Ads by Google Ads by Google

TALA O LE PASEFIKA


[ata: foa'i]

ILOILOINA E LE FAAMASINOGA APILI MATAUPU TAU I ‘ABSENTEE VOTING’

O le aso ananafi na iloiloina ai e le Faamasinoga Apili (9th U.S. Circuit Court of Appeals) i le laumua i Uasigitone, ia se tagi sa faauluina e ni sitiseni o Amerika na aumau i Hawaii, ae ua faamautu nei i Puerto Rico ma Virgin Islands, ona o le ave’esea o a latou aia tatau e palota ai i ‘Absentee Voting’ a le malo feterale.

E tusa ai ma se tulafono mo ‘Absentee Voting’ mo sitiseni a Amerika (UOCAVA) faapea ma tulafono a Hawaii mo militeri ma palotaga mai i atunu’u ese (Hawaii Uniform Military and Overseas Voters Act – UMOVA), o lo o faasaina ai tagatanu’u a Hawaii, ona palota i ‘absentee voting’ mo peresetene i setete sa nonofo ai, pe afai o lo o faamautu i Guam, U.S. Virgin Islands, Amerika Samoa po o Puerto Rico (o teritori uma ia a Amerika).

Ae o lo o iai isi teritori a Amerika e mafai ona palota mai ai i latou nei, e aofia ai ma le atu Mariana.  E tusa ai ma faaupuga o le tagi a i latou nei, e tusa pe nonofo i Antarctica po o fafo atu o le lalolagi, e mafai lava ona o latou palota mo se peresetene ma sui o le fono faitulafono, i totonu o palota a le malo feterale.

O lo o ua taofi le itu tagi, ua solia e nei tulafono (UOCAVA & UMOVA) ia a latou aia tatau faapea ma tulafono feterale, o lo o puipuia ai aia tatau a i latou o lo o aumau i teritori o lo o i lalo o le puipuiga a le Iunaite Setete.

LOKA SE ALII MA SONA TUAFAFINE MAI TONGA INA UA MAUA AI FUALAAU FAASAINA

Ua lipotia mai i Nuku’alofa, Tonga ia le moliaina o se alii e maualuga lona tofiga i totonu o se faletupe i Tonga (National Reserve Bank of Tonga-NRBT) ma lona tuafafine, ina ua maua ia i la’ua se vaega o fualaau faasaina, le Aisa, e 15 kilokalama le mamafa, i le faaiuga o le vaiaso.

O le aso Gafua na sei mavae atu, na tutulai ai le alii o Tevita Nonu Kolokihakaufisi e 39 tausaga le matua, ma lona tuafafine o ‘Ana Longolongo Kolokihakaufisi e 37 tausaga le matua, i luma o le faamasinoga, talu ona lokaina mai i la’ua mai lo la aiga.

E 5.657 kilokalama le mamafa o le Aisa na ave e leoleo mai i le fale o i la’ua ia, i Kolofo’ou, i le aso Toonai ma na faapea foi ona maua nisi Aisa faaopoopo i le ofisa a Tevita, i le aso Sa, e 9.927 kilokalama lona mamafa.  A faatauina nei fualaau faasaina, o lo o taumateina le maua ai o se tinoitupe e $6.3 miliona, tupe Amerika.

Sa taumafai le loia a Tevita ma lona tuafafine o ‘Ana, e saili se tinoitupe mai i faamasinoga e tatala ai i la’ua i tua, e faavae i luga o se tusi mai i le fomai a le tamaitai o ‘Ana, mai i le tausaga e 2015, lea sa ta’ua ai le a’afia o lenei tamaitai i gasegase o le mafaufau.

Ae peitai, sa te’ena e le tamaitai faamasino ia Ane Tavao Mailangi ona o le mamao tele o le tausaga na faia ai lea tusi, ma tapaina e le faamasinoga se tusi lata mai, e mafai ona faia iai se faaiuga a le faamasinoga.

Sa faatonuina e le faamasinoga ia le lokaina o Tevita ma lona tuafafine, se’ia o’o i le aso Faraile, lea e toe fa’aauau ai le la mataupu i luma o le faamasinoga.

Na ta’ua e le Komesina a leoleo, ia Shane McLennan le tinou o la latou ofisa e saili ma taofia i latou nei o lo o taumafai e faia tulaga e afaina ai fanau talavou ma tagata o le atunu’u, e ala i nei fualaau faasaina.

O lo o fa’aauau pea su’esu’ega a leoleo.

FA’AAUAU SUESUEGA I LE MU O LE S.N.P.F A SAMOA

I se lipoti mai i le Samoa Observer, o lo o ta’ua ai le fa’aauauina pea o su’esu’ega a leoleo i le mafua’aga o le mu o le fale tele o lo o iai le ofisa a le S.N.P.F, i le po o aso Gafua (aso Sa i Amerika Samoa), ma e tusa ai ma se lipoti mai i le Komesina o Tinei Mu, e le i faamautuina le mafuaaga o lenei fa’alavelave.

Ae sa mafai ona faamaonia e le susuga ia Tanuvasa Petone Mauga, i suesuega a le Observer, e faapea, na amata mai le mu i totonu o le faleoloa a  Frankies, lea e i le fogafale muamua o le fale tele lea o lo o iai le ofisa a le S.N.P.F.

Sa fa’aalia e Tanuvasa, o ituaiga faalavelave faapenei, e fai sina umi o saili lona mafuaaga ae o lo o iai ni mea pu’eata i totonu o le ‘plaza’ e mafai ona fesoasoani i la latou galuega.  Sa faamaonia foi e Tanuvasa le ola o fa’ailo o lo o i totonu o le plaza, lea na mafai ai ona nofouta i latou sa i totonu o le plaza, i le taimi na tupu ai le faalavelave.

Na lipotia mai foi le leai o se tasi na fa’amanu’alia i lenei faalavelave, e ui ina sa iai tagata sa i totonu o ofisa i le taimi na mu ai le fale.

Na fa’aalia e Tanuvasa lona agaga fa’afetai ia i latou na fesoasoani i le vaega tinemu, e tineia le afi ma taofia ai mai i le sosolo atu i fale na latalata ifo.

E fitu ni ofisa po o kamupani o lo o i totonu o lenei plaza, e aofia ai le Digicel Samoa, le ofisa vaalele a Fiti, le DMC, le ofisa o le minisita o kamupani lautele, ma isi ofisa a le malo.

O le tele o nei kamupani ma ofisa a le malo, sa tapunia i le aso Lua na soso’o ai.

O lo o iai se talitonuga, na amata ona sasao le afi i le 7 i le afiafi, ae o le taimi lea ua tau leai nisi i totonu o le plaza.