Te’ena e le alii faamasino o le Tauvaga Tausala o le Pasefika, ia tu’ua’iga o faiga fa’a’au’au
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
O le po o le aso To’ona’i, Fepuari 08, 2025, sa fa’ataunu’uina ai le Tauvaga Tausala o le Pasefika 2025, i Honiara, i le atu Solomona.
Ma ua faapea ona manumalo ai le Tausala mai Samoa, le tamaitai ia Litia Ieremia Allan, ma avea ai nei ma le Tausala fou o le Pasefika 2025-2026.
Ae peitai, sa to’atele nisi o le ‘au maimoa sa fa’aalia lo latou le fiafia i le fa’agasologa o le tauvaga, ma na faapea ona fa’asalalauina ai i luga o upega tafa’ilagi, ni tu’ua’iga e faasaga i nisi o fa’amasino o le tauvaga.
Ma i’u ai lava ina taofia e le malo o le atu Solomona ia le alii faamasino mai Samoa, o le susuga ia Leiataualesa Jerry Brunt ma le faamasino mai Vanuatu, mai le tu’ua o le motu i le faaiuga o le vaiaso ua tuanai.
O lenei faalavelave na amata mai i se fa’aaliga a se alii e suafa ia Bill H. Mo’ungaloa i luga o upega tafa’ilagi, i le to’ai mae’a o le tauvaga tausala, ma sa faamatalaina ai e Mo’ungaloa ia sana su’esu’ega na faia e tusa ai ma le faamasinoina o le tauvaga ma se la talanoaga ma se tasi o faamasino mai i motu o Tonga, ia Ma’ata Mo’ungaloa Tupou.
Ma na fa’amatala atu ai e Ma’ata le to’alima o latou sa faamasinoina lenei tauvaga, na aofia ai faamasino mai le atu Solomona, Papua Niu Kini ma faamasino e to’alua mai Samoa, lea e aofia ai ma le susuga ia Leiataualesa.
Sa ta’ua e Ma’ata e faapea, i le fa’ai’uga o le latou faamasinoga, sa ia silafia ai le manumalo o le tausala mai Tonga, aua na palotaina e faamasino mai faamasino e to’alua mai le atu Solomona ma le faamasino mai Papua Niu Kini.
Ma sa fa’aauau le faamatalaga a Ma’ata, e pei ona ripotia e Mo’ungaloa i luga o upega tafa’ilagi, le aveina e le faamasino Samoa o a latou palota i le MC po o le To’oto’o o le po, ae peitai, sa fa’ate’ia i latou ina ua fa’alau mai le tausala ua manumalo, o le Tausala mai Samoa, le tamaitai ia Litara Ieremia Allan.
Na faapea foi ona tu’ua’ia e Ma’ata ia Leiataualesa, i lona saeia o pepa sa tusi ai fa’ai’uga a faamasino, lea sa tatau ona tu’u i le MC.
Ae i se fa’atalanoaga a Leiataualesa ma se tasi o tusitala e suafa ia Georgina Maka’a, mai i se vaega fa’asalalau e ta’ua o le ‘In-depth Solomons”, lea sa fa’asalalauina foi i luga o upega tafa’ilagi i le aso ananafi, na ta’ua ai e Leiataualesa ia lona le malamalama po o fea sa amata mai ai nei tu’ua’iga ua faia fa’asaga ia te ia.
I sana faamatalaga, sa ta’ua ai e Leiataualesa e faapea, o pepa uma ia sa tusia ai sikoa o le tauvaga, sa faapea ona aoina ma tu’uina atu i faamasino sinia, lea sa gafa ma le fa’amaumauina o togi po o ‘ai a sui tauva, o Pamela Naesol, faatasi ai ma i latou o lo’o galulue faatasi ma Naesol. O latou ia sa faitauina ma fa’aopoopoina ia togi po o sikoa a sui tauva ma o latou ia e taulimaina ia fa’ai’uga o nei faamaumauga.
I lana fa’asoa atu ia Maka’a, le tusi a le atu Solomona, sa ta’ua ai e Leiataualesa lona fa’anoanoa tele ona o nei tu’ua’iga sese ua faia faasaga ia te ia. Ma sa ia ta’ua foi e faapea, e le mafai ona ia suia se fa’ai’uga i togi po o sikoa a faamasino, a’o tilotilo atu le faitau afe o mata ia te ia.
Sa ta’ua e Leiataualesa le molimauina o lona mama mai i nei tu’ua’iga e le Atua ma lona le malamalama po o fea o sau mai ai nei tu’ua’iga.
Na faapea foi ona fa’atalanoaina e le ‘In-depth Solomons’ ia Naesol, lea sa avea ma ‘Scrutinner’ i le po o le tauvaga. Ma na fa’amaonia mai e Naesol, le leai o se tulaga na tupu, e pei ona tu’ua’ia ai Leiataualesa.
Ma sa ta’ua foi e Naesol lona le malamalama po o fea o sau ai nei tu’ua’iga ua faia e faasaga ia Leiataualesa. Ae le gata i lea, sa fa’aalia e Naesol le mulimulita’i uma o faamasino, i tulafono uma o le tauvaga, i le faatinoina o la latou tiute i lea afiafi.
O se tasi o vaega na faamanino mai e Naesol i le ‘In-depth Solomons’, o se vaega o le tu’ua’iga e faasaga ia Leiataualesa, lea na ta’ua ai e faapea, sa tusia e faamasino a latou togi i luga o pepa. Sa saunoa Naesol, e le moni lea faamatalaga. E le fa’aaogaina ni pepa e faitau ai le aofaiga o togi a sui tauva. Ae e latou te fa’aaogaina ia se polokalama faakomipiuta, o le ‘spreadsheet’, e tu’u iai i totonu togi ona otometi lava lea ona fa’aopoopo e le masini ia togi a sui tauva.
Ma o lea foi polokalama, ua fa’atulagaina ina ia otomeki lava ona faapito i luga le suafa o le sui tauva o lo’o sili ana togi, e mafai ai ona o latou iloa le sui tauva o lo’o sili i le tauvaga.
Na faamanino e Naesol e faapea, o le faagasologa lea o le latou galuega i le po o le tauvaga; e fa’ao’o atu e faamasino a latou sikoa, e iai le tagata e na te aoina uma fa’ai’uga a faamasino ma tu’uina atu ia i latou (scrutineers).
Ma sa ta’ua e Naesol e faapea, na sologa lelei lava tulaga uma o le tauvaga, se’ia o’o lava i le vaega mulimuli o le tauvaga, le fesili ma tali. Ina ua mae’a lea vaega o le tauvaga ma o latou tu’uina ia sikoa a faamasino i totonu o le ‘spreadsheet’, sa o latou va’aia ai le tulaga tutusa o le tausala mai Samoa ma le tausala mai Tonga, e ta’i lua a la palota.
Sa faamanino e Naesol i le ‘In-depth Solomons’ e faapea, o tulafono a le tauvaga, afai ae tutusa ia ni sui tauva, e tatau i le taitai ‘scrutineer’ (Naesol) ona fa’ailoa atu lea tulaga i le taitai faamasino (Leiataualesa), o ia na te faia le palota mulimuli e iloa ai le sui tauva e malo.
Ma na ta’ua e Naesol le palota o Leiataualesa i le tausala mai Samoa, lea na maua ai loa palota e tolu a le tausala Samoa ae lua palota a le tausala mai Tonga.
Sa faapea foi ona fa’amaonia e Naesol, o ia sa tau’a’aoina atu le faaiuga o le tauvaga, i le MC i lea po, e le o Leiataualesa, e pei ona tu’ua’ia ai o ia.
E pei ona sa fa’amanino atili e Naesol, ina ua mae’a ona fa’amautu le fa’ai’uga o le tauvaga i lea po, sa faapea loa ona tu’uina i totonu o ni teutusi se lua, e tusa ai ma ‘categories’.
O le tasi teutusi sa tu’u iai ia fa’ai’uga mo ‘Special Categories’ ae o leisi, sa iai le fa’ai’uga autu o le tauvaga. Ma o ia (Naesol) sa na ia tau’a’aoina atu ia teutusi nei i MCs o lea afiafi.
Sa ta’ua e Naesol, le alu atu o se faamasino mai Tonga ina ua mae’a le tauvaga i lea lava afiafi ma fesiligia o ia pe aisea ua manumalo ai le tausala mai Samoa ae le o le tausala mai Tonga. Na faamanino iai e Naesol, o pepa sa tu’u atu ia i latou, sa ta’ilua palota mo Tonga ma Samoa, ae peitai, sa finau mai le faamasino mai Tonga, e tolu palota sa maua e Tonga.
Na fautuaina ai loa e Naesol ia le faamasino mai Tonga ina ia fa’ao’o atu lona manatu i le komiti a le Miss Pacific Islands.
Sa fa’asoa mai foi e Naesol, a’o faia le la talanoaga e tusa ai ma palota, sa pu’eina e se tagata se ata vitio ma tu’uina i luga o le ‘Facebook’. Ma o le ata vitio lea sa fa’aliliu sese e le toatele i luga o le ‘Facebook’ ma avea ma faavae o tu’ua’iga ua faia e faasaga ia Leiataualesa.
Na saunoa Naesol, o se tulaga e na te fia faamanino mai, afai ua toe suia ia fa’ai’uga, e na o latou e mafai ona suia, aua e leai lava seisi e mafai ona va’ai i fa’ai’uga, se’ia vagana o ia ma i latou na latou galulue faatasi (Scrutineers).
Sa faapea ona fa’asalalauina e le komiti o le tauvaga tausala a le atu Solomona i le aoauli ananafi, ia sa fa’aaliga i luga o le ‘Facebook’, e tusa ai ma le fa’ataunu’uina o ni a latou fonotaga e faatatau i lenei faafitauli ona mafai lea ona maua mai se fa’aaliga aloa’ia mai i le latou komiti.
I se tala lata mai mai i le malo o Samoa, ua faapea ona tapaina ai e taitai o le malo ia se fa’amalamalamaga aloaia mai i le ofisa a le Loia Sili a le atu Solomona, i le mafuaaga ua taofia ai e le malo a le atu Solomona ia le susuga ia Leiataualesa.
O le susuga ia Leiataualesa Jerry Brunt, o se loia i Samoa ma o ia foi o le pule o se faletalimalo, o le Orator.
E tusa ai i se faamatalaga mai i lona faletua ia Fiaailetoa Charlotte Chan Mow-Brunt, i le Samoa Observer, o nei (aso Lulu i Samoa), lea ua faamoemoe, e toe taliu atu ai le alii loia i lona aiga i Samoa, talu ona le taunu’u lana faigamalaga i le aso ananafi.