Ads by Google Ads by Google

Tete’e nisi i se poloketi ua fuafuaina mo le paka Liona


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

Ua faaleoina e nisi o le atunu’u e masani ona asiasi atu i le paka Liona ma a latou aiga, ia lo latou le fiafia i se fuafuaga a le malo, mo le fausiaina o se fale tele e faia ai fiafiaga, i se vaega o le paka lea e faafesaga’i ma le a’oga maualuga a le Matata Ese’ese, e latalata i le nofoaga o iai ipu Satelite.

Ua ta’ua e tagata ia le ave’esea e le poloketi fuafuaina a le malo, o avanoa manaomia ma le matagofie o le paka.   E le gata i lea o le a tatu’u ai ma la’au taua ma e pei ona ta’ua e le susuga ia Tino Fa’apale, o la’au nei ua tauau ina mou atu i totonu o le atunu’u.  E le gata i lea, e aoga mo manu felelei, faapea faapaologa aua tafaoga a aiga.

Sa le’i malamalama Fa’apale pe aisea lava o le a aumai ai lenei fale tele a le malo, e fa’atu i le paka o lo’o aoga mo tafaoga ma malologa a tagata o le atunu’u, ae le ave e fa’atu i seisi fanua e le tulata i le sami.

Na ia ta’ua lona fiafia e ave lana fanau e tafafao, savavali ma ta’a’alo ai lana fanau i luga o le mutia i le paka.

O le fale mo fa’afiafiaga lea o lo’o fuafua le malo e fausia i le paka Liona, o se poloketi a le Matagaluega o Fefaatauaiga (DOC), ae faatupeina e le polokalama a le CDBG (Community Development Block Grant).

O le ata sa tusia e le kamupani faufale a le Silva, ma o i latou foi o le a gafa ma le fausia o lenei poloketi ma ua mae’a foi ona fa’apaina le vaega o le paka o le a faia ai lenei galuega.

E ui ina e le’i saunia le amataina o le galuega, ae peitai, e foliga mai o lo’o iai se naunauga ina ia faatopetope le faamaeaina o le galuega, ina ia mafai ona fa’aaogaina le vaegatupe ua atofaina mo lenei galuega, ae e le’i o’o ia Me, 2025, ona o aiaiga mo le fa’aaogaina o tupe feterale.

E tusa ai ma ni manatu fa’aalia a nisi o le atunu’u ua faapea ona fa’afeso’ota’i atu le Samoa News, sa tatau ona fa’ataunu’uina se iloiloga lautele e mafai ai ona fa’aleoina e tagata o le atunu’u o latou manatu ma popolega, e tusa ai ma le a’afiaga o le atunu’u i lenei poloketi fuafuaina.

Sa ta’ua e le susuga ia James McGuire, o so’o se poloketi lava e a’afia ai le fausiaina o ni fale i luga o paka mo le mamalu lautele, e tatau lava ona iloiloina e le Komisi o Paka ma Malaeta’alo (PRC).

O lea komiti e filifilia e le kovana, ma o la latou matafaioi o le atina’eina lea o tulafono ma polokalama e mataituina ia le fa’agaioiga o paka ma malae ta’alo.  Ma o i latou ia e taloina fonotaga mo le mamalu lautele, e tapa ni manatu a le atunu’u, e tusa ai ma se galuega ua fuafua e faatino i luga o paka.

Ua ta’ua e McGuire le tele o poloketi ua faapea ona faatuina i luga paka mo le mamalu lautele, e aunoa ma le tapaina o ni manatu po o lagona a le atunu’u.  O se galuega lata mai nei, lea ua fuafuaina, o le ‘stadium’ lea ua saunia e fausia i le paka i Onesosopo.

E le o manino pe sa faia se iloiloga lautele ae e le’i tu’uina atu le faatagana mo lea galuega.

Sa ta’ua e McGuire le fa’ailoa atu e se taitai sinia a le PNRS (Project Notification and Review System) le mae’a ona fa’alauiloaina atu i le mamalu o le atunu’u, e tusa ai ma le poloketi ua fuafuaina mo le paka Liona, e ala i se fa’aaliga sa lomia i le Samoa News ia Mati 2023.  Ma e leai se tasi o le atunu’u, sa fa’ao’oina atu ni manatu fa’aalia, e tusa ai ma lenei fuafuaga.

Ae peitai, e tusa ai ma le finau mai a McGuire, e leai nisi e latou te faitauina ni fa’aaliga faapenei mai i le malo ma o se ‘alofaga lenei ua fa’aaogaina e le Komiti Faafoe a le PNRS, e fa’ailoa mai ai lo latou mulimuli i le tulafono.

Ma i sona talitonuga, ua toilalo ai le mafuaaga na fausia ai paka mo tagata lautele ma ave’esea ai le aia tatau a tagata o Amerika Samoa, e faaleoina ai o latou manatu e tusa ai ma a’afiaga leaga e ono tutupu mai, ona o poloketi faapenei.

Sa ta’ua e McGuire e faapea, na tatau foi ona fa’asalalauina nei poloketi fuafuaina i luga o le leitio, lea o lo’o faalogologo iai le toatele o le atunu’u faapea ma televise.

O le susuga ia McGuire, o se tasi o totino o le ‘Zoning Board’ ma i sona malamalama’aga, o lo’o iai i le komiti faafoe a le PNRS le aia faaletulafono e faia ai faaiuga e patino i mataupu mo le fa’aaogaina o fanua.  Ae o le ‘Zoning Board’ e iai le malosiaga e faia ai faaiuga i pemita mo le galuega e faatino i luga o fanua.

Ma sa ia fa’ailoa mai le tele o pemita ua te’ena e le latou komiti faafoe, ona ua o latou talitonuga, e ono a’afia ai le mamalu lautele, e pei o le faatuina o se fale teuoloa i nofoaga o iai fale a aiga, pe latalata i nofoaga o iai aoga.

I sona talitonuga fa’aleoina, e tatau i le Matagaluega o Fefaatauaiga (DOC) ona tapa se manatu fa’aletulafono mai i le Loia Sili, pe manaomia ona faia se iloiloga a le ‘Zoning Board’ mo pemita i le fa’aaogaina o fanua a le malo, aemaise lava paka mo le mamalu lautele.

Ma ua ia u’una’ia foi le mamalu lautele ina ia fa’aaogaina o le aia tatau e pei ona fa’atulafonoina m fa’aleoina o latou manatu e tusa ai ma so’o se poloketi fuafuaina mo le fausiaina o fale i totonu o paka, lea o lo’o fa’aaogaina e le atunu’u e malolo ma ta’a’alo ai.

Sa taumafai le sui o le Samoa News e feso’ota’i ma le taitaifono a le PNRS, ia Gina Faiga-Naseri ma le Faatonusili a le DOC, ia Lina Petaia, mo se faamatalaga e tusa ai ma lenei mataupu, ae peitai, e le’i maua se feso’ota’iga.