Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

POO FA’AAUAU POLOKALAMA E AVE’ESEA LA’AU & MANU FA’ALAFUA?

 

O le galuega sa feagai ai ma le aufaigaluega na fa’afaigaluegaina e le National Park of American Samoa, lea na te’i lava ua le toe va’aia o faia e lena aufaigaluega lea galuega lelei tele mo Amerika Samoa, ae ua toe va’aia nei ua i lalo o le Ofisa o le Kovana lea aufaigaluega. O i latou ia sa nafa ma le taumafaiga e tape la’au so’ona tutupu fa’alafua mai o tatou vaomatua, ma ave’esea fo’i manu poo meaola fa’alafua mai le so’ona fa’ateleina pea i totonu o le atunuu, ma ua avea ma fili i le soifua o tagata lautele ma isi meaola i le atunuu.

 

O galuega nei sa iloga ona tulimata’ia ina ia faia lipoti e mautinoa ai e le to’atele o lo’o taumafai le puipuiga o le vaomatua e aveesea meaola fa’alafua ma la’au so’ona tutupu vave ma ai ma faalafua i le vaomatua. Ina ua toe fetaui ane ma le sui sa lalamua i lea galuega lelei, lea ua fa’afaigaluegaina i latou e le Ofisa o le Kovana, sa fa’atalanoa loa e tusa o nei galuega lelei uma sa latou fa’atinoa, ma ua silafia ane ai, o lo’o fa’auaau pea lava e i latou galuega nei.

 

O ituaiga manulele lea e fa’aigoaina o Myna, lea e matua lolofi ane lava ma ‘aina so’o se ituaiga o mea’ai e latou te va’aia ua ta’atia i le laueleele, poo se mea’ai fo’i o lo’o fagaina ai nisi meaola, ua fa’ailoa mai ua mae’a ave’esea ma fa’amamate le silia ma le 3,000 o nei manulele fa’alafua i le atunuu i a latou galuega fa’atino e le’i mamao atu.

 

O le isi ituaiga o manulele lea e fa’aigoaina fa’aperetania o le Bulbul a’o le igoa Samoa ua lauloa ai o le Manu faisope, ua mae’a fo’i ona tapu’e ma fa’aumatia le tele ae maise o latou nofoaga ua fa’aleagaina o latou fuamanu a’o le’i fofoa.

 

O manulele faisope ma le Myna e le’i oo lava nei manulele i le Manu’atele, ma o le isi lava lea taofiga o lo’o taumafai i ai le aufaigaluega lea ua fa’alagi i le Aufaigaluega mo le Fa’asao a le Koavana “Governor’s Biodiversity Conservation Workers.”

 

O nisi ia o taulele’a malolosi o lo’o va’aia pea o lo’o auai i le tele o galuega fa’atino i so’o se taimi e mo’omia ai le latou ae o le latou lea matafaioi autu, ina ia mautinoa o lo’o ave’esea ma finau ina ia fa’aumatia manu ma la’au fa’alafua i o tatou Vaimatua ma le Gataifale.

 

Mai le vasega o La’au e tutupu i le vaomaoa, ua latou sailia pea la’au nei e so’ona tutupu vave ma i’u ai ina na’o nei la’au lava e tutupu i o tatou laufanua, ae soloia esea ai le tele o la’au aoga eseese a le atunuu e fuga mai o latou fua ma fagaina ai manufelelei ma isi uma meaola o lo’o ofaga i o tatou vaomatua.

 

O ituaiga la’au nei e aofia ai le tamaligi, le puluvao, le pulu laumamoe ma le, ma le Tulipe Aferika lea e matagofie lona fua lanumoli e pei o se toto’e o se toa, ma le Lopa. O la’au uma nei e le’i oo fo’i i laufanua o le Manu’atele, ma o lo’o ua taumafai lava ina ia le oo atu nei la’au fa’alafua o le vaomatua i le tatou fa’asao i le Manu’atele.

 

Ua fa’ailoa mai e le ta’ita’i o lea vaega, Tavita Togia, o lo’o ua mae’a ona alu le fa’alua o le latou galuega e tape ai le tele o la’au nei mai le vaomatua o Tutuila nei. “Ua vave tele le sosolo a La’au nei i le vaomaoa, afai e fa’avaivai le galuega lenei, e iu ina matua leai nisi la’au e ese mai, ae na’o la’au tutupu vave ma faigata tele ona tape o le a ola i o tatou vaomatua.”

 

Ona o manufelelei fo’i o lo’o a’afia mai le itu o manufaisope ma manulele myna, o lea ua iloga ai, e le o faigofie le taua lea e feagai ma tatou Iao, Segasegamau’u, segavao,se’u, fuia, manutagi ma isi uma manulele ua msani ai i tatou. O lona uiga o le a vave ona na’o o manufaisope ma Mina o le a totoe i o tatou laufanua, ae o manulele fo’i nei e fa’alafua tele i le fa’afofoga a le atunuu ona o le malomaloa i taimi o le afiafi o le a fa’asaga atu i latou e momoe i so’o se la’au mafala ua faapotopoto uma i ai. 

 

I le nei ua tau le toe va’aia manulele masani o le vaimatua i le teropika ia i o tatou vaomaoa, ua matele ina tagi mai le taeao o manufaisope ma mina, ae ua mou atu le tagi a le segasegamao’u ma le Iao e fa’afeao ai le Lulu pe a va’aia. O le fa’amalo fo’i e tatau ona fa’auia i nei fanau galulue malosi i o tatou vaomatua ma tatou fa’asao e ao ina puipuimalu ma fa’afailele ia tumau pea lava le matagofie o tatou Vaomaoa ma ola o manulele uma o lo’o ofaga i ai. E le gata i lea, ae ia lauolaola la’au eseese e aoga o latou fuga e fagaina ai o tatou sosia o le Laufanua lafulemu.

 

Mo le fa’atupega o lenei vaega o le aufaigaluega a le Ofisa o le Kovana, ua i ai lava le fa’atupega na talosagaina ma ua mautu mai mo a latou poloketi ma o latou fo’i totogi fa’aletausaga fa’aletupe, ma e talosagaina lava i tausaga fa’aletupe ta’itasi. 

 

O Myna sa aumaia o ni manu e togi esea le utufiti tetele o povi, o le ala lea e lalata ai i latou i nofoaga e nonofo ai manu fagafao ma tagata ma e le fefe i latou e sofa’i atu meaola pe a oo ina tauva e ‘aina mea’ai. Ua fa’ailoa mai e le sui lea o le aufaigaluega a le Ofisa o le Kovana, “O le tele o nofoaga o lo’o fa’amautu i ai le Myna o le nofoaga o le Lapisi i Futiga, ma o iina lea sa tele ai le myna na mailei mai ai ae fa’aumatia, lea e maua ai le aotelega ua fa’ailoa atu i luga.”

 

Afai fo’i e fia fesoasoani oe i lenei taumafaiga, e mafai lava ona e le fesoasoani e fagaina nei manulele, ae taumafai e fa’aumatia o latou nofoaga o ofaga i ai, ae vala’au mai fo’i le Ofisa o le Kovana mo se feso’ota’iga ina ia mafai ona oo atu nisi o le aufaigaluega lenei, e latou te pu’ea maia manulele nei e fa’aumatia.

 

TALOSAGA AMERIKA SAMOA SUIA LE LATOU FANUA I SAMOA

 

Ua fa’ailoa mai i tusitusiga fa’amaumau ua fa’alauiloa i le mamalu lautele o le Iugafono sa faia a le Atoa o Samoa i Apia, Oketopa 13-14, 2022, o lo ua mae’a fa’atalosagaina ai e le tatou Au Usufono le suia o le tatou fasi eleele sa fa’amatu’u mai e le Usoga e fa’aaoga mo Amerika Samoa. Ua manatu o tatou ta’ita’i, o le eleele sa fa’amatu’u mai ua fai si mamao i Vailima, soso’o ma Avele College.

 

Ua matauina ma ua fa’ailoa o se tasi o mea seu ai i le taga’i a o tatou ta’ita’i lea eleele, ona e soso’o lelei alva ma le eleele o lo’o fa’amautu i ai le Emepasa o Saina.

 

Ua talosagaina nei la e Amerika Samoa le malo o Samoa se isi fasi eleele, e tulata i nofoaga mo fefa’ataua’iga ma e agava’a mo le fa’aaogaina tatau o lea fasi eleele mo le malo o Amerika Samoa, i ni ana galuega tautua e ofoina atu ai.

 

O le eleele lenei sa foa’ia mai e Samoa e silia ma le 20 tausaga ua te’ama ua ofoina mai o se eleele mo le Malo o Amerika Samoa e pei fo’i ona foa’ia atu e Amerika Samoa se fasi eleele mo Samoa lea e soso’o lava ma le Eleele mo Tonga i Tafuna.

 

Na faliu le tamaitai Palemia o Samoa Fiame Naomi Mata’afa ma fa’atonuina loa le Minisita o le Si’omaga Toesulusulu Cedrick, ina ia amanaia le talosaga, saili ma toe lipotia mai se eleele ua finagalo i ai mo lea fa’amoemoe.

 

TOE FA’ALELEIA SUIGA MA MEATOTINO I FALEUIA E LE ATUNUU

 

I le mae’a ai le Block Party ma le tumutumu sa oo atu e fa’aaoga le nofoaga fou i le Paka Liona mo a latou fa’amalositino ma molimauina fo’i le tatalaga aloa’ia o lea nofoaga, ae le’i fa’aleagaina ai nisi o mea totino mo le mamalu lautele a le matagaluega o Paka ma Malae Ta’alo.

 

Peita’i ina ua mae’a, ua ese le mea ua va’aia, ua gauia nisi o nofoaga o fa’alue, o lona uiga ua mamafa tele le gata ua oso i luga o lea suigi e fa’asuigi ai. Peita’i o totonu fo’i o faletaele ua gausia nisi o ona sink e fufulu ai lima aua le tausia lelei o lou soifua maloloina.

 

Ioe mai le ofisa o le Paka ma Malaeta’alo i mea ua fesiligia pe moni ua fa’aleagaina, peita’i ua toe fa’amautu mai fo’i ua mae’a nei ona toe fa’aleleia. Ua limiti lelei lava le mamafa o fanau e mafai ona fa’aaogaina suigi nei a le fanauiti, ia alofagia tautuana, o mea uma e fa’aaoga e le Lautele, ma ia usita’ia fo’i lona fa’aaogaina ina ia umi ona aoga mo le mamalu lautele.

 

O lo ua fa’aauau foi ona fa’amae’a lelei le ala savali ae maise i le mea sa muta ai ae tatalaina lenei nofoaga mo le fa’aaogaina. Peita’i ua tapunia mai le fa’aaoga lena vaega o le alasavali, ina ia le tulata se tasi i le mea o fa’agasolo ai galuega mamafa a le au faufale ma le fauauala o lo’o fa’atinoa nei galuega uma.

 

Ua tatala nei faleta’ele ina ia fa’aaogaina peita’i e i ai fale o lo’o i ai mea e toe fa’aleleia ona sa fa’aleagaina lea i le mae’a ai o le Block Party ma toe siakia atu ua fa’aleagaina. O nisi o mea ua fa’aleagaina ua liki solo le vai ona o paipa ua motusia mai sink ua fa’aleagaina.

 

O le tulaga o malae ta’alo ua fa lelei malae fa’asima, ae tasi lava le malae fa’aoneone o lo’o ua mae’a fa’atulaga. “Ua i ai se vali fa’apitoa o lo’o tatalia lea e le Kamupani faifale fa’akonekarate mo lea galuega, e faia ai maka o malae nei, ona fa’ato’a tatala ai lea mo ta’aloga a le fanau talavou o le atunuu.

 

O le malae e soso’o lava i le malae tenisi tuai, o le malae Basketball lena, ona soso’o lea ma le malae Netball, soso’o atu ai ma le malae Volleyball, ma le malae Pickle Ball. Peita’i o le malae oneone e faia ai lava so’o se ta’aloga o le a manatu i ai.

 

Ua tele lava ituaiga o ta’aloga e fa’aaogaina le malae oneone, Beach Volleyball ma le Hand Ball ma ua faatulaga nei itula e tatala ai le Malae lea i le Paka Liona, mai le itula e 5:00 i le taeao se’ia oo i le 10:00 i le po ae ua fa’atulaga fo’i ma le vasega o Leoleo fa’apitoa mo le Paka, e afua i le aso Toona’i ua te’a.”

 

Pe afai e moomia le fa’aaogaina o se tasi o nei fale i le Paka Liona o le a totogia mo le $75 i le Ofisa o Paka ma Malae Ta’alo.