Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


Le va’alele a le U.S Coast Guard na umi lava ona tau toe sema se taimi e toe fo’i ai i Honolulu ona ua i ai sona totoga sa tatau ona toe fa’aleleia. Malaga mai Inisinia e to’alua mo lea faiva i le malaga a le Hawaiian Air o le aso Tofi talu ai, ma ua fa’alogoina ua masii ese atu ina ia faia se malaga fa’ata’ita’i pe ua gafatia le malaga mamao i Honolulu. Ua pasia nei e toe fo’i. [ata: Leua Aiono Frost]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

MALAGA ESE VA’ALELE COAST GUARD - MAE’A LIPEA SA MO’OMIA

 

O le va’alele a le US Coast Guard sa leva ona tu i le malaeva’alele ona sa moomia ona lipea nisi o ona totoga ua mafai nei ona malaga ese atu ina ua mae’a faia e inisinia sa malaga mai i le aso Tofi ua te’a nei galeuga toe faaleleia.

 

O le tala mai le tamaitai o Mulipola Janet Utu Suiaunoa o le Afio Mai Aviation i le tatou Malaevaalele, sa ia fa’ailoa mai ai, “Ona ua iloga lva i ai mea o fa’aletonu o lea va’alele, ua mafua ai ona tu umi e tatalia sui inisinia fa’apitoa a le US Coast Guard lea na malaga mai i le Hawaiian Air i le aso Tofi, o la’ua ia e faia le galuega lipea lea, ma toe faia se malaga fa’ata’ita’i a le va’alele fa’ato’a toe pasia ai e malaga ese atu.”

 

O malaga uma nei e autova’a mai a va’a o le Malo ma isi va’alele uma e le aofia i va’a a Kamupani Va’alele ua mae’a fa’atulaga mo femalaga’iga a le Mamalu lautele o le atunuu, o va’alele ia e fa’ato’ai mai a le vaega au, vaalele e malaga mai ai sui maualuluga o le Malo tele i o latou lava fa’alele, ma isi vaalele uma e fa’afesoota’i mai ona e fia tulaueleele e toe utuina ma fa’aauau ai le malaga i se isi nofoaga, o va’alele uma ia e tautuaina e le Air Mobility Command lea e fa’atautaia i Amerika Samoa le latou pisinisi i le igoa, Afio Mai Aviation ma e pulea e le tofa Mulipole Janet Utu-Suiaunoa.

 

O le taimi nei ua tula’i mai le susuga le ali’i Vetereni o le USMarine Corp Tusi Palaita Suiaunoa e fesoasoani i le galuega o le fa’atonutonuga o va’alele e sese’e mai, ma o lea fo’i se tasi o latou galuega tele sa faia, o le aumlaga mai Iapani, afea Fiti ma tuuva’a mai i Amerika Samoa e utuina latou vaalele Ospreys e lua ma le C-130 e tasi ma le aumalaga e 30+ e aofia ai ma auva’a o nei va’alele uma a le USAirForce lea e la’u mai ai fitafita galulue i Iapani a le US Marine Corp. Ua toeititi atoa le 30 tausaga o le tautua a le Afio Mai Avation i le tatou Pulega o le Malaeva’alele a le tatou malo.

 

O nisi tala mai galuega a le US Coast Guarf i le atunuu, ua fa’atautaia ai latou asiasiga i Aoga Maualuluga i le teritori ina ia filifili fanau a le atunuu e tautua i le latou vaega pe a fa’amanuiaina a latou suega o le ASVAB ma ausia ai togi e agava’a ai i le latou tautua.

 

Na mua’i tima’ia e le vasega o sui na malaga mai e faia lea faiva i aoga maualuluga le Laumua i Utulei, Samoana High, ma sa faaalia fo’i le tele o latou ma faigaluega e fa’aaogaina i o latou tiute i lea folasaga mata’ina. O Taavale ma Va’a ae maise o le talia fo’i o fa’afesili a le fanau e tusa o le latou tautua sa latou folasia mo le malamalamaga a le fanau aoga.

 

O le aso na soso’o ai, le aso Lulu lea sa oo ai i latou i le Laumua o le Vikings i Fagaitua, o tagata folau tonu lava ia. ma ua iloga fo’i le to’atele o sui mai lea a’oga maualuga, le fetu i sasa’e, e ulufale i le vaega au i tausaga ta’itasi pe a mae’a aoaoga maualuluga.

 

O le aso ananafi na fa’atulaga ai le auai atu i Leone High ae tomuli mai ai i Tafuna High le Laumua o le Toa, mo le toe aso o le fa’amoemoe e tima’ia ai fanau a’oga e tauto i tiute ma faiva i le USCoast Guard. “Ia i o tatou lava lima lo tatou saogalemu i folauga ma ni fili e ono lamatia mai ai lo tatou gataifale.” O se toe tima’i lea a le fanau a Amerika Samoa o lo’o auai mai e fa’atautaia lenei folasaga matagofie mo le US Coast Guard.

 

FANAU AOGA LEONE - FA’AMAMA & FA’AOLAOLA LA’AU I LE PALA I LEONE

 

O le fanau a’oga mai Leone High na auai uma lava i se galuega fa’amama ma toe fa’aolaola lelei uma la’au o lo’o i ai i le Pala i Leone lava, o lea eleele e aofia i eleele vailaloa o lo’o ua lisia i le fa’atupega ma tulafono aiaia uma ua mea’a fa’amauina i le Malo o Amerika Samoa ma alagamanuia e maua mai mo le fa’aleleia a le Malo tele, lea ua latou pulea nei.

 

Ua latou toe totoina fo’i nisi o togo ina ia mafai ona taofiofia le eleele e a’a o nei la’au toto i le elele vailaloa po’o eleele  fa’ataufusi i le atunuu.

 

O sui iloga o le na auai fa’atasi ma fanau a’oga na aofia ai le Kovana Itumalo i Sisifo, le afioga Fuamatu, ma le faipule o Fofo Andra Samoa fa’apea ma le Pulenuu o Leone Tuiteleleapaga Ioane, sa auai ma fa’alogologo i fa’asoa na pa’u i le a’ai o finagalo ina ia iloa lelei le aoga o nei ituaiga eleele vailaloa i sosia eseese o le Siomaga o lo’o soifua ai tagata lautele i se atunuu ma le afio’aga o i ai. Ua le gata i sosia e mafai ona fa’auia i punaoa o le gataifale, ae o le sao fo’i i le ea mama ma le laueleele ua tele i ai niutereni e olaola lelei ai mea toto ma fua mai ai fua lelei e sapaia ai le fofoga taumafa o aiga ma le afio’aga.

 

O le sao fo’i lenei o Leone i le Coastweek 2022 aua ua latou fa’atino galuega lelei e fa’aleleia ai le gataifale ma ona puna’oa o afua mai ai manuia ma le fofoga taumafa o le atunuu ma afio’aga. Ua atoa ai nei i lenei tausaga le 50 tausaga o le Coastal Zone Management Act lea e fa’atupea maia le American Samoa Coastal Zone Management Program lea e fa’atautaia fo’i e le Matagaluega o Fefaataua’iga a le tatou Malo, ma se isi vaega tupe e toina lea i le National Marine Sanctuary Program.

 

Ua saunoa fo’i le tamaitai faipule i lea fa’atasiga, “Mai le tele o tausaga, o lo’o tatou taumafai pea lava ina ia aputiputi ma fa’asao fa’aleleia ma toe atina’e o tatou eleele tumatafaga ma eleele vailaloa, aua o le fa’apogai lea o sosia e aoga mo le gataifale, laueleele matutu ma le ea i lo tatou siomaga.”

 

“O Leone le isi nuu ua mafai ona soso’o lona eleele vailaloa ma le sami, o le isi lea mea e taua tele i le pala ua i ai i le tatou afio’aga nei. E tatau ona tatou fa’ataua ma galueaina ia fa’asao ina ia tumau lona lelei pea mo le gataifale ma ona puna’oa,” o se toe tima’i atu lea a Andra Samoa o Leone.