Liusuavai le Aisa: “Tusa o le 20 Tausaga o le CO2 emmissions”
O le liusuavai o le ‘aisa i le vaega o le lalolagi o lo’o taumalulu, po’o le Atika, ua fa’ailoa mai e saeanisi, ‘e tusa lelei ma le fa’aluaina ona fa’atele le pua’ina mai o le kasa C02 i le si’omaga,’ o se fa’amaoniga lea mai ia Polofesa Peter Wadhams, na fa’ailoa i le BBC Newsnight.
O le ‘aisa lanu pa’epa’e, e mafai ona latou toe fa’afo’ia ave malolosi o le la, e foliga mai o se parasole. Peita’i, ona o lea ua liusuavai nei le ‘aisa pa’epa’e lea, ma ua fa’ateleina ai le vevela o le la e taofia e le lalolagi i lona suavai.
Ua fa’ailoa mai e Polofesa Wadhams, o le fa’ateleina ona miti’ia e le sauvai o ave malolosi o le la, “ua talitutusa lea ma le 20 tausaga o pua’ina mai e tagata soifua i le lalolagi le kasa CO2, lea e avea ma ala sili ona fa’ateteleina ai le vevela i le lalolagi!”
Ua fa’ailoa mai fo’i e ali’i su’esu’e fa’apitoa i le Iunivesite o Cambridge, “O le tulaga ua i ai nei le liusuavai vave o le ‘aisa i le Atika, ua fa’ateteleina, ma ua avea ma se popolega tele o tagata su’esu’e aua ua iloga le si’itia o le maualuga o le suavai i le lalolagi atoa, pe afai e fa’aauau pea lea tulaga. Ae o le a fa’ateteleina fo’i le vevela i lalolagi, o se isi fo’i fa’afitauli, e o’o ai ina fa’ateleina fa’ama’i, fa’ateleina nofoaga e mu ma faigata atili ona tineia, ae maise o le a o’ona atili le suasami ma mamate ai i’a.”
I le tausaga 1980, o le Aisa o Atika i le lalolagi sa tusa ma le 2% o le lalolagi atoa. Peita’i, i le taimi nei, ua tusa ua na’o le afa o lea vaega atoa o le ‘aisa sa i ai, o lo ua totoe nei. “O le tele ole ‘aisa i le Atika i le vaitaimi nei, ua tusa na’o le kuata o le aofa’iga o le ‘aisa sa i ai i le 30 tausaga talu ai, ma o le popolega sili lea ua alia’i mai nei, ua vave tele le liusuavai o le ‘aisa i le Atika.”
Ona o le ‘aisa pa’epa’e lea e fa’apalenia le tele o le ave o le la e toe fa’afo’ia le vevela aga’i atu i fafo mai le siomaga o le lalolagi, ua atili ona faigata, ona ua le vave ona toe liu ‘aisa le suasami, ae ua tuai aua ua miti’ia le vevela ma taofiofia i le lalolagi ua le maua ai le tulaga malulu, ae ua vevela le lalolagi atoa.
Ona ua le paleni le ta’amilosaga o le eamalulu e ‘aisa ai le Atika, ua a’afia le lalolagi i suiga tetele, ua le motusia le vevela. Ua le toe fa’afo’ia le vevela e ‘aisa, ae ua taofia i le suasami lea tulaga ma ua moni ai, ua aga’i pea ina ova le vevela o le lalolagi, e mamate ai le tele o la’au aoga, fa’ama’i e tele ua tupuga mai, ma ua mamate fo’i le tele o meaola i le alititai, ona o le suiga o le vevela o le lalolagi.
Ua fa’ailoa mai o se isi vaega o le Sami Atika, ua tutusa lelei lava le vevela i vaitau o le Taumafanafana ma le vevela tau o le Sami i Matu i le vaitau o le taumalulu, o lona uiga ua le toe maua le malulu sa tatau ona i ai.
O se tala mai le vaega e fa’amauina le Tau o le Malo o Peretania ma Europa sa ia fa’ailoa ai, “O lea la ua maua nei le mafuaga tonu ua tetele timuga i le taumafanafana, ma ua fa’apena fo’i ona suia le alavai ua tatafe ai vaitafe tetele o le atunu’u.”
“O nisi o su’esu’ega ua fa’ailoa mai ai, o le a sili ona tetele timuga i vaitau o le Taumafanafana i Peretania, ma ua ea malulu pea , e le pei ona sa masani ai na vaitau, ma e afua lea tulaga, ona ua tetele ‘aisa ua liusuavai i le atika.”
Ua i ai fo’i suiga va’aia ile vaitaimi o le taumalulu i Peretania, e tusa ai ma fa’aaliga a le Va’ai Tau Met, O le a tetele na’ua le malulu o le taumalulu, ae ua o’o mai lava i le vaitaimi Taumafanafana e le mae’a liusuavai lava fo’i le ‘aisa. Ua o’o mai le taumalulu i vaitaimi o le taumafanafana. O le suiga tele lava i le tau e matua mautinoa e ali’i su’esu’e nei, e tetele ona fa’amauga i le tausaga e 2030.
Pau le mea ua fa’ailoa mai e tau fa’aaoga atili ai le fa’ateleina ole kasa CO2 i le lalolagi, o le toto atili o la’au lanumeamata o latou lau i o tatou si’omaga, ina ia vave le fa’aaoga o le CO2, ma le afaina ai le lalolagi i le so’ona vevela!
saunia: Leua Aiono Frost
