Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

TO’ATELE FANAU A’OGA FA’AULU I LE OREGON STATE UNIVERSITY

 

I le to’ai taunuu mai o le aumalaga a le Oregon State University i Amerika Samoa ma fa’atautaia a latou fa’atalanoaga mo avanoa a’oga mo fanau a le atunuu ua i le vasega 12 i a’oga maualuluga, na iloga ai le naunau o fanau ina ia mautu latou avanoa e amata ai ona tausailia o latou fa’ailoga maualuluga i lea Iuniveste. 

 

O le aumalaga sa masi’i mai e aofia ai Zac Olson o le fa’atonu o fanau a’oga e fa’aulu i lea Iunivesite i Oregon; Morgan Ulu, le alo o Amerika Samoa mai Fagatogo ma Samoana High, lea ua avea mA Cadet Commander o le Raider Company a lea Iunivesite; Capt. Stephanie Rokes, Polofesa o A’oga Fa’aMiliteri i le Iunivesite; Dr. Danielle Hammer Bridge Program Coordinator, Dr Neil Woolf le Sui Peresetene o le Iunivesite ma Ria Galo o le tamaitai Samoa fo’i o lo’o avea ma Faufautua i fanau Samoa uma i le Ofisa o Admissions i le Iunivesite i Oregon State.

 

O i latou uma nei, sa malaga mai muamua, sa gata ona malaga mai i le tausaga 2019 ona o le tulaga fo’i o le Covid-19 ina ua sofa’i mai i le 2020, lea sa le taunuu ai ona faaauau mai le latou malaga fa’atalatalanoa avanoa mo fanau a’oga.

 

Ua fiafia lava le ali’i Sui Peresetene ua mafai ona toe fa’ato’ai mai lenei malaga mo i latou i le 2022 aua o lo’o naunau i latou ina ia fa’ateleina alo o Amerika Samoa e mafai ona a’oa’oina i le latou Iunivesite. 

 

“O le taimi nei ua atoa le 55 o alo o Samoa ma Tonga fo’i i le matou Iunivesite ae ua toe poloka fo’i le fa’ateleina atu o lea faitauga ina ua sofa’i mai le Covid-19. Ua le gata ina sofa’i i le fa’atautaiga o a’oa’oga, ae ua fa’apena fo’i ona aafia le malaga mai. Peita’i lea la ua toe tatala, o le malaga muamua lava lenei na ou naunau e toe fa’ataunuu mai,” o se tala fiafia lea a Dr. Neil Woolf o le Sui Peresetene o le OSU.

 

O Zac Olson le fa’atonu o le Ofisa mo le  fa’auluga o fanau i lea Iunivesite ma le faufautua o Ria Galo, sa feagai lava i la’ua ma le fa’asinosinoga o fanau a’oga mai le Samoana sa muaimalae atu mo nei avanoa. Mai le to’a 15 o i latou e mae’a ane le aso Lua i le afiafi o le a mae’a taumafaiga o lea aso, ua mae’a fa’auluina le to’afitu o le fanau i lea Iunivesite. 

 

Peita’i e le’i muta ai iina le taumafaiga mo isi fanau uma sa auai atu, ae maise o isi fanau a’oga mai isi fo’i a’oga i le teritori atoa. Ua iloga mai i le polokalama a lea a’oga, ua feso’ota’i ma le Tautua fa’amiliteri lea e mafai ai ona totogia le tele o pili mo le a’oga. 

 

O le sui fo’i o lo’o nafa ma lea so’otaga o le a’oga ma le tautua fa’amiliteri sa malaga mai o le tamaitai Polofesa lea o Military Science, Dr. Danielle Hammer. O lea se ituaiga faiga e matua aoga lava mo le fanau a’oga, lea e molimau ola ai le tamaitai o Cadet Morgan Ulu, ua ta’ita’ia fo’i e ia le Raider Company, o se pine fa’amau o lana taumafaiga i le Military Science.

 

O le fa’afetai ona sa malaga mai le tamaitai faufautua o Ria Galo, o se sui fo’i mai le Admissions Office ma lona pule o Zac Olson, ina ia fa’atonutonu fa’atumuga o pepa talosaga e fia ulufale i le latou Iunivesite i Oregon.

 

Ua toe taliu le aumalaga lenei i le malaga o le va’alele i le afiafi o le aso Gafua na te’a nei.

 

FA’ATUPEGA E FA’AUMATIA AI ISUMU & PE’A I SWAINS ISLAND

 

O lo ua fa’ailoa le agaga fiafia tele o le fa’auluuluga o le matagaluega o le Puipuiga o le Vaomatua ma le gataifale DMWR, i lona aotelega e $800,000 ina ia fa’aumatia le tele o le Isumu ma le Pe’a i le motu tu’ufua o Swains poo Olohenga Mamao.

 

Ua fa’ailoa mai o le aotelega o lea fa’atupega e $864,300 na fa’amatu’u mai e le National Fish & Wildlife Foundation America’s Beautiful Challenge (NFWFABC), ina ia faaleleia ai lea fa’afitauli ua alia’i mai i Swains. O lea motu o lo’o avea fo’i o se vaega o le Mata’aga i ituaiga o Vaomatua fa’a-teropika i le tatou malo, ma e tatau lava ona fa’asao.

 

O le fa’aauiloaga la o le fa’amatu’u maia o lea fo’i vaega tupe mo le galuega toe fa’aleleia i Swains, na saunoa fa’apitoa ai le susuga le fa’atonu o le DMWR, Taotasi Archie Soliai, “E ave lava le fa’afetai i le galulue malosi o le susuga le ali’i suesue fa’asaeanisi o Adam Miles ma lana vaega. O i latou nei sa latou nafa ma lea taumafaiga ma ua fa’afetaia o lea ua talia mai le talosaga ma ua fa’amatu’u mai le vaega tupe mo le galuega e tatau ona faia, e fa’asao ai le vaomatua o Swains mai Isumu ma Pe’a, ua avea ma meaola fa’alafua.”

 

“Mai le 527 talosaga na fa’aulu e na’o le 55 talosaga na mafai ona pasia, o se tasi o na talosaga e 55 o le tatou taumafaiga lenei, ma o se fa’afetai tele lea mo Biologist Adam Miles ma lana vaega. O Isumu ma Pe’a ua fa’ailoa mai, o ni meaola e le’i soifua a’e i Swains, o ni meaola sa i ai se auala ua mafua ai ona maua ma fa’amautu  i lea motu tu’ufua ma o se fa’asao o le Vaomatua o Amerika Samoa nei.”

 

O se vaega o lenei fa’atupega ua fa’amatu’u mai le Bipartisan Infrastructure Law, ma se isi vaega tupe mai polokalama e agaga i fa’asao ma isi vaega tupe mai ala tumaoti. O se tasi o nei fesoasoani tumaoti o le Bezos Earth Fund.

 

O le galuega lenei o le a fa’atautaia i le motu o Swains e aufa’atasi i ai le matagaluega o le DMWR, o le Island Conservation a Santa Cruz, Kalefonia ina ia mafai ona ave’esea uma Isumu ma Pe’a mai le motu.

 

O le a galulue so’otau’au fa’atasi le DMWR ma le ali’i Faipule o Su’a Alexander, mai Swains Island, fa’atasi ai ma le U.S Fish and Wildlife Services.

 

Ua mae’a fa’ataoto fo’i se fuafuaga e fa’atautaia ai lenei galuega tele ina ia mautinoa ua fa’atautaia le galuega i ala ua mae’a pasia mai i le fa’atupega ua toina mo lea fa’amoemoe lelei. O le aotelega Swains e 460eka ma o le aotelega fo’i lea fa’asao o le laufanua ma manufelelei ma ofaga e fa’amautu i ai manufelelei ina ia fa’atuputeleina.

 

O le isi fuafuaga o se galuega fa’aauau mo Olohenga Mamao ua fa’ailoa ai, e tatau ona mataituina suesuega i ala e mafai ai ona fa’asao le eleele o le motu mai le solofa atu i le sami i taimi uma ona o galu malolosi ma le tetele timuga, o le taumafaiga ia fa’asao le gataifale ma nofoaga o lo’o fa’amautu ma ofaga i ai manulele o manu ia e ona moni lea motu.

 

FA’ALETONU SOOTAGA TAFA’ILAGI FALEMELI I FAGATOGO

 

Ua fa’ailoa mai sa i ai se taimi o lo’o ua le mafai ai ona maua le so’otaga tafailagi e le falemeli tele i Fagatogo ma ua tele ai fa’aletonu i ala o latou tautua eseese sa moomia ona fa’atino mo le mamalu lautele. Ua oo lava i afifi sa tatau ona maua e tagata le fa’ailo o lo ua to’ai taunuu i le tatou falemeli, ua le mafai ona fa’amautinoa lena tulaga.

 

O lo ua fa’ailoa mai ua taumafai le falemeli e fa’aoo mai pepa mo afifi i a outou pusa meli ina ia piki ai afifi nei ua to’ai taunuu ae le o mautinoa e le to’atele e ona nei afifi.

 

Fa’ailoa e le tamaitai o Sauni Tao, “Ona ua tele feso’ota’iga e le o maua e le matou nei falemeli, ua fa’apea ai ona faigata ona mautinoa le maua mai o afifi a tagata. Ae le o tu’ua ai le galuega a le falemeli o le fa’ailoa atu i lau pusameli a outou afifi.”

 

“Talosagaina lo outou titi faitama ma le onosa’i se’ia toe fa’aleleia le so’otaga lenei mo le matou auaunaga mo le mamalu lautele,” o sana toe saunoaga mai lea.