Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

TUAI TEISI FUAFUAGA A TAGAPALOLO - TOE TASI LE AVANOA IA NOVEMA

 

Toatele ua tu’itino, aua ua tulata le taimi e ta ai le palolo, ae le’i sauni, peita’i e ui ina ua itiiti le taimi, ae o lea e le’i tupu.  O lona uiga aua lava nei misia le avanoa i le aso 17 o Oketopa, e ta ai le palolo. Ua fa’ailoa mai na atoa le masina i le aso 10 Oketopa, ae faitau ai loa le 7 aso ona fa’ato’a ta lea o le palolo i le vaeluaga o le po ma fa’asolo mai i le vaveao.

 

O le tau lea ua fa’ailoa mai fo’i e le Ofisa o le asi pea lava i le aso 16 o Oketopa, aua e lelei lava le asi so’o ae a se mai ai, ia ua laki faasoloatoa.

 

Manatua aga o vaitau ua te’a, e moomia lava le sasala o le lagaali ma le Moso’oi e fa’aosofia ai le I’a o le gataifale. E i ai uiga o le Natura e le mailoa e i tatou, ae sootaga ma le laufanua ma le gataifale i manogi o fuga o la’au i le vaveao. Fautuaina le ‘au ta palolo, fai le fa’asolo, e atili ai ona sau le i’a i lona malosi, ae talitali e le au tautai o le moana ma latou auupega ua mae’a tapena.

 

“Ua le mafai ona fa’ailoa patino atu le aso tonu o Novema e le matou matagaluega, ae fuafua lava fo’i i le aso e atoa i ai le masina fa’ato’a va’aia i le itula tonu e goto atu ai le la’a ae ua taoto mai le masina ua atoa i luga o le fogatai, faitau loa lau fitu aso, o lena le tau fa’anatura o le aso e sau ai le manamea o le moana.” O se tala lea mai le tautua a le Matagaluega o le Vaomatua ma Faigafaiva i le itu o fa’amaumauga o I’a o le gataifale.

 

Ona o lo’o loma pea lava le aso 17 e le o toe fa’aiuga tonu fo’i o le vaiaso, ua talafeagai ma fuafuaga a le to’atele, ia lava tapena ai le au talitali o le tamaitai o le vasa.

 

Ua fa’ailoa mai fo’i e nisi o le au faifaiva, e ta lava i latou e fa’aaoga ai o latou va’a i le ulu o le malaeva’alele, poo le ava tonu lava e aga’i mai ai i totonu va’a mo le Uafu tele i Fagatogo. “O le tele o tausaga, ua iloga mai le tetele o tataga i lenei vaitausaga, ua amata fo’i ona to mai timuga, o sasa masani lava nei o le sau a le tamaitai. E popoa atoa fo’i le tai ma ua fuga le laga’ali ma le moso’oi o le vae e fa’aosofia ai lona asiasi mai.”

 

O le ituaiga o talanoa lea e iloga ai le mata’ai ma le nofo fa’atali o le fia tausami i le i’a e sau so’o ae a’o le fa’alua ona oo mai e tali mata’ai.

 

Ona o le musu lava o le to’atele e maumau se mea, o isi e asi muamua a’o le’i oo mai le aso patino ma toe asi fo’i pe a mae’a le tataga. O nisi taimi ua talileleia lava lea ituaiga o matematega.

 

Manatua o aga o lenei i’a e le tatau ona ‘aiu ai se tasi, e tatau ona fefa’asoa’i,  ma ua fiafia lava i latou e le’i tigaina e tatali le tataga i le vasa e fa’atau mai ni a latou ipu i fuataga a nisi sa malaga e ta mai le i’a i le moana.

 

E lua taimi e ta ai le palolo, o nisi e fa’ailoa mai a tetele le tataga muamua, ua vaivai le tataga lona lua. Peita’i o tautai uma lava o lenei faiva, e tutusa lava tataga uma e lua, e asi lava i taimi uma ma le fa’anaunauga e tutumu mai uma ola, ulo, falai apa o soo se ituaiga o lapo’a ae maise o Kula, ia manuia o outou faiva.

 

TOE SOSO’O ASO E TALOSAGA AI P- EPT A LE FANAU A’OGA

 

Ua toe talia nei talosaga uma sa le mafai ona faamae’a lelei mo le Alamanuia o Mea’ai a Fanau A’oga i le taimi a lutia ai le atunuu i le fa’ama’i ma o le toe totogia lea i matou o le tausiga o fanau a’o fa’atautaia a’oga i le vaitau o le fa’ama’i Covid-19.

 

O lea fesoasoani sa toina sa’o mai le Matagaluega o Fa’ato’aga a le Malo tele, Food & Nutrition Service [FNS], ma ua mae’a pasia lelei le tufatufaina mai ai o pepa Food Stamp i matua lea ua fa’aigoaina o le P-EPT mo fanau sa a’oa’oga i lea vaitau Fepuari ia Iuni 2022.

 

Ona o lea vaega tupe sa toina mai le vaitau e fa’amuta ai o Setema 30, 2022, peita’i o lea ua toe fa’ailoa mai ua soso’o atu nei ia Tesema 30, 2022 e fa’ato’a fa’amuta ai le talosaga mai.

 

O mea’ai uma sa tatau ona fa’aaogaina e le fanau a’o tautaia latou a’oa’oga, peita’i ua le maua e matua se fesoasoani i lea tiami tonu na tupu ai le Covid-19 i le atunuu, lea fa’ato’a fa’asikuea i lenei penefiti mo matua.

 

Ua fa’ailoa e le susuga le Fa’atonu sili o le DHSS lea e nafa ma le tufatufaga o lenei alamanuia, Muavaefa’atasi John Suisala, “Ua mafai lava ona tatala atu le sootaga ma so’o se matua i laina o feso’ota’iga tau tafailagi, e fa’aulu mai ai le latou talosaga i le uepesite www.asnap.as

 

Va’ai toto’a aua e muamua ona fa’atumu mai fa’amaumauga o le Matua lea e talia le alamanuia mo lana fanau, ona fa’ato’a i ai lea o le avanoa e mafai ai ona tusia mai suafa uma o le fanau sa a’o’oga i lea vaitau ae le’i maua a latou penefiti nei e tali e latou matua. Ua tutusa lava lea penefiti i fanau e a’o’oga i a’oga ale Malo, fa’apea ma a’oga tumaoti i le atunuu.

 

Ua iloga mai lava le to’atele o nisi o matua sa fa’ato’a amata fa’aulu mai latou avanoa mo fanau aoga i le fa’ai’uga o Setema, ma ua fiafia aua ana le toe soso’oa nei le taimi o le tautua lea, ua motusia a’o le’i mae’a latou talosaga.

 

O le aofai o le penefiti mo tamaiti a’oga tulaga muamua e $629.i pepe food Stamp e to’atasi ae o le fanau a’oga matutua i aoga e na’o le $535. lana food stamp.

 

Ua fa’afetaia fo’i e Muavaefa’atasi Suisala le tamaitai o Cynthia Long, o le Pule lea o le FNS a le USDA, ona o lona pasia mai o le talosaga. 

 

FASIOTIA SE TASI O FAUTUA SAMOA I U.C. BERKELEY

 

O se lipoti a le vaega fa’asalalau mai Kalefonia ua fa’ailoa ai o se alo o Amerika Samoa, 29 tausaga le matua mai San Lorenzo, ua tafana ma ua maliu ai i le fa’aiuga o le vaiaso ua te’a, ma o lona suafa o Isamaeli Mata’afa. Sa tupu lenei fa’alavelave i latalata i le lotoa a le UC Berkeley.

 

Fa’ailoa i fa’asalalauga mai Kalefonia o lo’o aoga Mataafa i se aoga fa’afaifetau i lea setete.