Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

Toe tatala a'oga ECE ma nofoaga tausi ai fanau i le Aso Lua, Me 16

 

O a’oga uma a le malo poo aoga amata tumaoti (ECE) ma fale tausi fanau - Day Care Centers - o le a toe tatala i le aso 16 o Me, 2023, e tusa ai ma aiaiga o le Poloaiga Faafuase’i lona lua o le Misela ua toe teuteu a le afioga i le Kovana Sili ia Lemanu P. S. Mauga.

 

E le gata i lea, o tamaiti aoga uma, faiaoga, ma le aufaigaluega lagolago o loʻo auai i aʻoaʻoga a le ECE ma day care e tatau ona atoatoa tui o le misela. 

 

E le gata i lea, o aoga tulagalua uma a le malo pe tumaoti, aoga maualuga ma kolisi na toe tatalaina ia Me 1, 2023. Ma afai e manaʻomia, o aʻoga o le a faʻaoga i luga ole laiga / mamao aʻoaʻoga, ma o pulega uma, matagaluega ma ofisa e tatau ona lagolagoina le Matagaluega o Aʻoga ina ia mautinoa o tamaiti aʻoga, pe a manaʻomia, maua avanoa mo aoaoga e fa’aaogaina ai upega tafailagi. 

 

E tusa ai ma le poloaiga toe teuteu lona lua, “ua si'itia le kava o tui” o le misela i le 97.4% i aoga tulagalua, 98.1% i aoga maualuluga, 89.4% i aoga amata (ECE) ma le 56.5% i nofoaga e tausi ai tamaiti (day care centers).

 

Ua le gata i lea, o le 98.9% o i latou i aoga amata ua maua a latou tui muamua ma le 91.7% o i latou o loʻo i totonu o fale tausi tamaiti ua maua a latou tui muamua.

 

Ma e tusa ma le 2,000 tui puipuia na faia i le taimi o lenei faamaʻi o le misela.

 

O isi aiaiga uma o le ulua'i poloaiga na fa’alauteleina ia Aperila 24 o lo'o tumau pea ona fa’amalosia ma o le teuteu lona lua e muta ia Me 24 se'i vagana ua ta'ua i se isi itu.

 

E o’o mai i le amataga o le vaiaso ua te’a, na fa’ailoa mai e le Ofisa o le Soifua Maloloina i le Samoa News e fa’apea, o lo o tumau pea i le 2 le aofa’i o i latou na fa’amaonia mai e le falesu’esu’e, ae ua fa’atupula’ia laititi i le 54 i latou o lo’o masalomia.

 

Fonotaga fa’apitoa a Kovana Lemanu ma se tasi o ta’ita’i o le militeri

 

A’o le’i toe taliu mai i teritori i le vaiaso na te’a nei, sa maua le avanoa e fono ai le afioga i le Kovana Sili ia Lemanu P.S. Mauga ia Me aso 8, ma se tasi o taitai o le militeri, ia Charles A. Flynn o le US Army Pacific Command e talanoaina le lumana’i o Amerika Samoa e avea ma nofoaga autu o Amerika i le Pasefika. 

 

Na taua e le Ofisa o le Kovana i se pepa o faamatalaga e faapea o le siitia o le malosi ma aafiaga a Saina i le Pasefika na mafua ai ona ave e Lemanu laasaga muamua e fausia ai le puipuiga a Amerika Samoa i le tamaoaiga ma fuafua lelei.

 

Ma o le talanoaga e faʻatumauina le avanoa e faʻamalosia ai sootaga i le va o le Iunaite Setete ma le Pasefika e ala i fa'ateleina avanoa i le lumana'i.

 

E tusa ai ma pepa faamatalaga mai le Ofisa o le Kovana, e tolu mataupu taua sa talanoaina i le taimi o le fono ma e aofia ai le faaiuga a Flynn e fa'atonu se vaega o mataupu tau le va o tagata e faia se iloiloga i  Amerika Samoa, ma le fa'amoemoe e fesoasoani i le atina'eina o mea lelei fuafuaga faataatitia gafatia.

 

E le gata i lea, o le talanoaga na aofia ai foi le mataupu o “Space A”. O faiga malaga a le militeri na taofia i le lotolotoi o le fa'ama’i o le COVID-19. Fa'afaigofieina le amataina o le Avanoa A, aemaise va’alele a le militeri o le C17 ma le C130, e iai le avanoa e tu'uina atu ai avanoa mo femalagaiga mo ia va'alele i fitafita o lo’o i vaega ‘au i le taimi nei ma fitafita tuai.

 

O le mataupu lona tolu o le ono iai o le US National Guard i Amerika Samoa. Ma e tatau ona talanoaina lenei mea i le taimi a fonotaga a le ta’ita’i o le National Guard i le vaiaso nei.

 

Ma o nei gaioiga e fa'aalia ai le naunau o le malo e lagolago Amerika Samoa ma le fa'aleleia atili o ana fuafuaga fa'ata'atia.