Ads by Google Ads by Google

TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

FA’AAUAUINA FA’AALIGA TU MA AGANU’U O LE PASEFIKA I HAWAII

O le aso lona fa o Fa’aaliga o tu ma aganu’u o motu o le Pasefika sa fa’ataunuuina ai fa’aaliga ata tusia, o fetufaa’iga fa’alea’oa’oga faapea ai ma le fa’aauauina o fa’afiafiaga i le fale mata’aga a le Bishop Museum.

O se tasi o tulaga uiga ese i lenei fa’aaliga ata tusia, o le auai ai o se tasi o alii talavou mai i le aumalaga a Amerika Samoa, o Talanoaifaivaoalii “Talanoa” J. Lagafuaina, e na o le 17 tausaga o lona soifua.

O ana ata tusia e aumai mai i tu ma agaifanua faapea tala o le Pasefika.  Ma e tusa ai ma se fa’aaliga mai i le vaega fa’asalalau a le malo o Amerika Samoa, o ata tusia a lenei alo talavou, o se tasi o vaega maoa’e i totonu o le Fa’aaliga lona 13 a le Pasefika, lea o lo’o fa’agasolo nei i Honolulu, Hawaii.

O lo’o faimalaga atu le alii o Talanoa ma si ona tina, o Maria Lagafuaina.  Ma o le fa’ai’uga o le masina, ua faamoemoe e fa’aauau ai le la faigamalaga i le laumua i Uasigitone mo le fa’ao’oina atu o lana ata, ua fa’aigoaina o le ‘Malofie’, i le konekeresi.  O lea ata o lo’o fa’aalia ai ni tamaitai Samoa e to’alua.

O lenei ata tusia, na manumalo i le tauvaga ata fa’akonekeresi o le Malofie 2024, lea sa faataunuuina i le masina ua tuanai.

Sa fa’apea foi ona faataunuuina e le faletua ia Regina “Reggie” Meredith Fitiao ia se fa’aaliga o tusiga ata, faatasi ai ma le lagolagosua i susuga ia Puataunofo Tofaeono ma Deliah Paopao lea sa fa’atinoina le gaosia o le siapo Samoa.

Sa fa’afeiloaia e i latou nei ia tagata maimoa na auai atu i lea aso, mo le gaosia o a latou lava siapo Samoa.  Sa maua ai foi le avanoa e fa’asoa atu ai Reggie i le taua o le siapo i totonu o Amerika Samoa.

I le mae’a ai ona fa’ataunuuina o lenei a’oa’oga sa faapea ona fa’aalia le agaga fa’afetai i nei fanau talavou sa mafai ona auai i lenei fetufaa’iga, e ala i le faatinoina o sa latou haka Hawaii.

Sa auai ai foi i le Bishop Museum ia le susuga i le tufuga tatau ia Su’a “Wilsone” Uilisone ma ana soa tau e to’alua lea na faatinoina le ta ina o le tatau o ni alii se to’alua, o Wesley Brewster ma Zachery Falelua Alesana.  

O lo’o ua iai foi se faamoemoega, o le a taina foi ni malu a ni tamaitai se to’alua.

AKIEPIKOPO FOU A SAMOA

O se tala fiafia mo Samoa atoa, ina ua filifilia e le afioga ia Pope Faranisisi ia le susuga i le Patele Mosese Tui SDB, e avea ma AkiEpikopo fou o Samoa-Apia, e sui tulaga i le susuga i le Epikopo Alapati Lui Mata’eliga, lea na maliu i Aukilani ia Aperila 25, 2023.

O Mati 2018, sa taunu’u ai le susuga ia Patele Mosese i Aukilani ina ua filifilia e avea ma fa’aulu’uluga o le ekalesia i le Sagato Paulo, i Massey.  Ma o se taitai alofagia tele o ia i lea itu o le tovine.

Sa avea foi o ia ma totino o le faalapotopotoga a Patele (Council of Priests) ma o se taitai ua lauiloa i totonu o le galuega a le Atua.

Sa fa’aleoina e se tasi o patele i Aukilani, ia Fr. Steve Lowe, i luga o aupega tafa’ilagi, e ui o se aso faanoanoa mo le aulotu a le Sagato Paulo faapea ai ma le ekalesia i Aukilani, ae peitai, o se agaga fiafia ona o le valaauina o patele Mosese e le Tama Faaleagaga, e avea ai o ia ma le AkiEpikopo fou i Samoa-Apia.

Na saunoa Fr. Steve Lowe, o le a aumaia e patele Mosese ia le olioli o le Talalelei i lana lafu mamoe fou faapea ai ma lana meaalofa o le faapotopotoina o tagata i lo latou alofa ma auaunaga i le Atua.

Ma ia talosagaina ai le ekalesia uma i Aukilani ina ia tatalo mo le AkiEpikopo fou, i lona faimalaga mai i Samoa ma lona fa’au’uga.

O le o le a sui tulaga ia Fr. Mosese i Aukilani, o le afioga i le Epikopo Peter Brown, lea ua litaea, ina ua fa’amae’aina lana tautua i le ekalesia i Samoa-Pago Pago faapea ma Epikopo Paul Donoghue, le Epikopo o Rarotonga.

FAATALIA LE TOE FAAFOUINA O LE VAALELE A LE SAMOA AIRWAYS

Ua iai se faamoemoega maualuga o le a mafai ona toe fa’afo’i mai le vaalele a le Samoa Airways (twin otter) lea o lo’o faataunuu ai galuega mo le suia o nisi o vaega o le vaalele, ia Novema.

O lo’o ua iai nei i lalo o le tausiga a le kamupani a le ‘Unity Aviation’ i Kanata ia le vaalele o le 5W-FAW a le Samoa Airways.

E tusa ai ma se fa’aaliga mai i le Faatonusili o le Samoa Airways, le susuga ia Fauo’o Fatu Tielu, o lo’o ua amata nei galuega mo le talepeina o le vaalele, ina ia mafai ona faapipi’iina ona vaega fou. 

E to’alua ni ave va’alele mai i se kamupani Kanata ua konakarate e le Samoa Airways, mo le aveina atu o le vaalele i Calgary, ma sa i Apia i le masina ua mavae, e galulue faatasi ma inisinia ma le aufaigaluega a le Samoa Airways, mo le saunia o le vaalele i lana faimalaga atu i Kanata.

E 15 itula sa faimalaga atu ai le aumalaga ma le vaalele mai i Faleolo, mo Hilo, Hawaii, e malolo ai, ona fa’aauau lea i Kanata.

Faatasi ai ma le toe fo’i mai o lenei va’alele ia Novema aua vaitaimi pisi o aso fiafia, o leisi vaalele ‘twin otter’ o le faapea ona aveina atu le vaalele lona lua i Kanata mo le fa’aleleia atili, ia Fepuari po o Mati o le tausaga fou.