Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

SAU FA’ATASI LE SIITAGA O TOTOGI & ALA O LE TAUTUAINA O LE LAUTELE

 

Ua tula’i mai o le a matele ina si’itia uma lava totogi o tagata faigaluega a le mao, e oo lava i tagata ua leva ona faigaluega, ua agava’a fo’i i se si’itaga i lenei vaistausaga.

 

E pei ona mua’ui faasalalauina atu ua mae’a fa’ailoa atu e le afioga le Kovana Lemanu Peleti Mauga, o lea ua mae’a fa’atulaga le siitaga o totogi, ae mautinoa e le aufaigaluega a le malo atoa, ua mana’omia lava ona si’itia fa’atasi lea ma le auala e tautuaina ai le mamalu lautele o le tatou atunuu i taimi uma.

 

O se fe’au taua lava lea na fa’aatagia i le tusi fa’asalalau na tapena mai ia Iulai 01, 2021 lea na fa’amautu mai ai le auga o lea tusi, Le Siitaga o Totogi o le Aufaigaluega a le Malo. E tolu ona vaega sa faailoa mai; Le fa’atulagaga o le siitaga, mo sui o le Kapeneta i latou o lo’o lisia le fa’atulagaga fou o totogi, fa’atasi ai ma le fa’atulagaga o siitaga o totogi fa’atulaga mo sui uma e totogi pau.

 

“O le fa’atulagaga o le si’itaga o totogi, o le a aofia ai le siitaga mo totogi o le to’atele o tagata faigaluega uma ale malo, pe, o tagata faigaluega uma lava o le a va’aia se si’itaga i o latou totogi. O lea la, afai ua siitia lou totogi, e ao ina matau mai e le aufaigaluega e tatau fo’i ona siitia le la’asaga o lau tautua e fa’atino, pe a tautuaina le mamalu lautele e oo atu i lou Ofisa. Ina ua mautinoa lelei e le Kovana o le a amata le si’itaga ia Iulai 01, 2021.”

 

“O le tatou auaunaga i o tatou lava tagata, ua tatau ona si’itia i luga le la’asaga o lea tautua, o lea ua sii lou totogi, e tatau ona e naunau e siitia fo’i i luga le fa’atinoga o lau tautua. Ua amata siitia mai lava le totogi mai le fa’ailoga sili ona maulalo ua mafai ai ona fa’afaigaluega oe e lou malo. Ua fa’asolo ai lava le si’itaga se’ia oo ina mae’a ai le fa’ailoga sili ona maualuga ua gafatia ona fa’aaoga mo le sailiga o avanoa faigaluega i Amerika Samoa nei.” 

 

E aofia ai i nei fa’ailoga o le fa’ailoga Doctorate lea e sili ona maualuga ua gafatia ona umia e se tasi o sailia avanoa faigaluega i le tatou Malo, lea us si’itia nei i le $50,233. i le tausaga le totogi amata i galuega.

 

I tagata faigaluega tumau a le Malo, lea ua mautinoa fo’i ua i ai ma le Litaea, ma ua avea ma tagata faigaluega tumau poo kola papa’e ma le kola lanumoana pe a maualuluga fa’ailoga ma tulaga o galulue ai, o i latou na o le a faia suiga i o latou totogi mai le mea sa i ai.

 

Mo se fa’ata’ita’iga: Pe afai o le tagata faigaluega e maulalo atu le totogi sa i ai nai lo le totogi sili ona maulalo ua fa’atulaga i Amerika Samoa, pe afai e le o ausia se fa’ailoga e fa’atulaga aga’i i ai o latou totogi, o le latou totogi o le a siitia lea ina ia sili atu lo latou totogi e maua i le totogi sili ona maulalo ua ofoina i tagata faigaluega a le malo i le tatou malo.

 

O le totogi sili ona maulalo lea ua fa’amauina nei e le malo o Amerika Samoa e $15,080 mo i latou e kola papa’e ma  e kola lanumoana, ae o le totogi amata o le vasega o faia’oga ua fa’atulaga lea i le $15, 432. i le tausaga.

 

Ua fa’ailoa mai fo’i, e soo se tasi lava o le aufaigaluega a le Malo e itiiti atu lona totogi nai lo le totogi maulalo ua fa’atulaga e le Malo mo e le’i maua ni fa’ailoga i a’oga, o le a siitia o latou totogi ina ia sili atu i lo le totogi maulalo.

 

Ua toe fa’ai’u le tusi fa’alauaitele a le afioga Kovana Lemanu P. Mauga, ua ia toe fa’amanatu ai i le aufaigaluega uma a le malo, “Ia manatua ua siitia lou totogi, e ao ina si’itia ai ma le la’asaga e te tautuaina ai tagata uma o lou atunuu, ae maise lava i le vasega o i ai le mana’omia. Ou te mana’o ina ia ou fa’alogo i ni tala lelei e fa’ailoa mai ai le fiafia o le mamalu lautele ua malilie ma fiafia i la outou auaunaga, aua o lea ua siitia tou totogi.”

 

O le saunoaga a le ia Iuni 25, 2021 ua fa’atupea lenei siitaga, ua fa’atulaga mai lenei siitaga o totogi  e fa’atupe pea e tupe aoina mai i Polokalama Fa’apitoa lea e fa’aagaaga lona paketi e le Ofisa o le Kovana. Mo le tupe fa’asoa o le 2022, o le a fa’amau mai ai le paketi fa’asoa a lenei Polokalama Fa’apitoa i le Ofisa o le Kovana.

 

TATALA LE FLEMA’I FA’AITUMALO I AMIOULI

 

Ua silia ma le tausaga atoa talu ona tapunia mai le falema’i fa’aitumalo i Amouli ua le toe fa’aaogaina i talavai Masani a le mamalu o le atunuu e pei ona sa fa’aaogaina mai ai a’o le’i sofa’i mai i le atunuu e le mau fa’asa e puipuia ai i tatou mai le Coronavirus.

 

O lea la ua fa’ato’a toe amatalia ona tatala lea falema’i mo le toe fa’atautaia ai o talavai Masani a le fanau, ina ia fa’afaigofie atili ai le tautuaina o nai aiga e mamao mai i le falelima i sasa’e o latou aiga.

 

Na asia e le sui fa’atonu o le Soifua Maloloina, Vesiai Fautanu Jr. le falema’i ona o galuega toe fa’aleleia o lo’o fa’atautaia ai, ma ua fa’ailoa mai, “Ua lelei lava galuega ua mae’a fa’akonekarte ai le Quality Paint e latou te faia ina ia fa’afo’isia mai le tulaga lelei atoatoa o le falema’i  e toe tautuaina ai le atunuu. Sa taofia fo’i nei galuega mo sina vaitaimi ona o le fa’atautaiga o suiga o galuiega fa’atino na toe taua’ao mai a le kamupani lea, peita’i ua fa’afetaia ua toetoe lava mae’a mea uma ina ua asia, ma ua talafeagai ai ona tatala mo le fa’aaogaina i le aso.”

 

E to’atasi le fomai le foma’i o le a tiute tumau i lea falema’I fa’aitumalo ma le fa’inifo e to’atasima le tamaitai tausima’i pasi e to’atasi ma tausima’i e to’alua ma o le tamaitai ofisa e talia tagata gasolo atu, o i ltou nei o le a tiute tumau ai i aso ta’itasi o le a tatala ai lenei falema’I mo talavai masani.

 

LUA VA’AOLOA TOE TALIU INA UA LE TAULA MAI I LE UAFUTELE

 

I se lipoti mai le vaega fa’asalalauga o le Radio New Zealand Pacific, o lo’o fa’ailoa ai e e lua va’aoloa na malaga mai Fiti sa mae’a la’u esea latou uta i Fiti fa’ato’a malaga sa’o mai ai mo i tatou iinei ua tuuina i ai le fitu aso e fa’atalitali ai ona fa’ato’a avanoa lea o le tatou Uafu mo le felaua’iga o latou uta, ae ua tu’ua e nei va’a le tatou malo, ae le’i la’ua latou uta.

 

O le va’a oloa o le MV Coral Islander ma le MV Olomoana e lua aso na va ai le taimi na to’ai taunuu mai ai, ma ua le mafai ona taula mai i le Uafu sei vagana ua mae’a siakia ma nofo va’ava’aia a latou auva’a mo le 7 aso ona o lo’o sasao tele le Coronavirus i Fiti i le taimi nei.

 

Ua le manatu pulega o nei va’a oloa e fa’atalitalia e i latou le nofo va’ava’aia lea mo le fitu aso, ae ua toe malaga ese atu nei va’a oloa mai le tatou atunuu, ua le fela’ua’ia fo’i a latou uta.

 

Fa’ailoa fo’i e le sui fa’atonu o le Soifua Maloloina  Vesi Fautanu,, “Sa ou fa’amoemoe i se fa’aiuga e faia mai e foma’i ina ia faia i va’a nei e lua, ia mautinoa lava le saogalemu o le atunuu, ona o lea e fa’ato’a tu’ua e nei vaa oloa e lua Fiti lea fo’i ua toe faifaitetele ai le pipisi o le Covid-19. O le fitu aso e tatau ai ona fa’atautaia suesuega uma mo le auvaa ma le Kapeteni fo’i, pe le o malaga mai i totonu o le atunuu ma le fa’ama’i.”

 

“O le taimi na fa;ailoa atu ai i le Kamupani Va’a e fa’atautaia fesootaiga mo le Olomoana ma le Coral Islander, na toe faliu loa nei va’a ma tu’ua i tatou i le aso Tofi o le vaiaso ua te’a. O le kamupani sa latou fa’ailoa maia lea fa’aiuga i le tatou matagaluega o le soifua maloloina.” O le toe tala lea a le susuga le sui fa’atonu.

 

O le Olomoana ua malaga atu nei mo Rarotonga ona toe taliu mai lea i Samoa ma toe oo mai ai i Pago Pago, ona o lea o lo’o i ai oloa mo le Kamupani I’a ma le tele o oloa fo’i tau fulisa ae maise i mea ua amata ona le toe lava le sapalai i le taimi nei.

 

O le Coral Island o lo’o aofia ai oloa siiatoa mo fulisa ma isi mea uma tau fausaga o fale ma alatele, paipa vai ma uaea eletise faapea ma ripa.O lo ua malaga atu nei i Tahiti, Ona alu lea i Nukualofa Tonga ma toe fo’I mai ai iinei. O le va’a lea ua mae’a te’ena mai le ulufale i Samoa.