TALA I VAIFANUA


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

TIMA’IA LE ATUNUU - “TAOFI ULAULA TAPA’A & IA GAFATAULIMA LOU MA’I SUKA!”

 

O lo ua fa’ato’a toe fotua’i ma fuafua lelei le amataga o tima’iga, lapata’iga ma toe fa’amanatu fo’i i le mamalu o i latou o a’afia i le gasegase tumau o le Ma’i Suka fa’apea ma e fo’i e tagofia le tapa’a, ina ia manatua, ia gafataulimaina lou ma’i suka, ma fa’aauau pea le mafutaga ma pelega i totonu o aiga. I latou fo’i o lo’o manatu pe tau gaua’i ina ia ulaula tapa’a, taofia loa lena mana’oga e le aoga, ae ua na’o a’afiaga i fa’ama’i eseese e feagai ma oe, pe afai o le a e ulaula tapa’a o so’o se ituaiga.

 

O le toe fa’amanatu fo’i i tulafono ua mae’a pasia, ma ua fa’amalosia e fa’asa aia’i ai ona e tagofia le sikaleti o so’o se ituaiga a’o e i ai i nofoaga faitele, e oo lava i fale fa’atali pasi.

Peita’i o nei tima’iga ma lapata’iga sa toe talanoaina i se fonotaga i le aso Tofi o le vaiaso ua te’a, e le komiti o le DOH Tobacco Diabetes i le potu fono a le DOH i Tafuna, ma sa auai sui o le Komiti.

 

O a latou mataupu sa talanoaina, ua manatu ai i latou, ina ia vave tima’ia le fanau talavou, a’o le’i tagofia le sikaleti aua o le afuaga lea o le to’atele ua faigofie lava ona tago atu ma amata ulaula e aofia ai ma isi mea uma o lisia i vaila’au oona ma fuala’au fa’asaina. 

 

O le fonotaga lea ua fa’amauina ai nisi o latou galuega fa’atino, ina ia sofa’i le faitauga atoa o e uma ua aafia i le Ma’i Suka ma i latou fo’i o lo ua mautinoa e ulaula i le atunuu.

 

Ua pasia e i latou o le a matua fa’aa’e a latou taumafaiga tima’i ma fa’alauiloa a’afiaga e ono oo i ai le soifua maloloina o tagata pe afai e tagofia le ulaula, ma ua pasia ai fo’i o le a faia ni fa’asalalauga fa’alaua’itele ina ia fa’alauiloa o’oo’oga tau le soifua maloloina o le tagata ulaula.

 

E le gata i lea ulaula, ae o e fo’i ua tau amata ona maua i le ma’i suka, ia taofiofi le so’ona taumafa, ae ia taumafa i mea’ai paleni. Afai e gafataulima au mea taumafa, e mautinoa lelei, e le oo oe i le Ma’i Suka, ae fa’aopoopo la i ai ma le fa’aafu o lou tino i fa’amalositino pe to’aga fo’i e savali.

 

Afai e le to’aga oe e fa’agaoioi lou tino, o le a vave ona po’ia oe i gasegase ma vave ai fo’i ona e maua i le tino ma’i aua ua le fete’ena’i e lou tino so’o se gasegase ua e tau maua ai ina ua avea ma tagata ua tino matua. O lona uiga tuu le fa’apaie e savali ma to’aga e fa’atino fea’u i totonu o lou aiga, e fa’agaoioi ai lou tino i taimi uma, ma avea o se fa’amalositino sili lea i aso ta’itasi.

 

Ua fa’atulaga nei le amataga o tima’iga e afua mai i vasega o aoga tulaga muamua, e afua mai le vasega 3, 4, 5, 6, 7 ma le 8, fa’apea fo’i ma a’oga maualuluga aua o le la’asaga tonu lea o le soifuaga o le fanau ua faigata fo’i ona toe taofiofia mai e se fa’atonuga a matua lo latou soifua. 

 

“Ia oo atu i le taimi ua vaogata ai le soifua o fanau talavou, ae ua mae’a tima’ia ma fa’aofi le fe’au taua lenei i o latou mafaufau, taofi le fia tagofia o sikaleti aua o le amataga lava lea o le soso’o atu ma fualaau fa’asaina o so’o se ituaiga, o mea e fa’aititia atili ai avanoa lelei e mafai ona e maua mo lou soifua manuia i le lumana’i,” o se tala lea a le susuga Meauta Mageo o le ta’ita’ifono o le Komiti Fa’afoe a le Tobacco Diabetes. 

 

E le gata i lea, ae ua tau fa’amautu atoa fo’i fuafuaga fa’ataoto a lea tautua aoga a le DOH mo le latou masina e fa’ataua ai a latou tima’iga ma galuega fa’atino i le atunuu, le masina lea o Novema ua tulata mai fo’i.

 

O lo ua suia nei le fa’atautaiga o lea Ofisa i Faga’alu ma ua ta’ita’ia nei e le tamaitai o Mrs Edith Yip, ole faletua o se tasi o foma’i o lo’o tautua i le atunuu mai Fiti. Peita’i ua i ai pea lava lana aufaigaluega galulue, Daphne Fale ma i latou ua i ai, ina ia vave fa’atino mea uma ua fa’atulaga e latou te faia mo le fa’amoemoe ia taofia le ulaula tapa’a ma ia gafataulima e i latou ua maua i le Ma’i Suka, auga uma ma togafitiga e ao ina e faia, ia tumau ai le mafutaga mafana ma aiga ma e pele ia i latou.

 

E ese mai nei mataupu uma, ua fa’ailoa mai o se toe ulua’i fonotaga fo’i lea talu ona taofia galuega ma tima’iga uma a lea fo’i tautua e tusa ma le lua tausaga ua mavae, ona o a’afiaga o le Covid-19 i le lalolagi ma galuega uma sa faia ina ia le vave sofa’ia le atunuu e lea fa’ama’i fita. 

 

Ua fuafua le tele o latou galuega toe fa’aauau i le amataga o le masina o Novema lea fo’i ua fa’atulaga e fa’ataua ai latou galuega uma, ma o le a toe asia lava le Koalisi ta’itasi uma ua mae’a fa’atu, i falelima e tolu o le atunuu, falelima i sasa’e, falelima i sisifo, ogatotonu o le motu ma le Manu’atele. Ua mautinoa lava fo’i ua mae’a fa’aoo lea fo’i tautua i le motu o Aunuu.

 

“Ia mautinoa lelei, o le toe amatalia ai o tatou galuega uma nei, ia mautu se suiga lelei ua tatou va’aia, e le toe fa’ata’eta’e aluga le tatou fe’au, ae ia matua finau i ai, ia va’aia ua matua sofa’i le pogai o le amataga ona manatu le fanau talavou e tagofia le sikaleti, aua o le amataga lava lea ona tagofia isi mea uma e fa’auilavea i lo latou olaga talavou.Sofai fo’i latou fa’amoemoe, ia ola fa’amalositino ma ‘ai paleni, e fa’aumiumi ai lo latou talavou e le o a’afia i gasegase tumau,” o le toe tima’i lea a le ta’ita’ifono i lana komiti fa’afoe.

 

O le tulaga i suiga sa moomia e fa’aofi i Tulafono ua mae’a pasia mo le taofiga o le Ulaula i nofoaga faitele o le Sikaleti, ua fa’ailoa mai nei, e le o toe i ai se kopi i luga o le laulau a le Kovana Sili i le taimi nei.

 

O lona uiga e tatau ona toe lolomia se kopi o nei suiga fou o fia fa’aofi i nei tulafono ma toe tima’ia le afioga Kovana Lemanu Mauga, ina ia alofagia ae sainia mo le toe fa’aofi i le fono faitulafono mo le latou iloiloga. O suiga nei o le tulafono o le Ulaula ua aofia ai nei ma le tagofia o le Vipor poo le paipa ulaula e le mamalu lautele.

 

Ua va’aia ua  i ai foi pisinisi i le atunuu ua na’o le pau lava lea o latou oloa e fa’atau atu, ma ua tofusia ai le fanau a’oga maualuga latou ituaiga sikaleti nei, aua ua manatu i latou e le a’afia ai latou soifua maloloina, e le o aofia fo’i i le tulafono o le fa’asa ua mae’a fa’amamaluina i le atunuu.

 

Ona sa auai le Loia fautua a le Kovana i lenei fonotaga a le Komiti, o lea sa toe fa’ailoa mai ai, e sili ona toe lolomia se kopi o nei suiga toe fia faaulu i le tulafono o le Ulaula Tapa’a ae toe fa’auia atu ia te ia muamua, ona ia tauaaoina lea i le afioga le Kovana e taga’i toto’a i ai, fautuaina i nei suiga, ma toe faaauau ai gaoioiga uma tau le tulafono e fa’apasia ai ma fa’amamaluina loa nei suiga uma.

 

Na fa’aofi muamua nei suiga ma oo i luga o le laulau a Kovana Lolo Moliga, ma ua le mautinoa pe aisea ua le toe aofia ai lea faila i galuega uma e tatau ona taga’i i ai Kovana Lemanu Mauga, ina ua soloa’i atu i le nofoa o le ta’ita’i o le tatou Malo.

 

AOTELEGA O TAGATA PALOTA UA FA’AMAUINA PALOTAGA IA NOVEMA

 

Mai ia Oketopa 11, 2022, lea sa fa’amuta ai le toe lesitalaina o se tasi e fia faia sana palota i le Palotaga o Novema 08, 2022, ua fa’ailoa mai ai le aotelega o i latou ua mae’a lesitalaina mo lenei palotaga ua atoa le 14,312 tagata.

 

Ua toe fa’amanatu mai fo’i e amata ona faia palota a sui uma e i ai a’afiaga o le tino ma ua femalaga’i ai e fa’aaoga nofoa fa’ata’avalevale, e amatalalia ia Oketopa 13, 2022 ona faia a outou palota, ina ia le toe fa’alavelave ai le fe’avea’iga o outou e nai o outou aiga ia Novema 08, 2022lea e faia ai palota a le atunuu.

 

Ua fa’atulaga mai le aso 25 Oketopa e fa’amuta ai ona toe taua’aoina atu pepa fa’atumu mo palota e faia aua e le o i le atunuu i latou a’o faia le palotaga a le atunuu.

 

MASINA MO FA’ATAUA AI SAUAGA I TOTONU O AIGA- FA’AOO I LE STAR KIST

 

O le aso Tofi o le vaso na te’a sa oo atu ai le DHSS ma nisi o faalapotopotoga i le atunuu o lo’o alto taumafai on a sofa’i le faafitauli o Sauaga fa’aleituaiga i totonu o Aiga, ASCSDV i le tarKist Samoa, ina ia latou fa’ailoa ma tima’i fo’i le aufaigaluega e tusa o Sauaga i totonu o Mafutaga i le li’o o le Aiga.

 

Na fa’atino se sauniga e tutuina ai moliga’o.  O le afuaga e tutuina ai moliga’o ina ia toe tomanatu ai le mamalu lautele i nisi o lo ua maliliu ona o nei a’afiaga fita sa feagai ma i latou a’o soifua.

 

O le masina lenei o Oketopa ua fa’asinotonu i taumafaiga uma e tima’i ma fa’alauiloa a’afiaga uma o ituaiga sauaga eseese ua feagai ai ma tina ma fanau i totonu o latou mafutaga fa’aleaiga. O le aiga o le li’o sili lea ona ititi ua mafuta i ai le to’atele o tagata faigaluega i aso uma o le soifua, ma e aofia ai fa’atasi matua ma fanau.

 

Ona o le to’atele na’ua o tagata faigaluegai le tatou Kamupani I’a, ma ua fa’ailo fo’i o se tasi lea o nofoaga e masani ona mafuta ma fa’amasani vave ai nisi e to’atele i le taimi e tasi, o le ala lea o tima’iga, ia ofi i totonu o le to’atele o latou aiga, lenei fa’alauiloa, ma ia aoga fo’i tima’iga ia i latou uma o e faigaluega, ua fai aiga ina ia fa’autagia lava le fli e lamalama i le saogalemu ma le mausali o a latou mafutaga mafana i totonu o latou aiga.

 

“E vevesi loa pe amata faaisaisa se mafutaga, o le amataga ia o sauaga afuafua i totonu o aiga, ma amata loa ona le saogalemu le fanau ma tina i le tele o taimi, poo tama fo’i ua sauaina i totonu o mafutaga fa’aleaiga. O lona uiga ua le fuatasi se ituaiga, tama poo le tina, ae mautinoa lava o lo ua amata aafia le soifua saogalemu o le fanau,” o se tala mai lea a le sui o le DHSS sa auai ma fa’afesiligia mo se manatu, pe ua na’o tina ma fanau ua a’afia.