Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

FA’AILOA AGAGA O NISI FAIAOGA, MATATA’U MO LE LATOU SAOGALEMU

 

Mae’a nisi o fonotaga a matua o e fa’au’u mai a’oga maualuluga, fa’atasi ai ma latou faia’oga ma le pulega o a’oga o lo’o faau’u mai ai le fanau a’oga. O se mea ua lagona i manatu fa’aalia, e i ai faia’oga e le o manatu e tatau ona toe a’e a’oga a le fanau i lenei vaitau, ae ua toe tasi le kuata mae’a a’oga mo le tausaga a’oga.

 

Fa’ailoa mai e le manatu o le Pulea’oga, “Sa mua’i faia le matou sailiga o taofi, poo fea o mau ai le tofa mai Faia’oga lea o le a fesoota’i sao ma le fanau pe a toe a’e mai a’oga. E tusa ma le 67% o faia’oga ua le manatu ina ia toe faia ni a’oga a le fanau, ae ua toeititi lava uma le tausaga a’oga. Sili ai pe a tuu lenei tausaga a’oga e fa’aauau fa’apenei, ma faia ai fa’au’uga o le fanau i le tausaga a’ota 2021-2022.”

 

O se mea ua tali mai ai nisi matua ua auai, ae o nisi matua o lo ua le manatu e tatau lea tulaga pe afai o le a va’ai patino i meaa’oga ua fa’aulu atu i ala tafa’ilagi e fa’apasia ai le fanau a’oga mo le isi la’asaga fou o le soifua taumafai.

 

O lo ua le atoatoa se vaiaso i le potu a’oga, ua faia ina ia maua se taimi i le potu aoga ma maua fo’i le taimi e fa’atautaia ai a’oga i laina feso’ota’i tau upega tafa’ilagi, ae o lea ua le ‘auai manatu o nisi e to’atele o faia’oga, ona e manumanu i le soifua saogalemu o i latou faapea ma le fanau a’oga.

 

Ua silia ma le 60 aso le taimi ua fa’aalu e le Malo e tapena ai potu a’oga ma faia’oga i le gaoioiga e tatau ona faia, talu mai ona lutia le atunuu i le fa’ama’i. Peita’i a tuu i tua i le taimi na amatalia ai ona fa’amamafa le taumafaiga lenei ina ua lutia le lalolagi ae le o Amerika Samoa i le fa’ama’i, ua atoa le lua tausaga ma masina.

 

Ua tele fo’i tupe ua toina mai ma ua fa’aopoopo fo’i le fesoasoani mo faia’oga. O le sui e avea ma se tasi e fesoasoani ia te i latou ae na te le faia ni a’oga a le fanau, ma le sui e fa’amamaina le potu a’oga ma fuafua lelei le mamao o nofoa e alaala ai le fanau i potu a’oga i taimi uma e faia ai lesona.

 

Ua le gata i lea ae ua fa’aauupegaina fo’i ma le tamaititi aoga ma aiga o fanau a’oga i auupega o metotia fa’aonaponei, e mafai ona fa’aa’e ma fa’aleleia atili aoaoga i ala tafa’ilagi. Ua mautinoa ua umi le malologa mai le potu a’oga, ua fa’afaigata fo’i ona toe soo le fau ma le fau i le onosa’ia i amioga a le fanau i potu a’oga i taimi uma. Lea ua faigata ai ona toe sopoia le vasa lea o le a toe amatalia. 

 

Ina ua i’u le fonotaga a Matua ma faia’oga ma le pulega o fanau uma o lo’o ua sauni atu e fa’au’u pe leai, ua autasi matua i le fautuaga i le vasega o faia’oga, “Ia alofagia sapaia le fa’amoemoe o le matagaluega o a’oga. O matua o fesoasoani poo faia’oga muamua o le fanau, ae o faia’oga o mataupu uma e fa’alautele ai le atamai lautele o le fanau, ua i outou lima. Se malo ina ia alofa ma o lo’o maua lava le totogi latou ma ua siitia fo’i i lenei vaitau ona o tusi pasi ua ausia, ae o le a se aoga pe afai o le mataupu muamua e aoao i le fanau ia fefefe aua le so’ona feoa’i, ma ia nonofo i le fale ma fai mai ai meaa’oga i ala o feso’ota’iga e tele ai mea e fealua’i solo ai le fanau ae le aoga i mataupu o tau’avea.”

 

Na toe fa’amanatu atu lava i faia’oga se folasaga a le ta’ita’ifono o le Komiti Fa’afoe o el Covid-19, lea sa saunoa manino ai i le vasega o faia’oga ma fanau a’oga i le Manu’atele, “E le ni aoaoga lelei mo le fanau e mafai ona faia i luga o Upega Tafailagi, o totonu o le potu a’oga le nofoaga tonu mo a’oa’oga sili ona aoga ma mausali mo fanau a’oga uma o so’o se vasega.”

 

Ua fa’amanino atili mai le fa’atautaiga o aoga e tatau ai i lenei vaitau. Ia na’o fanau lava ua mae’a faia tui puipuia e lua e tatau ona toe ulufale i aoaoga i potu a’oga. Ua faamamaina fo’i le potu a’oga aua o lo ua mae’a atoa le lua tausaga ua faiafaigaluegaina i latou mo lena tofi. 

 

Ua taloaga mai le tofa Talauega Dr. Samasoni Asaeli, fa’atonu o a’oga, “Outou le vasega o faia’oga, ua fa’atalosagaina outou ina ia tatou galulue fa’atasi mo lenei fa’amoemoe. Taga’i i lo tatou vala’auina e tatau ona a’oa’o tatou fanau.O le taimi nei ma le lumana’i e ao ina latou agava’a e soifua ai, o i tatou uma, o la tatou matafaioi tausi lea.”

 

“Ua iloga ua talitonuina, a mulimulita’i i tatou i mea ua fa’atulaga mai e ao ina faia i potuaoga fa’atasi ai ma fanau ma i tatou o faia’oga, e sisila le Atua ma fa’amanuia mai i le galuega e faia ma le loto e tasi, ma le fa’amoemoe ua autasi i ai.”

 

FA’AMAUINA 26 MALILIU I LE COVID-19

 

O lo ua fa’amaonia mai e foma’i i luga o le laina 219 o le Covid-19, ua atoa le 26 o e maliliu mai a’afiaga o le Covid -19 ae o se mea e sili ona fa’aletonu pe a taga’i atu i le fa’amaumauga i luga o le Uepesite a le American Samoa Health Department Covid-19 o loo tumau pea le 25 o e maliliu ma le faitauga tuai o lo’o mautu  mai ai.

 

Peita’i o le maliu mulimuli ua faamauina o se tina lea e 59 tausaga le matua ma e le’i faia lava ni ona tui puipuia e lua o le Covid-19.

 

Ua fa’amauina fa’atasi ai ma le aofai o i latou ua mae’a maua ai le verusi o le Covid-19 ua tula’i mai i le  5,756 ma le aofai o e ua toe malolosi ua tula’i mai le 5,479 i latou. O lona uiga ua na’o le 277 i latou ua i ai pea le Verusi o le Covid-19 i le taimi nei i Amerika Samoa.

 

O lo ua i ai nei le aofai o le faitauga o le atunuu ua mae’a faia tui puipuia i le 84.1% ae o i latou e tatau ona faia tui puipuia o le atunuu ua tula’i mai le faitauga e 92.4%.

 

Ua toe fa’ama’ai fo’i le auupega tima’i a le atunuu ina ia gasolo ane le mamalu o le atunuu mo tuiga i nofoaga ua toe fa’aopoopo mai mai le itula e 8:00am i le itula e 2:00pm i le aso Toona’i nei: Faleniu EFKAS Hall; Nuuuli LDS Hall; Aua EKALESIA KATOLIKO Hall; Mesepa LDS Hall; Fagaalu EFKAS Hall; ma Iliili EFKAS Hall.

 

SAPAIA KOMITI FA’AFOE “MAKETI MO TONGA” - SIKOLASIPI MO FANAU AIGA TONGA I LE KOLISI

 

Talu mai ona fa’atautaia le Maketi mo Tonga i le latou eleele sa fa’amautu mai le tausaga 1986 e le afioga Kovana A.P. Lutali, o le fa’ato’a alia’i lea o se fuafauga mo le tupulaga talavou o Aiga Tonga uma i le teritori, ma o se mea sili ua taumafai i ai le Pulega o le Maketi a Tonga, ia fa’amautu agaga o fanau o le lumana’i, ia ola sogasoga ma taumafai.

 

O le aofa’i o le Sikolasipi ua tapena e $1,000. i le tausaga a’oga e tasi, mo fanau ua filifili ma ausia togi e ulufale ai i le Kolisi Tuufaatasi o Amerika Samoa. O le agava’a o sailia e le fanau, ia mafai ona mautu mai e te a’e i le Kolisi Tuufa’atasi o Amerika Samoa, ma o oe fo’i o se alo mai se Aiga Tonga o lo’o ua alaala i Amerika Samoa nei. O le taimi atofa e ao ai ina fa’amautu mau lau talosaga mo lenei fa’atupega o lau a’oga i le Kolisi, o Me 30, 2022.

 

Ua maua pepa fa’atumu mo talosaga fa’aulu mai i lenei fa’atupega mai le Ofisa Autu o le Maketi a Tonga i le latou eleele tumau i Tafuna. Afai o oe le talavou e tupuga mai matua ma aiga Tonga, ae afai e te le’i tuvae lava i le Maketi a Tonga i Tafuna, o lou taimi lelei lenei e te oo ai ma e taga’i lelei i le nofoaga ma taumafaiga o fefa’ataua’i ai, ina ia mafai ona foa’i mo lau a’oga maualuga mo sou fa’ailoga.

 

E tusa ai ma le talanoa mai a le susuga Siua Fifita lea ua avea ma Pule o le Maketi a Tonga i Tafuna, sa ia fa’ailoa ai, “O le Maketi ua fai si tuai mai o matou fua o fa’aeleeleaga mo fefa’ataua’iga i le taimi nei, ona o le fa’alavelave fo’i sa foa’i ai le tatou Malo o Amerika Samoa nei mo Tonga. O le pagatia lea i le Maugamu ua pa ma ua a’afia fo’i le atunuu i le Galulolo tele. Ua le mautu ai le tele o malaga a va’a oloa sa tatau ona malaga mai ma fua o fa’aeleeleaga mo i tatou iinei.

 

O ala iaua fa’atupe mai ai lenei sikolasipi. O le Komiti o lo ua latou aiaia ma va’aia toto’a galuega uma a le Maketi  e to’atolu lava ona sui totino. O le ta’ita’ifono o le afioga Taimalie Salafai ClairenTuia Poumele, o le Pule o le Maketi, Siua Fifita ma le sui lona tolu o Tumua Matuu. 

 

Peita’i talu mai le tausaga e 2014, ua a’apa mai loa le Malo o Tonga i lona matagaluega o Public Enterprises ma fa’amalumalu mai i le fa’atautaiga o le Maketi a Tonga i Amerika Samoa nei. Mai le tausaga 1986 i lona amata ona fa’amatuu atu e Amerika Samoa o lea eleele mo le Malo o Tonga e fa’amautu i ai ni a latou galuega fia fa’ataunuu tau atina’e i Amerika Samoa nei, e oo mai i le tausaga 2013, sa ese lava i latou na filifili mai e fa’atautaia galuega e fa’aaoga tatau ai le nofoaga lea.

 

I lalo o le pulega fou o iai nei a le Maketi a Tonga, ua fa’afaigaluega ai ni sui e to’atolu mo galuega tumau e fa’amautu ai le nofoaga ma fa’aleleia nisi o mea e ao ina fa’ataunuu ai ma fa’amautu fefaataua’iga. I le taimi nei ua na’o Kava Tonga o lo’o i ai le sapalai mo fefa’ataua’iga, ae o lo’o tatalia fo’i le toe oo mai o va’a oloa ma isi sapalai o fua o fa’aeleeleaga. 

 

O mea ua masani ona fiafia le mamalu o le atunuu e o atu ai i lea maketi pe a oo ina taunuu mai uta a va’a oloa, ua aofia ai le meleni tonga, o talo, ta’amu, Umala Tonga ma le Talo Palagi ma Ta’amu.

 

Fa’ailoa mai e Fifita, “E le so’ona aumaia fo’i e matou fua o fa’aeleeleaga, aua o lo’o mana’omia lava ona sapalaia e tatou faifa’ato’aga i Amerika Samoa a tatou maketi iinei, peita’i se’i vagana lava ua iloga ona matauina le mana’omia ua i ai le fofoga taumafa o le atunuu, ona fa’ato’a aumaia lea o fua o fa’aeleeleaga nei. E matele lava ina matou fesiligia le matagaluega o fa’ato’aga i mea o lo’o mo’omia a’o le’i fa’amautu se uta mai Tonga mo i tatou iinei.”

 

Sa ia fa’ailoa fo’i e tusa o le taumafaiga mo le fanau, “O lo ua amata ai i lea vaega ititi se taumafaiga, ae o le fa’amoemoe e maualuga toe tele, ina ia una’ia lava tupulaga o aiga Tonga iinei, ia le taga’i i alamanuia ua maua fua mai mo le tausiga o aiga, ae ia taga’i mamao i le tamaoaiga tausi o aiga mo le lumana’i pe a oo ina lutia mai le atunuu i le mau fa’afitauli e pei ona taotu savalia nei. Ia taumafai i latou i o latou vaitaimi mo ni ala e sili atu ona lelei ai le atina’ega o latou aiga iinei, ma ia tepa alolofa i si o matou malo fo’i i Tonga pe a fau ma soloi le latou faasoa, poo iinei poo Amerika e oo i ai le latou sailiga.”

 

O le Komiti Fa’afoe iinei, lea e to’atolu o latou sui iloga, ua fa’amalumalu mai i ai le Komiti Fa’afoe o Public Enterprises a le Malo o Tonga ina ia latou atina’e le Maketi o Tonga, ia mautu ni ala e mafai ai ona fesoasoani i aiga Tonga o lo’o alaala i Amerika Samoa fa’atasi ai ma le mamalu lautele o tagata uma o Amerika Samoa i so’o se ala e mafai ai ona tautua atu e ala i fefa’ataua’iga.