Ads by Google Ads by Google

Tala I Vaifanua


[ata: foa'i]

FA’ATELEINA TALO MAI SAMOA

 

Ua matauina le tele o le talo e sapalaia mai Samoa i o tatou faleoloa e masani ona fa’atau atu ai i le mamalu lautele. Peita’i, ua fa’afesiligia e nisi, pe fa’apefea ona oo mai nei uta talo, ae o lea e le o femalaga’i fo’i le MV Lady Naomi, ona o le fa’asa o lo’o fa’aauau nei ona o le faama’i pipisi o le Coronavirus.

 

Ina ua fesiligia le ala ua oo mai ai nei talo mai Samoa, ae ua fa’ailoa mai, ua i ai va’a la’u oloa tetele o lo’o ua afea muamua Samoa a’o le’i fa’aauau mai le malaga i Amerika Samoa nei, ma ua fa’atutumu ai latou pusa oloa tetele i talo ma ua fa’ao’o mai ai uta talo i Amerika Samoa.

 

Ua le gata la i talo ae ua i ai foi isi fua o fa’aeleeleaga o lo’o ua la’uina mai lava i nei pusa oloa, ae ua aofia ai ma nisi foi o fua o fa’aeleeleaga o fofoga taumafa lava o ela tunuu ua fa’ataga ona la’uina mai e fa’afetaua’i ma i tatou iinei.

 

Fa’ailoa mai e le fa’atonu o Fa’ato’aga, Dr Mataese Samuelu, “Ua fa’ateleina fo’i le talo ua la’u mai i nei pusa oloa mai le 50 taga i le 100 taga, ina ia mafai foi ona lelei se tupe maua mai a le vasega o faipisinisi o loo latou sapalaia mai le tatou atunuu i le talo.”

 

Ae ua le aofia ni fa’i i nei pusa oloa o talo ma isi fua o fa’aeleeleaga na aumaia ona o lo’o i ai se fa’aletonu i le fa’i a Samoa i le taimi nei. Ua iloga mai o loo i ai se fa’ama’i o loo a’afia ai le fa’i i Samoa.

 

3 SUI TOFIA KOMITI FA’AFOE FALETUPE ATINA’E

 

E to’atolu sui fou ua tofia e Kovana Lolo Matalasi Moliga mo le komiti fa’afoe o le Faletupe o Atina’e a Amerika Samoa.

 

O i latou nei o Eseneiaso Liu, le fa’atonu o le Matagaluega o Tagata Faigaluega; Fa’auifono Vaitautolu sui fa’atonu o le Matagaluega o A’oga; ma Malaepule Moliga le Fa’atonu na fa’amavae talu ai nei o le Matagaluega o Tautua Eseese.

 

O tofiga nei ona o le avanoa lea sa se’ei ai le Muagututi’a Leapei Fa’aola, ma avanoa ua te’ena mai e le Senate mo Talalemotu Mauga ma Vaiausia Yandall. E na o le Senate e fa’amaonia tofiga mo le komiti fa’afoe o le Faletupe o Atina’e.

 

Ua fa’atulaga e le Senate iloiloga o nei tofiga mo le taeao nei.

 

O isi sui o lo’o tutula’i pea lava i le Komiti Fa’afoe o le Faletupe o Atina’e ua aofia ai Senatoa Nuanuaolefeagaiga Saoluaga Nua; Rep Timusa Tini Lam Yuen; Fiapaipai Fruean; Fred Mamea ma Eseta Sataua.

 

TALOSAGAINA FEMA MO LE 25,000 SUEGA CORONAVIRUS

 

Ua tuuina atu se talosaga i le FEMA ina ia latou aumaia le 25,000 o suega e mo’omia ona fa’aaoga e sailia ai nisi o Amerika Samoa e ono maua i le fa’ama’i pipisi o le Coronavirus. O lea su’esuega mo le 20% o le atunuu atoa i le taimi nei - e tusa lea o le 15,000 o tagata i le teritori.

 

O le ala o le manaomia o le isi 10,000 o nei suega, ina ia sailia ai nisi ua pisia mai i nisi ua maua i le Covid-19, pe afai lava o le i ai nisi o le atunuu e fa’amaonia. O le mana’oga tupito lea o Kovana Lolo Moliga, ina ia leai lava se tasi o loo fealuai solo ma ni verusi o le COVID-19 i le atunuu.

 

I le polokalama a le COVID-19 i le KVZK-TV i le po o le aso Tofi ua te’a, sa fa’ailoa ai e Dr Aifili John Tufa, o le Matagaluega o le Soifua Maloloina lea fa’amoemoe i suesuega ma le talosaga ua tuuina atu i le FEMA.

 

O lea suesuega o lo’o ta’imua mai i galuega puipuia ma fesoasoani e tau taofiofia i se vaega itiiti o le atunuu le feso’otai atu ma. isi ua tauau e mua’i maua i le Coronavirus. Ae maise o galuega puipuia o le mamalu lautele mai le Coronavirus. A maea loa lea vaega ona sueina, ona fa’ato’a su’ea lea o nisi o le mamalu lautele o le atunuu.

 

E o’o mai i le aso Lulu o le vaiaso ua te’a e 110 suega ua mae’a ona faia ma ua leai se suega ua fa’amaonia ai se tasi ua maua i le coronavirus.

 

TAUMAFAI KANANA FOU - FESOASOANI FANAU VAIVAI I A’OA’OGA

 

O se taumafaiga a le A’oga Tulaga Muamua a Kanana Fou e fesoasoani i a latou fanau a’oga ua matauina e mana’omia tele le fesoasoani a faia’oga i a latou a’oa’oga, ua i’u ina matauina e nisi ua toe a’e le a’oga i Kanana Fou.

 

Na fa’ailoa e Liza Sauni, le tamaita’i pule a’oga, na maua se telefoni mai le Komesina o leoleo e fesilifia ai le tatala pea o a’oa’oga a le fanau i le taimi o le fa’asa. Peita’i, ua fa’ailoa atu i ai le mea moni lava. Ua va’aia nisi o mea aoga a le fanau ua fa’ao’o mai, e matua i ai le mana’oga tupito, ma ua tatau lava ona fesoasoani i le fanau lea.

 

“E le’i i ai se fa’asalalauga na faia, ae o matua lava o nisi o le fanau, ua o mai aumai latou fanau, aua ua latou manatu e tatau ona matou fesoasoani i a latou fanau. Ona matou taumafai lea e aua nei solituina e i matou le fa’asa o loo ua fa’amalosia nei. Ua na’o le ta’ito’a 4 pe lima le fanau ua a’oa’oina i le taimi e tasi, mo vasega nei e lua. Ua na’o le tasi fo’i le vaiaso o lo’o ua faia ai,” o se tala lea a le tama’ita’i pule.

 

Peita’i e ui ina sa fuafua e ia e fa’aauau lenei fa’amoemoe mo le isi vaiaso o lumana’i, ae ua manatu o ia, o le a sili ai ia ona fa’amuta ai i lenei vaiaso ua mae’a le aoga mo fanau e vaivai.

 

O le fanoga fo’i lea sa va’ai toto’a i ai le Fa’atonu o le A’oga a Manumalo Baptist Academy, ae maise lava i le latou vasega fa’aiuaso, i le vasega 8 ma le vasega 12.

 

Ua fa’atulaga lava aso e faia ai vasega, ma ua usita’ia fo’i le tulaga e le fa’apotopoto e sili atu i le to’a ono le vasega, ma ua fa’aalia nei mea uma ina ia usita’ia aiaiga uma o le fa’asa.

 

Ua i ai nisi o matua sa latou fa’ailoa patino mai lava o lo’o faia pea a’oga a Manumalo, peita’i ua fa’afesiligia le fa’atonu o lea a’oga, ae ua ia fa’aalia mama, “E tatau ona auina atu tamaiti fa’ai’uaso ma le mautinoa ua lava tapena i latou mo a’oa’oga maualuluga o le a latou feagai ai. O lo’o iloga mai e i ai le mana’omia o i latou ina ia lava tapena mo vasega e sailia ai fa’ailoga maualuluga. Ua faia mea uma ma le fa’autagia o aiaiga o le fa’asa ua fa’amalosia nei.”

 

Ua tofu lava aso o le vaiaso ma fa’asologa o fanau a’oga, ma o lea fo’i e gafataulima lea tulaga aua e laiti le aofai o fanau a’oga ui a’oga tumaoti.

 

O le mea mautinoa lava, ua tele taimi na tia’i ai a’oga a le fanau i lenei tausga a’oga, Na taofia muamua i le vaitau o le Misela, ae o lea ua fa’ai’u i le taofiga o a’oga ona o le Coronavirus.

 

Ua eseese uma lava lagona fa’aalia o Matua. O nisi ua fiafia e fa’aauau aoga a latou fanau, ae o nisi ua le manatu ina ia solituina le fa’asa o lo’o fa’amamaluina nei.

 

Poo le a lava fo’i le fa’aiuga ua faia ona o le manatu i le fanau ia aoaoina lelei, ae ua le autasia taofi fa’aalia e tusa o lenei fa’asa, ma ua tatau ai loa ona fa’auma, aua ua mae’a fo’i taimi mo a’oga i le taimi nei pe toe tasi le vaiaso o totoe.