, e tatau ona agava’a ai le lautele o e na a’afia olaga faigaluega ona o omiga o le Covid-19, ae ua le talafeagai ma le aiaiga poo fea na fanau ai.” O fa’amatalaga nei a nisi o matua matutua sa oo ane i le Food stamp e talosaga ni a latou fa’amanuiaga.

 

“O le mea fo’i poo a ‘ai ae o ai e le ‘ai? Fai mai fo’i e maua uma lava e tagata ae tatau lava ona lima vaivai, ae o lea ua tufa mai na’o le ta’i 40 i tagata ua leva ona aai i le food stamp mo le 4 masina toe motusia.”

 

Afai o le a maua mai se tala mai le Food Stamp e tusa o aiaiga o le a fa’asoa atu ai nei manuia i le mamalu lautele, ona toe faapupula atili atu lea mo le silafia a le mamalu o le atunuu. Ua le mautinoa fo’i le umi e maua ai, aua o lea lava e fa’agasolo le Covid -19, atonu e tatau lava ona fa’aalu pea se’ia oo i le tausaga fou.

 

AMATA GALUEGA FA’AMAMA A’IA’I O LE SUAVAI I LE AFIOAGA O AUA

 

O le poloketi lea e faia nei i Aua, o le toe taumafaiga lea ina ia fa’amama le suavai o lo’o ta’ia i totonu o Aua, ua matauina o lo ua ulufia i ai le palapala ma ua fa’atautaia lea galuega e le Honolulu District US Army Corp of Engineers [USACE] ma le vaega a le American Samoa Environmental Protection Agency

 

E to’atolu sui na malaga mai Honolulu o nisi mai le Engineering Rescue Remedian Group na malaga fa’apitoa mai latou te fa’atautaia lea galuega, o le latou fo’i lea matata ua agava’a ai i latou, ma ua nafa nei i latou ma le fa’ataunuuina o lea fa’amoemoe lelei. Ua fa’ailoa mai e 12 vaega o le galuega e ao ina latou fa’atautaia mai ai le fa’amamaina o le suavai, i totonu o Aua ma Oneasosopo.

 

I le tausaga e 2018 na talosagaina ai e le ASEPA le USACE ina ia latou fesoasoani mai i le taumafaiga e faamama le suavai ina ua maua muamua o lo’o filogia le suavai ma le palapala i le afio’aga lea.

 

O  le ASEPA ua avea nei  ma sui iloga o le atunuu i lenei galuega, o i latou fo’i ua fai lea ma tatou e va’aia toto’a ma fesoasoani i sui nei o le ERRG i nisi o feteena’iga ma nisi o le atunuu, pe a le fiiaituga fanua ma le tautua lautele o le suavai ona o le galuega lenei.

 

Fa’ailoa mai le agaga faafetai o le taita’i malaga mai a le US Army Corp  of Engineers, District Commander & District Engineer  Lt Col. Eric Marshal, ma ua matua fiafia e latou te faia fa’atasi lenei galuega ma o tatou sui ua lautogia mai e fesosoani e feso’ota’i ma tagata o le atunuu ina ia fa’afaigofie le galuega ma lelei ai le suavai mo le afio’aga.

 

O le vaitau o le Taua lona lua o le lalolagi, sa fa’atautaia ai e le US Navy le sapalai o le Kesi i le afio’aga o Aua ma o iina sa fa’aputu i ai le suauu ma le kesi mo va’a uma o le US Navy. E ui la ina ua mae’a ave’esea lea tane o le sapalai o le suauu ma le kesi mai eleele o le afio’aga, ae ua le mafai ona ave’esea le ulufia o le kesi i le eleele o le afioaga. O le afuaga lea o le fa’afitauli ua toe taumafai nei ona fa’aleleia.