Vala’au e se alii talavou ia leoleo ona o le fa’atupu vevesi o lona uso matua i totonu o le aiga
Pago Pago - AMERIKA SAMOA
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamaisnoga, o le aso e 16 o Ianuari, 2026, na agai atu ai leoleo i se aiga i Futiga, ina ua maua mai se vala’au e tusa ai ma se alii 28 tausaga le matua, sa fa’asua’ava ma fa’amisa i totonu o lona aiga, ma i’u ai ina fa’ao’olima, i sona uso laititi.
[Ua le lomia suafa o i latou na a’afia ma le na molia, aua le puipuiga o fanau talavou sa a’afia i lenei mataupu.]
Sa faamatalaina e le tua’a o le na molia, na ia fa’atonuina lona atalii (le na molia) e tu’u lana inuga pia sa fai, ae alu e fai sana malologa, ona ua popole le tama o le aiga, i uiga fa’aalia a le na molia. Ae peitai, sa le gata ina musu le na molia, ae ua palauvale mai i lona tama ma fa’atonu e alu ‘ese. A’o taumafai le tama e fa’ato’ato’a le mataupu, sa faapea ona oso mai lona atalii (le na molia) ma lu’i e fufusu.
Ona o le popolega a le tama ina ne’i fa’ateteleina le mataupu, sa ia savali ‘ese atu ai. Sa fa’ailoa atu e le tama a le na molia, i leoleo, e le o se taimi muamua lea e tupu ai ni fa’afitauli, pe a fa’asua’ava lona atalii (le na molia).
I ripoti a leoleo, sa ta’ua ai le savali ese o le tama, ae liliu le na molia, i lona uso laititi (alii talavou), lea sa tu ai i le va o le tama ma le na molia, ma amata ona lu’i lona uso laititi, ma i’u ina ona tu’i fa’alua ia le tau’au taumatau a lona uso. Na tago atu le alii talavou i le u’una’i ‘ese le na molia, ma fa’atonu loa lona tuafafine, e valaau leoleo.
Ina ua faalogo le na molia, ua valaau leoleo, sa sola ‘ese loa. Ma e taunu’u leoleo, ua na’o le tama o le aiga ma le fanau sa i le fale, ae ua alu ‘ese le na molia. Na fa’ailoa atu e le alii talavou, i leoleo, sa tu o ia i le va o lona uso matua (le na molia) ma lona tama, a’o tupu le faalavelave, e aunoa ma sana tala na faia. Ae na te’i o ia, ina ua ‘e’e atu le na molia, ia te ia, ma tu’i fa’alua lona tau’au.
Sa ta’ua e le tama o le aiga, ia lona va’aia o inu pia lona atalii (le na molia) ma fa’aali ni uiga e le masani ai, i lea afiafi atoa. O nei uiga, na aofia ai le ‘e’e ma palauvale o le na molia, ma ia fai atu, e leai se pule a seisi, e taofi ai lanai nu. Ma na faapea foi ona lu’i e le na molia, ia lona tama, e fufusu.
Ina ua fa’atalanoa e leoleo ia le tuafafine lea na vala’auina leoleo, sa ia ta’ua, e na te le’i iai i le taimi na fa’ao’olima ai lona tuagane matua (le na molia) i le alii laititi, ae sa ia lagona ia le vala’au atu o lona tama ma lona tuagane laititi, ia te ia, e valaau leoleo.
Ina ua mae’a ona fa’atalanoaina e leoleo ia le aiga, sa o latou agai atu loa e saili le na molia ma na maua atu le na molia, o savalivali i luga o le alatele, ma ave faapagota ai o ia.
Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le alii na molia, sa ia te’ena uma tu’ua’iga a lona aiga, na faia faasaga ia te ia, ma ia fa’ailoa atu i leoleo, e na te le’i fa’ao’olima i seisi.
Sa moliaina le alii 38 tausaga, i moliaga, na aofia ai:
Faitauga 1: Faatupu Vevesi i nofoaga tuma’oti (sauaga i aiga) – O se vaega ‘C’ i solitulafono mama, ae siitia le fa’asalaga i fa’asalaga i vaega ‘B’, lea e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le ono masina, po o se sala tupe e le silia ma le $500; po o faasalaga uma e lua.
Faitauga 2: Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu (sauaga i aiga) – O se vaega ‘A’ i solitulafono mama, ae fa’aaoga fa’asalaga o moliaga i le vaega ‘D’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le lima tausaga, po o sala tupe e le i lalo ifo ma le $150; po o faasalaga uma e lua.
Na lokaina le na molia, e aunoa ma se vaegatupe fa’atulagaina, e mafai ona tatalaina ai i tua, a’o fa’agasolo lona faamasinoga.

