Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

SUIGA MO E FIA FAIMALAGA MAI HAWAII MO AMERIKA SAMOA 

O le susuga le Fa’atonu o le Matagaluega o le Soifua Maloloina sa ia fa’ailoa aloa’ia maia nisi o suiga o le a fa’atautaia ai faigamalaga mai i Amerika Samoa pe afai o le a amatalia malaga i vaiaso ta’itasi o Iuni 2022. O le suiga muamua o le a le lua ni suega o le covid-19  e faia i Hawaii mo e faimalaga i Amerika Samoa, ae o le a faia lava na’o le tasi le suega ae toe 72 itula malaga mai i fanua ma aiga iinei.

 

Ua fa’ailoa mai ua faia lenei suiga aua o lo ua iloga le tele fo’i o feuiuia’iga e ao ina faia e le aumalaga i Hawaii ma ua tau leai fo’i ni nofoaga o toe faia ai suega nei ole Covid-19 i Honolulu.

 

Peita’i o le suiga tele lea ua fa’atulaga o le a faia mo tagata malaga mai i Amerika Samoa o le fa’amalosia lea ona faia le tui o le Booster mo tagata malaga mai i le atunuu, e ese ai ma tui puipuia e lua o le Covid-19.

 

O lo ua fa’ailoa manino mai e Motusa Tuileama Nua, “Ua fa’atulaga le suiga fou lea o tui Booster e tatau ona fa’amalosia mo e malaga mai i Amerika Samoa ia Iulai 01, 2022.

 

30 MALIU, 5,987 TAGATA A’AFIA I LE COVID-19 E OO MAI IA ME 14

 

E oo mai i le fa’aiuga o Me 14, Aso Toona’i na te’a nei, ua tumau pea le faitauga o i latpu ua maliliu i aafiaga o le Covid i le atunuu i le 30,  ua atoa le 5,987 i latou ua mae’a fa’amauina ua a’afia i le Covid-19 i Amerika Samoa, ae mai lea faitauga o e na a’afia ua totoe mai le to’a 125 o lo’o feoa’i pea ma le verusi covid-19, ae o isi uma ua toe malolosi.

 

I le taimi nei e le o toe i ai se tasi ua taofia atu i le falema’i ona ua maua ane ua tigaina i auga o le Covid-19, maia ia Me 13-Me14, 2022.

 

Ua iloga lava ua tumau le fa’aitiitia pea lava o le faitauga o e o lo ua totoe ma le verusi Covid-19 i o latou tino, ae o isi uma ua fa’amauina ua toe malolosi. E le gata i lea ae mai le faitauga e 329 i latou na faia ai suega o le Covid-19 e na’o le to’a 2 na maua ane o i ai le verusi i le aso Toona’i, peita’i o suega e 417 na faia i le aso Faraile ua te’a, e na’o le 28 i latou na fa’amaonia o i ai le verusi.

 

I le taimi nei i le motu o Ta’u o le Manu’atele ua atoa le 47 o e ua aafia i le Covid-19. E 31 i latou e nonofo i Faleasao ae 16 i Ta’u.

 

Ua fa’ailoa mai o le faitauga o le atunuu ua mae’a ona faia tui puipuia ua atoa le 84.4% ae o le aofai o lo’o ua mae’a faia le tui e tasi ua atoa le 92.8%. O le faitauga aofai o tagata uma lava na oo ane ina ia faia tui puipuia i nofoaga uma lava sa fa’atulaga mo tuiga e na’o le 39 i le fa’aiuga o le vaiaso na te’a nei.

 

Ua fa’amauina mai fo’i le to’atasi o le aumalaga a le Hawaiian Air i le aso Tofi ua te’a nei lea na taofia e fa’anofoesea, ua fa’amaonia e ia le suega o le Covid-19 i le aso Faraile a te’a nei.

 

Mai le aumalaga lena sa fa’amaonia ai le 4 suega o le Covid ma avatu ai ma le to’afitu sa mautinoa na feso’ota’i i latou a’o malaga mai, ma atoa ai le 11 o i latou na fa’anofoesea ma va’ava’aia toto’a ma toe faia suega, lea ua fa’amaonia ai e le to’atasi lana suega o le Covid-19.

 

TINOITUPE - FA’ALELEIA O MEA FAIGALUEGA AU FUIMU MALAEVAALELE

 

Ua fa’ailoa mai ua toina mai nei e le FAA  i lona aofaiga e $66,000+ mo le fa’aleleia o mea uma e tatau ma le saogalemu o va’alele uma e sese’e i le malae vaalele i le Pago pago International Airport.

 

O le tinoitupe na toina mai e $66,666 e fa’aauala mai i le alagatupe o le American Rescue Plan Act 2021 na mua’i pasia mai e le Konekeresi mo le fa’atupega fesoasoani ona o le Covid-19, ma ua tatau ona fa’aopoopo i ai se saoga mai le tatou Malo e $6,666 e aotelega ai le aofa e $66,666. o le a fa’atautaia ai lea galuega aoga tele ile tatou malae va’alele.

 

Ua fa’ailoa mai fo’i e le tatou Faipule i le Konekeresi, Uifa’atali Aumua Amata lona fiafia ina ua mafai ona maua lea fesoasoani mo le fa’aleleia atili o tautua a le vaega a le Tineimu a le Malaeva’alele, ma ua fa’ailoa mai e fa’aaogaina lea mo le fa’aleleia o ta’avale tineimu, fa’apea ma ituaiga o vaila’au e fa’aagaaga e fa’avave tapeina ai le saosao a’e o mu i ni fa’alavelave le ma’alofia pe a oo ina tutupu i le malaevaalele.

 

O le fa’amalo fo’i e tatau ona fa’auia i le pulega o le Uafu ma Malaeva’alele le susuga le Fa’atonu Christopher King ma le aufaigaluega ona o le fa’aaoga tatau fo’i o lea vaega o tupe toina mai mo galuega e toe fa’aleleia atili ai le tautauina o va’alele e sese’e i le tatou malaeva’alele. Faafetaia fo’i le ta’ita’iga o le tatou faigamalo mo lea galuega ma le latou sao ua fa’aopoopo atu ina mautu lea galuega toe faaleleia.

 

FALEAIGA UA TATALA MO ‘AIGA I TOTONU FA’ASA LE AVA MALOSI

 

O lo ua i ai fale’aiga ua mafai ona alaalata’i a latou tagata tautuina ma tausasami i totonu, peita’i ua le mafai ona tagofia lava pe inumia ni mea inu o le avamalosi ma le pia e i latou.

 

Ua mae’a taua’aoina lea fa’atagaga e le Matagaluega o le Soifua Maloloina, ma ua mafai ai ona maua lea avanoa lelei mo le tautuina o latou ‘aiga i totonu o latou fale’aiga. O lona uiga ua mafai ona oka mea tausami ma ave i aiga, pe alaalata’i fo’i ma tausamia latou ‘aiga i totonu o le fale’aiga.

 

Ua fa’ailoa mai e pulega o nei fale’aiga, “Sa mua’i faia le latou fuafuaga fa’ataoto o ala o le a latou fa’atinoa ai le latou auaunaga masani lea, ma ua fa’auia atu i le Komiti Fa’afoe o le Covid-19 mo le latou iloiloga ma pasia lelei mai ai.”

 

“Na faia lea galuega a le matou pulega a’o le’i oo mai ina tu’umamaina nisi o aiaiga tamau o le fa’asa e pei ona i ai nei. O lea la ua tuumamaina mai ae ua fetaui lava fo’i ma le talosaga na fa’auia, o se fiafiaga ua mafai ona tatala lea avanoa ina ia tautuaina le atunuu e pei ona masani ai. Ae o le agaga lava ia usita’ia tulafono uma o le Covid-19 e ala i le nonofo fa’avava, le aofai o tagata i totonu o le fale’aiga ma le faia lava o pupuni fofoga ma ia fa’amama lava le nofoaga ma lima fo’i o tagata uma a’o le’i tausasami pe ulufale mai fo’i i totonu.”

 

“O lo’o taofia pea lava ona tautuina tagata e ala i le ava malosi, uaina ma le pia. Aua o lo’o taofia pea lava le tatala o Pa Pia i le taimi nei.”

 

Mo le aso fa’apitoa mo Tina i le atunuu atoa, sa iloga lava ona faate’ia nisi i lea fa’asa, ae ua fetaui lelei le tatala o nei avanoa ma le fa’amanatuina o le aso fa’apitoa mo tina uma i le atunuu.