Lata miliona o lo o aitalafu ai pisinisi mo lisi Industrial Park
E tusa ai ma le ripoti o faluega fa’atino a le Matagaluega o Fefa’atauaiga ma Alamanuia (DOC) mo le Kuata Fa o le Tausaga Tupe 2014, o lo o taua ai le lata i le miliona le aofa’i o le tupe o lo o nofo aitalafu ai ni isi o pisinisi o lo o latou lisiina fanua a le malo i Tafuna, po o le Industrial Park.
I se vaega o lea ripoti o lo o taua ai e fa’apea, e tusa ma le $988,674.52 le aofa’i o le tupe o lo o aitalafu ai pisinisi i le malo, ae o le $926,297.71 o lea tupe o aitalafu lea ua silia i le 90 aso ma luga atu e le i totogiina lava.
O lo o galulue nei le Matagaluega ma le Ofisa o le Loia Sili, mo le tau fa’amautuina o se faiga i aitalafu ua silia i le ta’i 120 aso e le i totogiina atu lava i le malo.
Na taua i se vaega o lea ripoti e fa’apea, talu mai le poloaiga a le ali’i kovana i le tausaga na te’a nei, lea na taoto atu ai le malosi i le Matagaluega mo le fa’amaopopoina ma le aoina o aitalafu ma lisi i fanua o le malo, ua vaaia ai le si’itia i luga o tupe maua ua mafai ona ao mai i totonu mo nei lisi, i le galulue soosoo tauaua ai o le DOC, Ofisa o le Loia Sili fa’apea ai ma le Matagaluega o Tupe a le malo.
O se tasi o vaega ua mafai ona alia’e mai i lenei taumafaiga, o le iloa ai lea o le tele o pisinisi o lo o nofo aitalafu ai le malo i ni vaega tupe tetele talu mai tausaga e tele ua mavae.
Na taua i le ripoti e fa’apea, o le tele o nei tupe o lo o aitalafu ai le malo i pisinisi nei, e le i faia lava i ai se fuafuaga a le malo mo le toe totogiina atu o nei tupe, ma o lo o faia feutanaiga a le sui o le DOC o lo o faia feso’otaiga ma pisinisi nei, i se auala e mafai ai ona foia le fa’afitauli ma amata ai loa ona fa’aitiitia tulaga o tupe aitalafu nei.
O ni isi o pisinisi ua latou finau e fa’aaoga tupe o lo o nofo aitalafu ai le malo ia i latou, e fa’apaleni ma tupe o lo o latou aitalafu ai i le malo, ma o ia feutanaiga uma o lo o faia ma le talitonuga, e mafai ona taunu’u i se taunu’uga lelei ma manuia ai itu uma e lua.
LISI FOU
E fa isi lisi fou e i lalo o le ta’i 10 tausaga le umi ua mae’a ona pasia ma fa’amaonia e le ali’i kovana, ae tolu isi lisi e ova atu ma le ta’i 10 tausaga ua mae’a ona sainia e le kovana, ma ua mae’a fo’i ona pasia e le Fono Faitulafono isi lisi e lua e ta’i 30 tausaga le umi, ma le lisi e tasi e 25 tausaga le umi lea ua fa’amoemoe e tu’uina atu i le Fono Faitulafono i le tausaga fou mo le pasiaina.
Na taua fo’i i le ripoti le galulue pea o le DOC ma isi pisinisi mo le fa’amautuina o isi lisi fou, ina ia mafai ai ona maua le avanoa e fa’agaioi ai galuega fa’atino a ni isi o pisinisi tetele o lo o fuafua e fa’atutu i fanua o le malo i Tafuna, e aofia ai pisinisi mo le fa’atauina atu o totoga o ta’avale, pisinisi e fa’atino ai galuega mamafa, aemaise ai o isi pisinisi e aoga mo le tautuaina o le atunu’u.
LAISENE PISINISI FOU
Talu mai le aso 30 Setema 2014, e tusa ma le 4,453 le aofa’i o laisene pisinisi fou ua mae’a ona fa’amauina i fa’amaumauga a le Ofisa o Tupe a le malo, ua mae’a ona lesitala ma ua aloaia i lalo o le tulafono le fa’aaogaina o nei laisene pisinisi.
O lea aofaiga ua tula’i mai ai le si’itia o laisene pisinisi i le 7.85%, fa’atusatusa i le tulaga sa i ai laisene pisinisi i le Kuata Fa o le tausaga tupe 2013 i le aofa’i e 4,129.
Afai la e fa’atusatusa le aofa’i o pisinisi laisene sa lesitalaina i le tausaga e 2013 i le aofa’iga e 3,416, ma le aofaiga lea e oo mai i le taimi nei ua i ai i le aofaiga e 4,453, lona uiga e tusa ma le 1,037 le aofa’i o laisene pisinisi fou ua fa’aopoopo, tusa lea o le 30.36% ua si’itia ai mai le tausaga ua mavae.
O le agaga autu o lenei taumafaiga e pei ona taua i totonu o le ripoti, o le taumafai lea ina ia lesitalaina uma pisinisi taitasi i lalo o le tulafono, ina ia mautinoa e tausisia uma e pisinisi ala o le tulafono, ma ia faigofie ai i le malo ona faia ana galuega i so o se taimi e manaomia ai fa’amaumauga i pisinisi ua mae’a ona lesitala.
O se tasi o itu o lo o taua i le ripoti o lo o taula’i i ai le silasila e le DOC i ni isi o ana komiti laiti, o le fautuaina lea o le Teutupe a le malo ina ia toe silasila i le tulafono, pe talafeagai ona fa’ae’e se lafoga i luga o le aano o le i’a lea o lo o la’u atu nei i maketi i fafo e fa’atau atu ai.
O le agaga autu o lenei fautuaga e pei ona taua i le ripoti, o le taumafai lea e saili uma mai fa’amaumauga mai ni isi o matagaluega a le malo, ina ia mafai ai ona fuafua i lalo o le tulafono le talafeagai o le fa’ae’e atu o se lafoga mo le aano o le i’a o lo o la’u atu i Amerika Samoa nei ma fa’atau i maketi i fafo, aemaise ai fo’i o le va’ava’ai i a’afiaga o le fa’ae’e i ai o se lafoga ma le tu’u aunoa pea e aunoa ma se lafoga e fa’ae’e atu i ai.
Afai ae mautu se fautuaga mai le Teutupe e tusa ai o lenei mataupu, ona tu’uina atu loa lea o sana fautuaga i le afioga i le ali’i kovana mo sana fa’aiuga fa’ai’u.
