Ads by Google Ads by Google

Lagolago Kovana fa’aiuga taofia ai fa’atoaga

ausage@samoanews.com

I le mae’a ai ona fa’alauiloa e le Ofisa o Fa’atoaga o le latou fa’aiuga e taofia ai le toe taliaina o le fa’atauina atu o fualaau’aina mai le aufai fa’atoaga i le atunu’u, i le mae’a ai lea ona maua o tulaga e le tusa ma le soifua maloloina o le atunu’u, na sainia ai loa e le afioga i le ali’i kovana ia Lolo Matalasi Moliga sana poloaiga e fa’ailoa ai lona lagolagoina o lenei fa’aiuga, atoa ai ma lona poloaina o ni isi o Ofisa o le malo ina ia galulue fa’atasi ma le Vaega o Fa’atoaga, i le sailia lea o le mafua’aga ua ala ai ona oo mai i le atunu’u vailaau e le fa’atagaina ona fa’aaoga e tausi ai fa’atoaga.

 

Na taua e Lolo i sana poloaiga sa tu’uina atu i Fa’atonusili atoa ai ma Fa’auluuluga o Matagaluega ma Ofisa uma a le malo e fa’apea, o le fa’aiuga ua faia e le Ofisa o Faatoaga, na fa’avae mai lea ina ua latou maua le tele o tulaga faaletonu mai fa’atoaga eseese e ono aafia ai le soifua maloloina o le atunu’u.

 

“O ni isi o vaega sa mafai ona maua e le Ofisa o Fa’atoaga mai la latou asiasiga i le masina o Oketopa, e aofia ai le fa’aaoga o vailaau e le fa’atagaina, atoa ai ma vailaau e le o tusia ai ni tusitusiga i le gagana faaperetania e fana ma tausi ai fa’atoaga togalaau’aina i le atunu’u, fa’apea ai fo’i ma le fa’aaogaina o vailaau e le o pipi’i ai se numera mai le Ofisa o le Siosiomaga a Amerika Samoa (AS-EPA), lea latou te tu’uina atu le fa’atanaga mo le fa’aaogaina o ia vailaau eseese”, o se vaega o le tusi a le ali’i kovana sa tu’uina atu i le aso 25 Oketopa 2016.

 

O ni isi faiga faasolitulafono na taua e le ali’i kovana na mafai ona maua e le Ofisa o Fa’atoaga, e aofia ai le fa’aaoga fa’asolitulafono o mea fa’alelei eleele e fa’aola lelei ai laau toto, atoa ai ma le ova o le vailaau na maua o lo o fana ai tino o togalaau’aina, ma le anoanoa’i lava o isi tulaga e le tusa ma le soifua maloloina o tagata fa’atau, e pei o le palapala o vaega e fai ai galuega i le fufuluina atoa ai ma le teuina o togalaau’aina, aemaise ai lava le leai o ni faletaele e fa’aaoga e le aufai fa’atoaga.

 

“Talu ai o nei mau fa’aletonu na mafai lea ona maua e le Ofisa o Fa’atoaga mai le tele o le aufai fa’atoaga i le atunu’u, ma ua atagia mai ai le fesiligia o le soifua maloloina o fanau atoa ai ma i latou uma o lo o fa’aaogaina nei taumafa, ua ou lagolagoina ai le fa’aiuga ua tuuina mai e le Ofisa o Fa’atoaga, ina ia taofia loa le toe taliaina o togalaau’aina mai le aufai fa’atoaga a le atunu’u, se’i vagana ua toe faamaonia le malupuipuia o le saogalemu o le atunu’u, aemaise ai le fa’aleleia o vaega e tatau ona foia”, o le saunoaga lea a le ali’i kovana, atoa ai ma lona fa’alauiloaina o fua o fa’aeleeleaga o lo o talia pea mai le aufai fa’atoaga, e aofia ai taro, fa’i, fa’i pula, faapea ai fa’atoaga o lo o toto ma tausi i totonu o fale faapitoa (hydroponic vegetables).

 

O le vaiaso na te’a nei na tu’uina mai ai e le Faatonusili le Tumau o le Ofisa o Fa’atoaga a le atunu’u, susuga Peter Gurr se fa’aiuga e fa’alauiloa aloaia ai le taofia o le toe taliaina o fualaau’aina mai le aufai fa’atoaga ona toe fa’atau atu i le polokalame a le ‘school lunch program’, e mafua mai i fa’aletonu na maua e le Ofisa o Fa’atoaga mai a latou asiasiga o lo o fa’agasolo i masina ta’itasi, i le le tausisia lea e le to’atele o le aufai fa’atoaga o tulafono i le fa’aaogaina o vailaau e tausi ai fa’atoaga.

 

E le gata i le lagolagoina e le ali’i kovana o le fa’aiuga a le Ofisa o Fa’atoaga, ae ua ia tofia fo’i ni isi o Ofisa a le malo e galulue fa’atasi ma le Ofisa o Fa’atoaga, i le asia lea o fa’atoaga uma i le atunu’u, ma mata’itu gaioiga faasolitulafono o lo o tutupu mai ai, ae maise lava i le fa’aaoga fa’asolitulafono o vailaau ma mea fa’alelei eleele (fertilizers).

 

“O ni isi o vaega e tatau ona suesue e Ofisa o le a gafa ma le fa’atinoina o lenei galuega, o le vaavaai lea i le tulafono o loo puipuia ai fa’atoaga i le atunu’u, ma fa’atusatusa i fa’amaumauga o le a mafai ona maua mai i fa’atoaga eseese o le a asia, i le fa’aaogaina o mea fa’alelei eleele atoa ai ma vailaau, ma vaavaai poo a tonu ituaiga vailaau ma mea faalelei eleele o lo o fa’aaoga e tausi ai fa’atoaga”, o se vaega lea o le tusi a le ali’i kovana.

 

O Ofisa ua tofia e le ali’i kovana e fesoasoani i le Ofisa o Fa’atoaga e aofia ai le Ofisa o le AS-EPA, Matagaluega o le Soifua Maloloina, Vaega o le Suavai i le Ofisa o le Eletise ma le Suavai (ASPA), Ofisa o Tiute a le malo, Ofisa o Mataupu Tau Samoa, atoa ai ma le Ofisa o Aoga.

 

O ni isi o vaega ua faatonuina e le kovana ofisa a le malo e tatau ona latou faia, ia vaavaai i auala e mafai ai ona toe faataga aufai fa’atoaga e fa’aauau le fa’atauina atu o a latou fua o fa’aeleeleaga i le atunu’u ma le polokalame o Taumafa a le Ofisa o Aoga, pe afai e faamaonia lo latou ausia o tulaga uma e tatau ona moomia i lalo o le tulafono.

 

Ua ia fautuaina fo’i Ofisa a le malo o loo gafa ma le aumaia o oloa mai fafo ina ia vaavaai i auala e taofia ai le toe fa’aulufaleina mai o vailaau ma mea faalelei eleele e le tatau ona fa’aaogaina e le aufai fa’atoaga a le atunu’u.