Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: SN]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

FILIFILIA STANLEY IAKOPO E AVEA MA SUI FAATONUSILI O LE OFISA O TAGATA FAIGALUEGA A LE LBJ

O le susuga ia Stanley Iakopo, lea sa avea ma se tasi o tagata ta’alo mo Amerika Samoa i Ta’aloga o le Pasefika 2023, i le atu Solomona, ua avea nei ma sui Faatonusili fou o le Ofisa o Tagata Faigaluega a le LBJ.  O le aso Lua o le vaiaso ua mavae, na taunu’u mai ai le susuga Stanley i Amerika Samoa ma amata ai loa ona faigaluega i le LBJ.

Fa’atasi ai ma le avea o ia ma Faatonusili o le Ofisa o Tagata Faigaluega a le LBJ, o lo o ua fa’afoe foi e ia tiute i le va i fafo ma tagata faapea vaega fa’asalalau a le falemai, se’ia maua se tasi e fa’afoeina lea ofisa.

E tusa ai ma se fa’aaliga mai i le LBJ, o Stanley o se tasi na apalai mai i le tofiga o le Faatonusili a le LBJ, ae peitai, sa fa’atalanoaina o ia mo le avanoa ua galue ai nei.

FUALA’AU FA’ASAINA I TOTONU O FITI

E silia ma le tolu tone o vaega o fualaau faasaina, o le Aisa, na aveina e leoleo i le malo o Fiti, lea sa fa’amaonia mai e taitai o le malo, o se tasi lea o vaega tele o fualaau faasaina, ua pu’eina i totonu o le atunu’u.

O nei fualaau faasaina, sa teuina i totonu o ni pusa, e ta’ai i ni ‘tapes’ lanu enaena.  Ma sa mauaina mai nei fualaau fa’asaina i se fale tu’ufua i totonu o Namaka, i Nadi, e pei ona fa’ailoa mai e leoleo i sa latou fa’aaliga i le aso Gafu ana se’i mavae atu nei.

E le i mafai ona fa’amautu mai e leoleo se tau aofa’i o nei fualaau fa’asaina, ae e tusa ai ma se suesuega i fualaau faasaina mai i Niu Sila, e pe a ma le faitau selau miliona tala, le tau o nei fualaau fa’asaina.

Ua ta’ua e leoleo e faapea, o lo o ua fa’aauau pea suesuega a leoleo i lenei mataupu ae e le o maua mai se faamatalaga e uiga i tagata o lo o a’afia i lenei mataupu.

I se faatalanoaga a le RNZ Pasefika ma leoleo i Fiti, na ta’ua ai e le sui Komesina o leoleo, ia Juki Fong Chew, o lo o fa’aalia mai i le mauaina e leoleo o le atunu’u le tele o nei mau fualaau faasaina, lo latou galulue malosi e taofia le o’o mai o fualaau faasaina i totonu o lo latou atunu’u.

FA’ATE’A E SE NU’U I APIA IA SE AIGA

Ona o fualaau faasaina ia sa maua e leoleo i se fale o se aiga i Malifa, ua faapea ai ona fa’ate’aina e matai o lea afioaga ia lea aiga mai i totonu o le nu’u.

O le aso Toonai ua mavae sa fono ai Alii ma To’oto’o o lea afioaga e saili se tasi aua le mataupu na tulai mai i totonu o le nu’u.

Sa fa’alototeleina matai o le afioaga ina ia faate’aina lenei aiga, talu ai ona o le ‘oga’oga o lenei fa’afitauli, lea ua amata ona a’afia ai le tele o autalavou, aemaise ai le a’afia o se tasi e 14 tausaga, i lenei mataupu.

Sa fa’amamafaina e le afioga i le Faipule o le nu’u, ia Tuiletufuga Fritz Tuiavii ia le taua tele o le fa’apupulaina i tagata o le nu’u le mamafa o fa’asalaga o nei mataupu ma e le vaai mama foi le nu’u i tagata e latou te faia nei tulaga.

Sa saunoa Tuiletufuga, o le a’afia ai o fanau talavou a le nu’u i nei tulaga, o se popolega sili lea i taitai o le nu’u, ma o la latou matafaioi lea o le puipuia o nu’u ma afioaga mai i mea faapenei.

Ua silia ma le vaiaso talu ona osofaia e leoleo ia le fale o le aiga i Malifa lea na ave faapagota ai ni tagata e to’a 18, ina maua i lea fale ia se vaega o fualaau faasaina, o le Aisa, faapea ma Maliuana, o au’upega malosi ma tupe.