Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

SAUNIGA FA’AMANATU 35 TAUSAGA EFKAS I TACOMA WASHINGTON

 

O le sauniga mamalu sa fa’atautaia i le aso Sa na te’a nei, ua fa’apea fo’i una faatulaga ai le fa’amanatuina o le atoaga o le 35 tausaga talu ona fa’atula’ia o le Ulua’i Ekalesia Fa’alapotopotoga Kerisiano Samoa i Tacoma, Washington.

 

O lea aso e fa’amanatuina lava i tausaga ta’itasi, ma o lenei fo’i ua aulia ma le manuia lea fo’i aso iloga i le Ekalesia i lenei tausaga, ma ua fa’afiafiaina ai le mamalu o le Ekalesia aua o lo ua toe aulia fo’i lenei tausaga o le Ekalesia i le manuia ma le tele o fa’amanuiaga a le Atua, e ui ina lutia le atunuu atoa i le fa’ama’i o le Covid-19.

 

“Mai le tele o tausaga o lo’o tumau pea le alofa o le Atua i lenei ekalesia, foa’i le malosi o le tino ma le agaga i le ta’ita’i ma le faletua ma le aiga. E ui ina fa’aolioli mai le tele fita i le tulaga o fa’ama’i pepesi ae o loo manuia lava le aotelega o le Ekalesia,” o se tala lea a le susuga le Failautusi a le Ekalesia, Amosa Oloi.

 

O le taimi nei o lo’o avea lava le susuga le Faife’au Samoa Ulumo’o Ale male Faletua o A’ano Ale e ta’ita’ia le galuega i Tacoma ma o ia fo’i sa ta’ita’ia le sauniga mamalu i le aso Sa na te’a nei. Sa i ai le tala otooto sa fofogaina mo le silafia a le mamalu o le atunuu ma ia mautu lava foi fa’amaumauga uma mo le Ekalesia i lona amataga mai.

 

Ua le gata i lea ae ua fa’apea fo’i ona tolaulauina le vasega o augatama sa fa’asolo mai e avea ma fa’aautu o le galuega, ae maise o le nofoa laulauafono i lea tausaga ma lea tausaga se’ia oo mai i lenei nofoaiga.

 

E tulaga ese foi sauniuniga a le Aufaipese i lo latou faiva tauave i lea sauniga mamalu ma sa molimauina e le ekalesia ma nisi o latou uso na vala’aulia e fa’atasi i lea aso. E ese mai i vi’iga faapitoa o le sauniga mamalu lava ia, sa i ai se pese fa’apitoa sa fatuina mo le fa’amoemoe o lenei tausaga, sa avea ma vi’iga fa’apitoa o le fa’amoemoe ua taunuu.

 

Ina ua maea le sauniga, sa saunia ai le Ekalesia le latou faaafe, o le to’ona’i na lelei saunia aua lava i latou sa molimauina ma auai i le sauniga.

 

Peita’i, ua fa’atulagaina e le Ekalesia le Faraile o le vaiaso nei, o le a faasaga nei le Ekalesia i ana faafiafiaga mo lo latou aso faamanatuina o le latou 35 tausaga o le latou Ekalesia. O le autalavou ua fa’atulaga latou te saunia lelei faafiafiaga aua le pa’ia ma le mamalu ua valaauina mo le fa’amoemoe.

 

I lenei tausaga ua avea ai le susuga le Faifeau Rev. Ulumoo Ale ma le faletua o A’ano Ale ma Faife’au e tausia le Ekalesia i Tacoma. O le ta’ita’ifono o le susuga Leatu’au Tauese ma le Failautusi o Amosa Oloi a’o le teutupe o Polo Malietufa.

 

LE TOE MANATU TAGATA I LE COVID-19 - TATALA PEA NOFOAGA FAITELE

 

I le setete o Idaho i le nofoaga o ”Silverwood” o se nofoaga e matua fa’atumulia i tagata maimoa ma tafafao ai ina ia ta’e’ele ma fa’alue i le tele o fa’aluega eseese e fa’afiafiaina ai fanau, ua va’aia ai le gasolo atu o tagata e fa’aaogaina lea nofoaga e pei lava e le o i ai se Covid-19 o lo’o pepesi solo i setete eseese o Amerika.

 

O le nofoaga lea ua aga’i fa’asolo atoa atu i ai tagata matutua, ma e oo lava i fanauiti ona o nei fa’aluega eseese ma ituaiga tietiega eseese ua masani ai le mamalu lautele i so’o se nofoaga faitele tau “Water Parks.”

 

E ese mai lea ua tatalaina fo’i ma auauga i o latou ta’elega ma ua iloga lava le fa’atumulia. Ua pau lava le fa’asa o loo fa’amalosia i le taimi nei, o lou ulufale atu i totonu e ao ina faia lau pupuni fofoga, ae oo loa i totonu ona pule lava lea o le tagata pe toe faia lana pupuni fofoga pe leai.

 

O le tumutumu o tagata e le o toe fa’asa le vavalalata, ua tatala lava le vavalalata o tagata mai le tasi, ma ua iloga mai, ua le toe fefefe tagata i lenei fa’ama’i, ua sili ia i latou ona fa’afiafiaina o latou loto nai lo le nonofo ma le mata’u i totonu o latou fale.

 

Mai Silverwoods e oo mai i le faaipoipoga sa fa’atino i le fa’aiuga o le vaiaso na te’a, fa’atasi ai ma le nonofo ai i le faletalimalo o le Ramada e soso’o ma le malae va’alele i Spokane, Washington, ua va’aia ai lava e le o toe fa’amamaluina ni fa’asa e pei ona sa loka ai le malo tele mai le taimi na fa’ato’a pepesi ai le Covid-19 i le 2020.

 

Ua le toe fa’amamalu teleina lava le fa’aaogaina o mea pupuni fofoga, ua tuu i le faitalia o le tagata ua mae’a faia o latou tui puipuia. Ua le toe nonofo valavala pe tutu valavala i laina. Ua oo lava i fale’aiga ua le toe fa’amalosia ni mea pupuni fofoga o tagata uma e fia ulufale ma faia latou fa’atauga.

 

FA’AAOGAINA VA’ALELE HAWAIIAN AIR MO LE AUMAIGA TAGATA MA MEATOTINO MAI KABUL

 

I fa’asalalauga mai Hawaii o lo’o fa’ailoa ai e lua va’alele a le Hawaiian Air  ua mae’a fa’aaogaina lea e le matagaluega o le Puipuiga o le Saogalemu o le Malo tele, DOD, ina ia aumaia ai uta ma pasese o tagata ma meatotino a le Malo tele mai le malaeva’alele i Kabul i Afghanistan.

 

Ua fa’ailoa e Jon Snook le sui peresetene a’o le sui sinia fo’i mo le Hawaiian Airlines, “Ua matou fiafia e avea matou va’alele ma nisi o ala e mafai ai ona aumaia nisi o tagata ma meatotino a Amerika o lo’o totoe nei i Kabul, ma e mana’omia ona fa’ao’o mai i fanua nei. O le avanoa lelei fo’i lea e fa’atino ai le tatou Kamupani se auaunaga i vaega au ma le DOD ina ia mautinoa ua to’ai mai i fanua mea totino ma tatou tagata.”

 

O ituaiga va’alele lea ua mana’omia mo lea galuega fesoasoani e aofia ai le Airbus ma le Va’alele A330, e aoga uma mo nei ituaiga o malaga.

 

“Ua fa’atulaga fo’i nisi o le aufaigaluega a le Hawaiian Air ina ia auai i le galuega fesoasoani lea ma e la’uina mai sui e molita’i mai e va’alele i nofoaga ua fa’aavanoaina e alaalata’i ai nei tagata sulufa’i o le a la’u mai. Ua fa’ailoa mai o le nofoaga a le US Army i El Paso ma New Mexico lea ua fa’atulaga mo lea fa’amoemoe.”

 

“Ua le fa’aaogaina i matou i malaga tuusa’o i Kabul ma toe fo’i mai i Amerika, ae ua fa’aaogaina i matou i faigamalaga o le a faia mai Malaeva’alele muamua e tulaueleele ai va’a a le Militeri ma pasese ma tuu ai, ona matou aumaia lea i nofoaga ua fa’atulaga e ono la’u ane i ai nei sui e alala le tumau ai, a’o tapena o latou pepa ma fa’amaumauga.”