Ads by Google Ads by Google

Tatala le Tusi e fa’atatau i Talatu’u a Manu’a ua faaigoaina “Ua Tala le Taui”


[ata: foa'i]
ausage@samoanews.com

Pago Pago, AMERIKA SAMOA

 

O le vaiaso na te’a nei na tatala ma faalauiloa ai le Lomiga lona 4 o le Tusi ua faaulutalaina, “Ua Tala le Taui”, o se galuega sa tu’u faatasia a le Aoga o le Gagana Samoa (Samoan Studies Institute (SSI) at the American Samoa Community College (ASCC).

 

  O le afioga i le ali’i Kovana ia Lemau Palepoi Sialega Mauga na saunoa i le saunoaga autu o le aso, lea na ia faafetaia ai le Aoga o le Gagana Samoa a le Kolisi Tuufaatasi mo le galuega matagofie sa galulue ai mo le tele o aso.

 

Saunoa Lemanu e faapea, ua tele naua Tusi eseese o le gagana Samoa ua i ai i le taimi nei. E le gata o Tusi i Talatu’u mai Upolu ma Savai’i, ae faapea fo’i Tusi e faatatau i Talatu’u a Tutuila ma Manu’a.

 

Saunoa Lemanu e faapea, e le faigofie le taumafai e tuu faatasi Talatu’u o se afioaga, itumalo ma le atunu’u ma loia faatasi i se tusi, ae ua mafai ona faatinoina lenei galuega tele ona o le galulue faatasi a faauluuluga o afioaga o le Itumalo o le Motusa ma sui o le Aoga o le Gagana Samoa a le Kolisi Tuufaatasi. 

 

E to’atele le mamalu o le atunu’u na mafai ona valaaulia i lenei galuega tele. E le gata i susuga i Faafeagaiga o Ekalesia, o Taitai o le malo, faapea fo’i sui o Pisinisi ma tagata ta’ito’atasi. Sa valaaulia ai fo’i ma ta’ita’i o le itumalo o le Motusa, sa galulue mo le tu’u faatasia o talatu’u e faatatau i afioaga o Manu’a.

 

O i latou nei e aofia ai le afioga ia Tauiliili Lauifi Nunu Paopao II mai le afioga i Fitiuta; le afioga i le Faatui ia Lefiti Aitulagi Pese mai le afioaga i Ta’u; le afioga ia Vaitautolu Tapuloa Liugalua Vaitautolu mai le afioaga o Faleasao ua tu’umalo; o le afioga i le Faatui ia Misaalefua John Hudson mai le afioaga i Ofu; o le Tofa a Malemo Tausaga mai le afioaga i Olosega; ma le Tofa Sualevai Nofoaiga Sualevai o le afioga o Sili.

 

O i latou nei sa lagolagosua i sui o le Aoga o le Gagana Samoa mo le faamatalaina o talatu’u e faatatau i afioaga taitasi o Manu’a. O  lenei Tusi o loo aofia ai tala eseese e 15 i le gagana Samoa faapea ai fo’i ma le gagana faaperetania, ina ia faa faigofie i tupulaga lalovaoa ona faitau ma malamalama lelei i talatu’u o Manu’a.

 

O le tusitala o lenei tusi o le tofa a Mago Maseuli Faleosalafai Tipa. O le faaliliuina o lenei galuega i gagana e lua sa gafa ma le tofa Mago, faapea ai Tupaisiva Tamari Mulitalo-Cheung ma Alofa Titilupe Nuusila. O isi na galulue i le tuu faatasiao lenei galuega e aofia ai le susuga a Patrick Mafo’e ma le susuga a Vincent Tofilau. O le Peresetene o le Aoga o le Gagana Samoa  a le Kolisi Tuufaatasi ia Keseta Okanaisa Fauolo, o ia lea sa ga ma le faasa’osa’oina o le gagana faapea ai ma vaega uma ina ia matagofie le galuega ao le’i tuuina atu le tusi mo le lomiaina.

 

O nisi tala o loo aofia ai i totonu o lenei lomiga fou e aofia tala e tolu mai le afioaga i Fitiuta e pei o le “O le Ua na afua mai Manu’a”; “O le Nuu Oneonea o Ma’efu”; ma le “O le Alofisa o Tupu i le Vasaloloa”.

 

Mo le afioaga i Faleasao o loo aofia ai le tala o le “O le Ulua’i Fale ia Samoa” ma le tala “O le Pa teine a Vaovasa”.

 

O tala e tolu e faatatau ia Ta’u e aofia ai le tala “Malaetele, o le malae o Tofiga”; “Ua Faaui Ao o le Tuimanu’a”; ma le “Tuitoga ma le Vaisuatoto”.

 

O talatu’u e lua i Ofu e aofi aai le tala, “Ua Faafo’isia le Tagi’au a le Tuiofu” ma le tala, “Ua mua’i ta i’a le Faga i Ofu”.

 

O talatuu i Olosega e aofia ai le tala, “Piumafua, le Toa o Olosega” ma le tala fai mai, “Ua Sopoala le Folauga nai Vaiasaga”.

 

Ae o talatu’u mai le afioaga o Sili e aofia ai le tala, “O le Ta’iga Sua Muamua a Samoa”; “Ua fo’i i Upolu le fua’ava a Mata’afa” ma le tala fai mai, “O le sootaga o Sili i Manu’a ma Sili i Savaii’”.

 

Na taua e le Aoga o le Gagana Samoa e faapea, sa taumate i le papa filigata o le Tuimanu’a ma fetuuna’i muniao le sailiiliga a le Ofisa o Aoga i tala o le Motusa, aua o measina ma tala tuu fofoga o Manu’a, e le faigofie ona talatala.

 

Na faaalia e le afioga a Tauiliili i sui o le Ofisa o Aoaoga o le Gagana Samoa a le Kolisi Tuufaatasi e faapea, e tete’e loa taofi i le faamatalaga ua faauiga sese e nisi o tagata o le atunu’u, “e le soona faamatala tala o Manu’a”. 

 

O le mau a le afioga a Tauiliili mai le afioaga o Fitiuta fai mai, e momomo lona loto i le alofa i alo ma fanau o le Falesefulu ma le Manu’atele, ma e leai se aoga o mea ua ia iloa ma le tomai ua foa’i e le Atua, pe afai e taofiofi i nei tala e aunoa ma le faasoa atumo tupulaga fai a’e o le atunu’u.

 

E faapena fo’i se finagalo o le afioga i le Alii o le Gafa ia Vaitautolu o Faleasao i se latou feiloaiga ma sui o le Ofisa o Aoga o le Gagana Samoa a le Kolisi Tuufaatasi ao lei tuumalo. Sa ia taua lona agaga faafetai ina ua a’e se tofaf i le Aoga o le Gagana Samoa, e tu’u faatasi se galuega tele mo le aoina mai o talatu’u i mea sa tutupu i le Motusa. 

 

Na lagolagoina fo’i e le afioga i le Faatui ia Lefiti o Ta’u lenei faamoemoe. I lona talitonuga, ua tatau ona tusitusia ma faamaumau tala o le Motusa o Manu’a. O lona alofa tele i tupulaga lalovaoa o le atunu’u, ne’i ausulusulu solo e saili poo fea le tonu o a tatou talatuu, ao lea lava ua i fale le matega.

 

Na taua e le Peresetene o le Kolisi Tuufaatasi ia Rosevonne Makaiwi-Pato le matau ma le maofa i le alofa faitino ma le titifaitama o le paia o le Falesefulu ma le Motusa, i le lagolago i le Kolisi Tuufaatasi a Amerika Samoa mo lenei galuega taua. 

 

Sa ia taua e faapea, e le nanea i sana faamatalaga le agalelei o ta’ita’i o le Motusa ina ia olamanuia alo ma fanau o le atunu’u, e ala i le faasoa o talatu’u o Samoa. Sa ia faafetaia fo’i le Faatonu o le Aoga o le Gagana Samoa faapea ai ma lana aufaigaluega atoa, i lo latou finau e faataunu’u ma faamae’a lenei galuega tele.

 

Na faafetaia fo’i e le Aoga o le Gagana Samoa ta’ita’i o le Motusa i le galuega sa latou fitaituga ai, ina ia faasoa le sosia ma le tamaoaiga e ala i talatu’u o Samoa.

 

“Talofa e, ua sili lo outou alofa nailo le mamana o tapu o le faugagana. E moni ai le upu e fai ia Sili, “O lea ua tatala a outou ta’ui, ua faamauina o outou finagalo, o ai la se sili.”

 

Na taua atili e le Aoga o le Gagana Samoa e faapea, “Na faaeteete lava le faatinoga o le sailiiliga ona e lei faigofie la outou tofa talagata, sa tu faalupe o matagi olo, a o lea ua ‘ae’ae faalupe o manu ua ulu le seuga a aliiseu.”

 

Na taua e le Faatonu o le Aoga o le Gagana Samoa a le Kolisi Tuufaatasi ia Keseta e faapea, e sefululima ni tala o Manu’a ua lolomi ma faaliliu mo tagata faitau aemaise tagata aooga. E aofia aima ni ata tusi ma ata pu’e e fesoasoani i le ola o le tala, ae tainane le maua ai e le tagata faitau o foliga  o motu o Manu’a. E le gata i lea, ua tuuina atu ai ma nisi o upu ma o latou uiga, faapea alagaupuma muagagana o loo fa’aaoga ai i tala.

 

“O se tasi otaumafaiga a le Ofisa o Aoaoga ma Suesuega Samoa, o le fafau lea o ni alagaupu fou na mafua mai i nei tala. Ua fai lea faiga ina ia ausia ai; Muamua, iloa ai e tagata aooga le mafua’aga o se alagaupu; Lua, fesoasoani i le faufauga o ni manatu Samoa e namu Samoa; Tolu, o loo i ai fo’i alagaupu na afua a’e i le Falesefulu ma le Motusa,” o le saunoaga lea a Keseta.

 

Sa ia taua atili e faapea, o le naunau ne’i mea ane ua vale tuulimale tofi o Samoa mai le Atua e pei ona malale ai le TuiAtua Tupua Tamasese, na alaga ai lemua e pei o le upu ia Tualemoso, ona o le alofa o le Matua faasoa, ua mafai ai ona faamaumau nisi o tala o le Motusa.

 

Ua mae’a ona lomia lomia 1, 2 ma le 3 o le Tusi lenei, “Ua Tala le Ta’ui”, ma ua mafai ona uma nei lomiga i le Faletusi a le Kolisi Tuufaatasi.