Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

TALAUEGA: FAAMAISEGA TA’ITA’IFONO I AIGA 0 E UA MALILIU  COVID

 

O le saunoga a le afioga i le Lutena Kovana, Talauega Eleasalo Ale i le fonotaga i le aso Gafua ma le au fa’asalalau sa ia fa’amaise ai i le pa’ia maualuga o aiga ma pelega a i latou ua mae’a lisia, ua maliliu e afua ona o a’afiaga o le Covid-19 ua maua ai. Ua to’atolu fo’i e ua maliliu ua lisia ua afua ona o a’afiaga o le Covid-19 i Amerika Samoa e oo mai i le aso 27 o Mati. 

 

Ua fa’apea fo’i ona ia fa’atepa le atunuu i le maualuga ua sofa’ia ai nei e le Covid-19 le atunuu ma ua fa’ailoa mai lea i le si’itia maualuga o sui ua fa’amauina ua maua i le Covid-19 i aso ta’itasi. Ua ia fa’ailoa mai fo’i, “Le atunuu pele, o le a tatou matauina lea lava maualuga o faitauga o i latou ua a’afia i le vaiaso atoa lenei. Peita’i o le vaiaso lenei, o le a iloga ai, o le vaiaso sili lea ona maualuluga tatou sui a’afia, ae ua fa’apea fo’i ona to’atele i latou o le a toe mama mai le Coronavirus, i latou sa mua’i maua mai le amataga.”

 

E le’i galo i lana afioga le fa’amaisega fa’apitoa i le tina o Dorothy Tarasawa ma le Aiga o le tamaitai sa galue malosi a’o soifua, ina ia tausia lelei meaola fa’afagafao a le atunuu, Tanya Tarasawa, lea ua mou malie atu, ua mae’a fo’i ona lagomauina o ia i lona aiga i le aso Faraile ua te’a.

 

E ese mai lea sa ia fa’amalamalama atili le tulaga o mea’ai o lo’o tufatufaina mai mo le mamalu o e ua a’afia i le taimi nei i le atunuu, e fa’aauia mai lea e le matagaluega o A’oga a le Malo, ma o se fesoasoani e le totogia, ae ua faia e fa’auia mai lea pe afai ua mae’a lisia lou tuatusi sa’o ma ou fa’amaumauga uma i luga o le tatou TalofaPass lea e fa’aaogaina mo femalaga’iga mai fafo i Amerika Samoa ma e fo’i e malaga ese atu mai Amerika Samoa i Hawaii ma isi atunuu uma o le lalolagi.

 

Afai e le o maua se mea’ai mai lea fesoasoani, ia malie, o lona uiga e le o mautu ou fa’amaumauga ma le tuatusi o lou maota e fa’anofoesea ai. E manomia le nofoaga tonu o le aiga e avatu i ai lea fesoasoani a le malo.

 

Fa’ailoa fo’i e Talauega ua toe amatalia a’oga i le Manu’atele, ma sa amata lea ia Mati 23 ina ua mae’a fa’amautu mai e le DOH i Manu’atele atoa, e le o i ai se tasi o maua i le Covid-19 i le Manu’atele. O le a i ai fo’i le avanoa o le ASDOE mo le latou sui fa’atonu e saunoa ai e tusa o le fuafuaga fa’ataoto mo a’oga i Tutuila ma le tulaga ua i ai nei aoga i le Manu’atele.

 

Ina ua toe fa’atepa le ta’ita’ifono i se fanoga o fa’ailoa mai e se tasi o Senatoa mai le Manu’atele e toe fa’aauau ai aoga a le fanau e fa’aaoga ai so’otaga fa’atafa’ilagi, ae fa’ailoa atu e le Sui Kovana, “ua mae’a faailoa mai i le tele o setete ma teritori o le Malo tele, e matua le aoga i a tatou fanau le fa’aaogaina o ala feso’ota’i tau tafa’ilagi mo a’oa’oga a le fanau. E le o se ala e tatau ona fa’atumauina ai le aoaoga o fanau, ma e sili mamao ai le faia o lesona mo fanau i potu a’oga. Ia alofagia le fa’aiuga ua faia e le Matagaluega o a’oga, se’i vagana lava ua fa’ailoa mai o lo ua maua le Covid-19 i le Manu’atele, ona fa’ato’a toe faia lea o se fa’aiuga a le Komiti Fa’afoe o el Covid-19 e suia ai le fa’aiuga a le ASDOE e amata a’oga i potu a’oga a le fanau. O lo tatou fa’amoemoe mautu lea mo le lumana’i, ia a’oa’o lelei a tatou fanau.”

 

Na pa’ia e le Taitaifono le faiga o talosaga mai pisinisi e fia tatala ai pe afai o aofia lau pisinisi i le ituaiga o pisinisi e matua fa’aalu e tagata e to’tasi lona taimi atoa e tuatuaina ai e au auaunaga o lo’o avea o lau pisinisi. O le ala lea o le tapunia pea o nisi pisinisi ona e umi se taimi o fa’aalu e le tagata e to’atasi i lau ituaiga o tautua, ma e tele le avanoa e mafai ai ona maua le isi tagata i le fa’ama’i ona o lea tulaga.

 

“Afai e fia tatala lau pisinisi, e le na’o le emeli e fa’auia atu e mafai ai ona toe tatala, ae tatau ona fa’aulu atu le talosaga tusitusia, ma toe fa’ailoa atu lau fuafuaga fa’ataoto o le a fa’atino i le taimi e te tautuaina ai tagata e gasolo atu i lau pisinisi, fa’apea ma le saogalemu mautinoa fo’i o au tagata faigaluega. E ao ina aumai fa’atasi le talosaga ma lea fuafuaga fa’ataoto.”

 

Na saunoa fo’i le ta’ita’ifono e tusa o tulaga o si’i fa’asamoa mo maliu ma fa’alavelave. “Ua mae’a pasia mai e le aiaiga o si’i a aiga i fa’alavelave e le ASDOH, e na’o le to’asefulu tagata i totonu o le Maota, ae to’a 20 i latou i fafo e tapena ma fa’asolo atu fe’au masani o le si’i.”

 

I maliu ua mae’a fa’atulaga ia mae’a le 24 talu ona aumaia i tua le maliu mai le Maota Gasegase, ua mae’a lagomau fo’i le Maliu i lona aiga ma lona oliolisaga tumau.

 

O le toe fesili na tuuina mai e le tatou Nusipepa, pe ua a mai le fuafuaga fa’ataoto a le Kovana mo sui uma sa leai se siaki totogi na maua mole taimi atoa na fa’amamalu ai le fa’asa mo le Covid-19 i le atunuu, ona ua tapunia pisinisi sa faigaluega ai? Pe ua tau lata mai se aso mo lea alamanuia? O le tali na tuuina mai, “E le o toe mamao lava ae tuuina mai lea lea alamanuia, ua ese fo’i lona fa’atulagaga o lo’o ua taua’ao mai ai. Ua fa’avasega mai i ona ala e tolu: O le tagata ua leai lava se siaki na maua ona ua motusia le galuega ua tapunia faitoto’a i falefaigaluega ona o le fa’asa o le Covid-19. O le lona lua o i latou ua a’afia ua fa’aititia ai itula faigaluega mo lana siaki masani e ao ina maua, ma ua a’afia lava le saogalemu fa’alotoifale o le aiga ona ua le lava le fa’asoa. Ma le vaega tolu, ua fa’atulaga mai ai e le Kovana lana fa’asoa mo pisinisi ua tapunia pe sa tapunia le tautua ona o le fa’asa o le Covid-19. O nisi o nei kamupani ma tautua lautele o lo’o fa’aauau pea lava ona tapunia i le taimi nei.”

 

“E ese mai lea fa’asoa mo e ua a’afia, ua fa’atulaga ese fo’i e le afioga le Kovana Sili se fesoasoani mo tatou Tagata Faifa’ato’aga i le atunuu ma e o Tautai Fagota i le atunuu. O a latou tautua e tua lava i ai le Malo i taimi uiga o le soifiua, pe a aafia tele i tatou i mea e poloka ai le toe fa’ato’ai mai o va’a oloa mo fefa’ataua’iga. E ao ina tatou manatu i nei ala o le fagaina o le atunuu.” O se tali lea e tusa o le fesoasoani mai le Malo mo e ua sili ona a’afia ae le o galulue i so’o se vaega o le Malo, peita’i o taumafai mai tautua tuma’oti.

 

O le Lipoti mai le Falema’i Tele i Faga’alu lea na fa’apupula mai ai e Charmaine le aofai o i latou o taofia i le falemai Covid-19 ua i ai nei le to’a fitu. Peita’i i lipoti o lo’o tuuina atu ai le faitauga e 29. O le to’afitu lea o e lava ua fa’amaonia o le Covid-19 lea ua taofia tonu ai, ae o le isi 22 o i latou o isi fa’aletonu tau isi latou gasegase ae ua fa’aopoopo atu i ai ma le Covid-19. Ona o lo’o ua matauina e tele atu se a’afiaga o fa’aletonu o feagai ma lea gasegase mai isi ona ma’i tumau, lea e le o taofia ai ona o le Covid-19, ae o isi gasegase o maua ai.

 

TO’A 4 SUI TOFIA FOU - KOMITI FA’AFOE AMERIKA SAMOA VISITORS BUREAU:

 

Ua fa’auia atu e le afioga le Kovana Sili le isi to’a 4 o ana sui tofia mo le Komiti Fa’afoe o le Amerika Samoa Visitors Bureau, poo le Ofisa o Turisi a le tatou malo.

 

O sui ua mae’a filifilia toto’a e Kovana Lemanu Mauga ua aofia ai: Tauese Va’a Sunia, Sui failautusi o le Ofisa o Mataupu Tau Samoa; Agnes Polu, Peresetene o le Polu Consultants; Poe Mageo, Pule Sili o le Airport Inn; Tuli Fruean,  Pule o le Hawaiian Airlines i le teritori. 

 

O Mageo and Fruean o sui ua toe tofia mo lea Komiti Fa’afoe ae o le tofa Tauese ma Polu o sui fou ua filifilia e Kovana Lemanu mo se nofoa’iga fou.