Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


Va’aiga uiga ese le matagofie i le tapenaga fa’aitualalua i le Paka Liona mo le mamalu lautele e fa’aosofia ai le fiafia ma le fa’agae’etia na tapena i ai matagaluega eseese o le Malo mo ona tagata uma na asiasi ane i lea nofoaga i le aso Faraile ua te’a. [ata: Leua Aiono Frost]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

TATALAGA PAKA LIONA MO LE FA’AAOGAINA E TAGATA UMA

 

E ui ina sa tatala maimoaga ma ta’aloga eseese ae maise o tautua na ofoina mai e matagaluega ta’itasi uma o le Malo sa fa’atutu a latou fale’aiga, ma ta’aloga o soo se ituaiga e masani ona fa’atino i aso fiafia eseese i Paka i fafo i le itula e 7:00 i le taeao o le aso Faraile ua te’a, ae na fa’ato’a tatala aloa’ia lava le sauniga itula e 11:45 i le aoauli ina ia toai taunuu atu le afioga le Sui Kovana , Talauega Eleasalo Ale i lea nofoaga.

 

O le sauniga lea sa tutulai ai le tofa Tauese Va’aomala Sunia e fa’afeiloa’ia le mamalu.

 

O le Lutena Kovana sa saunoa fa’apitoa i lea aso, “O nei nofoaga e aoga tele mo fitafita tuai, ua fo’i mai ua mae’a tautua i vaega au, ae ua i ai a’afiaga tumau i le tino ma le mafaufau i nisi, e ao lava ona fa’ato’a filemu i se maimoaga ma savalivaliga i nofoaga lafulemu, e toe fa’afo’i ai le fiafia i le loto ma le mafaufau, o le a fa’afiafiaina ai i latou e fa’aauau le mafutaga mafana fa’aleaiga. E aoga le savalivali ma toe mafaufau toto’a i le to’afilemu ua latou maua. Ua tali tutusa lava ma i tatou ua mana’omia ona fa’amalositino ina ia fa’afo’i le malosi e fa’aauau ai mafutaga ma mamae ma pelega o lenei olaga. O le fa’asavilivili ma fa’afiafiaina le agaga i le mafutaga mafana i le alofa fa’amaoni o le aiga, o se vaifofo lea i mafatiaga tuga i gasegase o le tino matua ma po’ia ai i gasegase tumau.”

 

“Tau ina ia aoga lenei poloketi ua fa’atino e le tatou Malo, ia i tatou uma. Ia maua le sootaga fealofani o fanau uma e maua le avanoa e ta’a’alo fa’atasi ai i nei malae ua mae’a tapena i le Paka Liona, o le aoga lea o ta’aloga i so’o se taimi i totonu o Malo eseese o le Lalolagi, ia fa’atumau le fealofniga i le ‘au uso.”

 

“O le fa’amoemoe sa fau ao fau po, ia tatou tofu oo mai i lenei fa’amoemoe, ia aoga mo i tatou uma, ia tumau le soifua fiafia e pei ona agaga i ai le fa’amoemoe o le Malo tele. Ia talitali manuia lautele e ona tagatanuu, ia soifua fiafia e mafai ai ona fa’aauau ona tausailia manuia lasi e le tagata taito’atasi.”

 

O le tina ia Lagi Asuega Mauga na ootia le lipine e tatala aloa’ia ai lea fa’amoemoe.

 

O le to’ai taunuu o fanau a’oga i le Malae i Paka Liona, sa matua fa’atumulia ai le nofoaga atoa, aua ua autova’a atu aoga tulaga muamua ma a’oga maualuluga uma, ina ia auai i lea fa’atofala’iga. O se taeao fou fo’i lona fa’asinomaga i le atunuu, ua agaga lava mo fanau ina ia fa’afiafiaina i latou.

 

Peita’i ona o le tumutumu ua iloga ai ona faigata ona fa’amatu’u atu e a’oga eseese nai fanau ina ia fa’atauva i le tele o ta’aloga sa fa’atautaia i tulimanu eseese e matagaluega uma a le Malo. Ua le tofu maua e le fanauiti avanoa sa tatau ona fa’afiafiaina ai i latou, ae ua na’o fanau matutua ua mafai ona iloa lelei o atu e tauva i nei ta’aloga, ma toe taliu mai i nofoaga o fa’amautu i ai latou a’oga.

 

E ui ina to’atele, ae toaititi lava ni taimi sa fa’asalalauina mai ai nisi o fanau, ua le mailoa toe fo’i i nofoaga o lo’o i ai latou a’oga ma matua i lea lava aso iloga. I le fa’atulagaga ma le va’aiga a le au fa’asalalau, o se ulua’i taimi lea ua matua to’atele na’ua ai nisi e fa’atasi i se nofoaga e tasi, sa poto i ai le Malo o Amerika Samoa, mo se fa’amoemoe e tatalaina i le teritori, aua ua afua mai lava i le fanauiti se’ia oo i fanau a’oga maualuluga, ma le lautele o aiga ua fa’atasi ane e molimauina lea fa’atamasoali’i ua tatalaina a le Malo mo ona tagata ina ia fa’aaogaina.

 

Ua mae’a le aso, ae o le foa’i mo mea tausami sa tufatufaina ai le pepa a’i mo fanau a’oga e $10 mo le tamaititi e to’atasi ae o le pepa ‘ai mo tagata lautele e le o ni fanau a’oga sa tufaina ai le pepa ‘ai e $14.00. I lea fo’i fa’amoemoe, sa le fa’atamala lava le vasega o fale’aiga i le tapenaga sa latou fa’atinoa mo le latou vaega o le fagaina o le mamalu lautele. Ua lava ma totoe le fa’asoa, ae o le fanau a’oga, e le gata i a latou pepa ‘ai nei, ae ua tufa fua foi ma pepa kuki, vaitaumafa suamalie ma fagu vai, ae maise o pusa aisikulimi matagofie mo le taimi ua vevela ai le la.

 

FA’AMAVAEGA ASCC-BAOA & FAIA’OGA - GALO TREVOR TUIOLOSEGA

 

“O le aso lenei e le o se aso e faigofie ai lagona. E tatou te fiafia o le a amatalia se amataga fou i taumafaiga a se tasi o tou faia’oga, ae o se fa’anoanoaga, pe afai o le a le toe va’aia lava o ia i le tatou mafutaga i le tatou Kolisi nei. Peita’i, ina ia fa’aauau ona tausailia matati’a lelei mo le soifua tautua o se tasi, e tatou te feagai ma fa’anoanoaga e avea ma nisi mea e tatau ona tatou manumalo a’ia’i ai.” 

 

“Fa’afetai mo le taimi sa tautua ai Galo Tuiolosega e avea ma tou faia’oga, a’o o se tamaititi aoga fo’i sa mua’i pasi atu iinei, ua taliu mai ma toe fai lona sao i le matou taumafaiga e a’oa’o outou le fanau i tomai e moomia mo so’o se tasi e nafa ma pisinisi fa’atautaia i le lumana’i o le tou soifuaga. Ona o lea, ua alagatatau ai ona tatou fiafia fa’atasi ma tapua’ia faiva o Tuiolosega i lana taumafaiga o le a masi’i atu ai nei,” o se fa’amatalaga lea a Dr Faofua  Va’apu’u Fa’atoafe le fa’amoemoe o le vasega o Kosi fa’apitinisi a le Kolisi BAOA na tapena e fa’amavae ai ma le latou faia’oga.

 

O le tautua a lenei faia’oga i le Kolisi Tuufaatasi ua na’o le tolu afa tausaga talu ona tautua ai, peita’i o ia o se tasi fo’i o alo o Amerika Samoa na amata tapui atu lona soifua a’oa’oina i le Kolisi lea sa ia mua’i umia ai lona fa’ailoga Associate Science i mataupu tau Su’etusi ma Tausitusi.

 

“O le toe fo’i mai o Galo Tuiolosega e toe fesoasoani mai e a’oa’o le fanau a’oga i kosi pisinisi o lenei vaitausaga, o se toe fa’afo’i sili lea ona aoga mo le Kolisi Tuufa’atasi ua ia faia. Aua e moomia lava i latou uma o fanau sa a’oa’oina atu i le tatou Kolisi, ona toe fesoasoani mai i le galuega lenei e taumafai ona fa’aatoatoa i lenei vaitau, ia lava ma totoe faia’oga mo kosi eseese i le tatou Kolisi,” o se tala lea a le susuga le ali’i faia’oga Vai Lam Yuen

 

O Tuiolosega o se tasi o le ‘au fa’au’u mai le Kolisi Tuufa’atasi ina ua mae’a ana a’oa’oga i kosi fa’atausitusi ma su’etusi mai le tausaga 2007 se’ia oo i le 2009. 

 

Na malaga i fafo o ia e fa’aauau a’oa’oga maualuluga ma ua mae’a umia lona fa’ailoga o le Bachelors ma le Masters i mataupu fa’apisinisi. 

 

Peita’i sa mua’i maua e ia lona fa’ailoga o le Cadet i le USArmy Reserve i le tausaga e 2010, o le 2011 ua maua e ia lona tofiga o le Commissioned Officer o le USArmy Reserve ma ua maua ai le avanoa e toe taliu mai ai i Amerika Samoa e toe fa’afo’i mai se mea ua ia maua, e tautua ai lona atunuu ma ona tagatanuu.

 

Peita’i i lana tautalaga fa’amavae i lana vasega sa ia fa’ailoa ai lona lagona i lana taumafaiga lea ua tu’u nei ae toe malaga ese atu mo se isi lu’iga mo ia a’o le’i toe taliu mai i fanua e toe fa’aauau lana tautua i lona malo ma ona tagata, lea sa ia fa’apea mai ai, “E le’i i ai sou toe lagona ou te toe alu i fafo, ua ou manatu lava ua lava lea ma ua ou lagona e tatau lava ona ou fa’aauau le fesoasoani i nai o’u matua ma maua lo’u avanoa lelei lenei e tautua ai  i lo’u malo ma avea ma tou faia’oga. Peita’i, ina ua fa’alua ona toe fa’ao’o mai le vala’au mo lea avanoa, ua ou toe mafafuau atu, e le lava ona fa’aau’upegaina lo outou faia’oga, e tatau ona ou toe alu e fa’amae’a lelei sailiga ona toe taliu mai lea.”

 

E le’i faigofie lana fa’amavaega mai ana vasega, sa ia mua’i taliaina fo’i le meaalofa na taua’aoina e lana vasega ma le vasega o faia’oga i le BAOA ina ia avea o se taula i lona toe taliu atu e fa’aauau le tautua ma sailiga i fafo. 

 

“O lo’u toe taumafaiga lenei, ia avea ma se fa’aaoao ia te outou, e te tausaili le mea sili e mafai ai ona fai sou aoga i ou tagata ma le tatou malo. E le faogifie ona ou alu aua ua ou iloa, ua tatau ona to’atele nisi o i tatou o e na mua’i a’oa’oina atu iinei e toe taliu mai ma avea ma fesoasoani i lenei vaega o le tautua mo le toe a’oa’oina lelei o outou le fanau talavou, o le lumana’i lava i tatou o le tatou malo.”

 

Sa fa’aauau ma loimata lana tautalaga, “Ia tatou taufai taumafai, o outou i la outou matafaioi o le tausaili le atamai, a’o i matou i le matou pito la’au, ina ia mautu le lumana’i o le tatpu atunuu ma o tatou tagata. Ua le mailoa se mea e va’ai atu ai ma oso atu ofo atu ai le tauau ina ia mafai ona fa’atino. Ua i ai le lagona e fia aoga ma fa’aaoga i ai se mea ua iloa ona fa’atino mo outou le fanau talavou o Amerika Samoa. Fa’afetai mo le tatou taimi, lo outou fiafia e soifua tausaili ma fa’alogo fo’i i se taumafai e aoao atu.”

 

“I le pulega ma le vasega o faia’oga sa matou galulue fa’atasi, fa’afetai tele lava mo le avanoa sa toina mo a’u ou te galue faatasi ai ma outou. Tau ina ia manuia taumafaiga uma mo le lumana’i a’oa’oina o fanau a le atunuu i le tatou nei Laumua, ma e le taitai ma faagaloina mea ua sa tatou taumafai fa’atasi i ai, ia alofagia e le Atua o outou faiva.”

 

Ona o le avanoa ua ia maua, o le a toe tuuva’a atu ai mo se isi amataga fou, ma tautua ai mo le USArmy ma fa’amae’a ai loa fo’i ma lona tikeri o sailia ma toe taliu mai ai.

 

E tolu ni lu’i sa fofogaina e Lam Yuen ina ia maua fa’ato’a toe taliu mai ai Galo i Samoa: Ia mautu muamua mai lou fa’ailoga PHD i Pisinisi, fa’ato’a taliu mai ina ua avea ma General i le USArmy, ma ia mautu ua maua ni fanau mo le la’ua aiga fou.

 

Peita’i mai le tamaitai Ulu o le Kosi Fa’apisinisi a le Kolisi Dr Faofua Va’apu’u Fa’atoafe, sa ia fa’ailoa atu ai ona mana’oga e lua e tatau ona taliu mai ae ua mautu i lana ato ponapona: Ia mautu mai lona fa’ailoga PHD i mataupu fa’apisinisi ma ia mautu mai ma fanau aulelei i le li’o o lona aiga.

 

O Galo Tuiolosega o se alo e fa’asino ia Talau’ula Masoe Tuiolosega mai Salafai Samoa, ma Trevor Tuiolosega o Olsega Manu’a ma Pavaiai Amerika Samoa.

 

22 FANAU FA’AULU PHI THETA KAPPA NHS A LE KOLISI TUUFA’ATASI

 

Na mamalu le sauniga sa faatino e le Sosaiete a le Fanau A’oga i le Kolisi ua ausia togi maualuluga e ulufale ai i le latou Asosi a le Phi Theta Kappa, ma sa fa’atino lea sauniga mamalu ia Setema 27, 2022 i le Kolisi lava.

 

O sui fou ua faaulufale e to’a 22 i latou ma e aofia ai i latou nei: Mareko Solofa, Fiti Sagato, Ziyi Yu, Ayjah Leo, Luiama Tofaeono, Jeroleah Cathe Tapuitea Auvaa, Emmanuel Suemai, TJ Tigilau Jr. Fagota, Bruce Isaako, Talofa Fe’a, Saraiialii Gertrude Allen, Tutuila Fualefau, Tooa Valancia Faalogo, Cinaroselyn Suafo’a, Flaefa Tagoilelagi, Puline Paletina Toeleiu, Samantha Leulu Tupuola, Luisa Kisa Luafa, Telesia Atafua, Evis Takubala, Ivoga Sefika, ma  Alofamoni Fitiao.

 

O le tamaitai o Grace Felise lea fo’i e faigaluega i le ASCC i le taimi nei, ae o se sui tuai o lea Asosi a’o a’oga i le Kolisi, sa tula’i e avea ma fofoga timai o le polokalama na tapena e le Phi Theta Kappa i lea fo’i afiafi iloga mo sui fou ua faaulufale ma le fiafia i le latou asosi .

 

I lana tautalaga mo lea fa’atasiga sa ia toe pa’i ai lava i lona fo’i tula’i mai o se sui totino o le Phi Theta Kappa a’o i ai i le Kolisi Tuufa’tasi nei. 

 

“O le isi lea una’iga sili sa ou maua, ina ia ausia ai pea togi e fa’au’u ai a’o tumau ona avea ma sui o lenei Sosaiete, aua e le matagofie ona toe fo’i ese mai ai. Ua avatu ai lava i fafo i a’oa’oga na feagai ai mulimuli mai lea lagona, o se fa’amalosi’au sili mo lo’u sui taumafai i le sailiga o le atamai.”

 

“Ia outou fa’amalolosi ma tau’ave pea le agaga tonu o lenei Asosi, e le vale le taui o lo’o fa’atali mai mo oe i le lumana’i o au taumafaiga uma, pe a naunau e fa’atino vaega eseese ua aofia i lau tautoga i le aso nei. Ia e manatua o le iuga o mea uma lava o e taumafai e tausailia, o lou toe fo’i mai e fa’atino lau auaunaga i lou malo ma ou tagatanu’u moni, o lo’o latou tatalo ma tapua’ia o outou faiva i lau sailiga o le atamai,” o ana toe upu fa’amalosi ia mo le Asosi.