Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

FAAMAONIA E FAINUULELEI LE LEAI O SE PEMITA A FEPULEAI

Sa faamaonia mai e le Loia Sili a Amerika Samoa, le susuga ia Fainuulelei Falefatu Alailima-Utu le ulufale mai o le sui Minisita o leoleo a Samoa, le susuga Fepulea’i Fa’asavalu Faimata Su’a, i totonu o Amerika Samoa i le amataga o le masina, e aunoa ma se pemita mai i le ofisa o femalagaiga, 

O lenei fa’aaliga sa fa’asalalauina e le ofisa televise a le KVZK-TV i le po o le aso Gafua na se’i mavae atu nei.

Sa saunoa Fainu’ulelei, e tusa lava pe na sa umia e Fepuleai se tusi folau o se taitai o le malo, e tatau lava ona ia mulimulitai i tulafono tau femalagaiga a Amerika Samoa.  Sa faamaonia foi e le Loia Sili le faasalaina foi o le ofisa vaalele na malaga mai ai Fepuleai, i le $500, e ui lava o le sala na tatau ona faasala ai le ofisa vaalele e $1,000. Ae ua mae’a ona faaooina mai se faatoesega mai i le pule sili o le Samoa Airways, le susuga Fauo’o Fatu Tielu ma taitai o le malo o Samoa, e tusa ai ma lenei tulaga, o lea ua na ona faasala ai le ofisa vaalele i le $500.

O le vaiaso ua tuanai na ripotia ai e le Samoa Observer ia le fa’ate’aina o Fepuleai mai lona tofiga o se sui Minisita.  Ma na faamaonia mai foi e nisi o taitai o le malo le ave’esea o aseti a le malo mai ia Fepuleai i le aso Faraile o le vaiaso ua mavae, i lalo o se faatonuga mai i le tamaitai Palemia, Fiame Naomi Mata’afa, ae na te le i tu’ua Samoa mo tiute faalemalo i atunu’u i fafo.

FA’AAUAU PEA FAAMASINOGA I SE TAGI FAASAGA I LE ASTCA

Ua silia ma le valu (8) tausaga o faatalitali pea le susuga ia John Newton mo le faamasinoga, i lana tagi e faasaga i le Ofisa o Fesootaiga a le malo o Amerika Samoa (ASTCA) ina ua o latou solia aiaiga o se konakarate sa faia, mo le lolomia o ni tusi telefoni.  E mafai ona faitauina le auiliiliga o lenei mataupu i luga o le initeneti (pagopago.com).

Mai lava i le amataga, sa feagai Newton ma ni faafitauli i lenei poloketi, atoa ai ma ni faafitauli i le konakarate tusia a le ASTCA.  A’o fa’aauau pea ona tulai mai nei faafitauli, sa faapea ona iai se atugaluga ia Newton, i le le faataunuuina e le ASTCA o la latou itu o le maliliega, ma i’u ina le toe manana’o e lolomi ni tusi telefoni.

Sa taumafai Newton e saili se fesoasoani mai i le pulega a le ASTCA, ae peitai, ina ua faatulai se pule fou a le ASTCA  i le 2013, na faapea ai loa ona taofia lenei poloketi ma i’u ai loa ina uia e Newton ala o le tulafono, ma faaulu ai loa sana tagi e faasaga i le kamupani telefoni a le malo.

Ae ina ua faaleaogaina e le faamasinoga ia se maliliega tusitusiga (MOU) i le va o Newton ma le ASTCA, sa faapea ona apili e Newton lana tagi.  Ae peitai, e o’o mai lava i le aso, o feagai lava Newton ma le tele o faafitauli i le uunaiga i luma o lana apili, i luma o le faamasionga.  O lo o faapea foi ona masalomia ni uiga faapito o lo o molimauina i taimi o faamsinoga, ma ua fesiligia ai le talafeagai o le iloiloina o lenei mataupu, e faamasinoga a Amerika Samoa.

I le taimi nei, o lo o tau saili e Newton se loia lotoifale e mafai ona finauina lana mataupu i luma o le faamasinoga.

I le iloiloga a le ASTCA i luma o le Senate ia Setema 2023, na fesiligia ai e le Peresetene o le Senate, le afioga Tuaolo Manaia Fruean, ia le pule a le ASTCA o Chuck Leota, po o taumafai le ASTCA e lomia ni tusi telefoni.  Na tali Leota, ua lata ina mae’a le latou faamasinoga ma le lomitusi lea sa lomia tusi telefoni i tausaga ua tuanai, ona fuafua lea o ni lomiga fou.  Ae mo le taimi nei, e mafai ona fa’aaoga le 411.

Na toe fesiligia e Tuaolo ia Leota po o fa’aauau pea ona totogi e le mamalu o le atunu’u ia le 50 sene pe a manaomia se numera telefoni, na tali Leota, Ioe.

TALIMALO OFISA A AMERIKA SAMOA I HAWAII I NISI O FA’AFIAFIAGA O TU MA AGANUU A SAMOA

Sa faataunuuina i se faatoaga i Mililani, Hawaii ia nisi o gaioiga o tu ma aganuu, o se vaega o le polokalama o lo o fa’atautaia e le Ofisa a le Malo o Amerika Samoa I Hawaii.

Sa toatele nisi o taitai o le malo o Hawaii, faapea itumalo eseese, sa mafai ona auai i lea lava polokalama i le aso 18 o Novema.  Sa fa’afeiloai malo fa’aaloalogia i le ta ina o le Lali, lea sa masani ona fa’aaoga i aso ua mavae, e talo ai fono, lapata’ia ai le nu’u po o le faailo mo lotu afiafi, i totonu o nu’u ma afioaga a Samoa.

Sa tofutofusia malo fa’aaloalogia ma i latou uma sa mafai ona auai i lea polokalama, ma ni Fa’amaoni, o lo o tusitusia ai vaega eseese o le polokalama i lea aso.  Ma so’o se taimi e asia ai e tagata ia lea fa’aaliga ma lea fa’aaliga o tu ma aganu’u, ona maka lea o a latou Faamaoni.  Afai ae faatumulia le polokalama a se tasi, i maka mai i fa’aaliga eseese, ona tu’u lea o lona suafa i totonu o se Se’i.

E lima ni fa’aaliga eseese sa faatinoina i lea lava aso, na aofia ai ma le faatinoina o le paluga o le ‘Ava, gaosia o Tuiga, o Elei, lalagaina o ato faapea ma le aoaoina o le Siva Samoa.

 Sa mafai ona nofo malamalama malo fa’aaloalogia i nisi o tu ma aganuu faa Samoa, e aofia ai le o’aina o popo, o siaga afi, o le kukaina o nisi o tausami Samoa e pei o le umu, koko alaisa ma falaoa.

O se tasi o malo fa’aaloalogia sa auai i lea aso, na aofia ai le Faatonusili o le Ofisa o Tupe ia To’oto’o Malemo, o Faafeagaiga mai ekalesia eseese, o taitai o autalavou faapea ma nisi o fanau aoga.