Te’ena e le EFKAS ia le ofo a le malo e fa’atau le fanua i Ottoville (Naumati)f
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
Ua te’ena e le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano a Amerika Samoa (EFKAS) ia se ofo a le malo mo le fa’atauina o le fanua e lima eka o lo’o i Ottoville, lea o lo’o iai nei le vaomatua o le Naumati, mo se vaegatupe e $2.1 miliona.
O lenei fanua o lo’o isi itu auala tonu o le laumua a le ekalesia i Tafuna (Kanana Fou), ma o se vaega o le 27 eka o le vaomatua (Naumati) lea o totoe nei i Tutuila. O le fanua atoa e 27 eka e pulea e le aiga a Haleck ae peitai, sa o latou fa’atauina atu le lima eka i le EFKAS.
E tusa ai ma le Faatonusili o le Puna’oa o le Sami ma le Vaomatua (DMWR) ia Taotasi Archie Soliai, ua mae’a ona fa’amaonia mai e le aiga a Haleck le fa’atauina o le 22 eka.
Ma o le aso Lulu, sa fa’ao’oina atu ai e le Malo o Amerika Samoa i le EFKAS se talosaga mo le fa’atauina mai o le latou lima eka ina ia mafai ona fa’asaoina ai le vaomatua mai i le suaina i lalo pe fa’atuina ai ni fale.
I se fa’aaliga fa’alauaitele mai i le DMWR, sa ta’ua ai le tau o le fanua/vaomatua (Naumati), e $425,000 i le eka, o le tau aofai sa ofoina atu e $2,167,000.
Sa fa’aalia ai foi le fa’ao’oina atu e le DMWR o se ‘project proposal’ i le polokalama o le ‘Forest Legacy’ mo le faatupeina o le faatauina mai o le lima eka mai i le EFKAS, faapea ma le 22 eka mai i le aiga a Haleck.
Sa auai ai i lea fonotaga ia le afioga i le Lutena Kovana, le tofa ia La’apui E.V. Ale, o taitai sinia o le malo faapea ma totino o le aiga o Haleck.
Faatasi ai ma totino e silia ma le 600, o le ekalesia, mai i Ausetalia, Niu Sila, Hawaii ma Amerika Samoa.
I lana fa’atau i lea aso, sa aloaia ai e le susuga i le Faatonusili le tele o faamanuiaga e maua mai i le fa’asaoina o lenei vaomatua. Ina ua mae’a ona saunoa le susuga ia Taotasi, sa tatalaina loa le avanoa mo fesili mai i le mamalu na aofia potopoto.
Sa fa’ailoa mai e se sui mai i Kanana Fou, sa talosagaina le le lomia o lona suafa, i le Samoa News, le toatele o sui o le ekalesia na fia tu’uina mai ni a latou fesili ae peitai, sa taofia e le taitaifono a le EFKAS ma fa’amae’aina ai le fonotaga i lea aso.
Ae e le’i tu’umuli le Faigamalo, sa saunoa le afioga i le Lutena Kovana ma ia toe faamamafaina le taua o le puipuia ma le fa’asaoina o lenei fanua/vaomatua (Naumati) aua fanau o le lumanai.
Sa ia ta’ua foi le le mafai e le ekalesia ona faia se fuafuaga i le fanua. Ma na fa’aalia mai e le sui mai Kanana Fou, le to’atama’i le toatele sa auai i lea fa’atasiga, ona o le saunoaga lea a le ta’ita’i o le malo. Lea na tula’i ai se tasi o Faifeau Toeaina mai i Hawaii ma fesiligia le afioga i le Lutena Kovana, po o le uiga o lana saunoaga, e le mafai e le ealesia ona faia se fuafuaga i a latou lava fanua. Sa tali le tofa La’apui, o lea lava.
Na toe taofia e le taitaifono nisi fa’amatalaga ma ia tapunia ai loa le fonotaga ae tu’umuli ese mai taitai o le malo, ae soalaupuleina e totino o le ekalesia lenei mataupu.
Sa fa’ailoa mai e le sui, le silia ma le itula o talanoaina e sui o le ekalesia lenei mataupu ma o le to’atele sa ‘au tasi, e le tatau i le ekalesia ona fa’atauina le fanua. Sa palotaina loa lenei mataupu ma na tasi ai le ekalesia, o le a taofi mau pea aseti a le ekalesi. E leai se tasi na palota mo le fa’atauina atu o le fanua i le malo, e ui i le tele o le tupe ua ofoina mai.