TALA O LE LOTOIFALE


[ata: foa'i]

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

AVE’ESEA E LE KOVANA, TOTINO E TO’AONO O LE KOMITI FAAFOE A LE ASTCA

E to’aono ni totino a le Komiti Faafoe a le Matagaluega o Feso’ota’iga a le malo (ASTCA), ua fa’atula’i ‘ese e le afioga i le Kovana Pulaali’i Nikolao Pula, tauala atu i sana tusi i le aso Faraile o le vaiaso ua mavae.

Peita’i e leai se mafua’aga ma’oti na ta’ua i totonu o le tusi fa’atula’i ‘ese, na faamanino ai le mafua’aga o lenei fa’ai’uga.

O i latou ua fa’atula’i ‘ese mai i totonu e le Komiti Fa’afoe, na aofia ai le sui Taitaifono ia Alex Sene Jr., Ella Gurr, Lewis Seau, Omar Shalhout, Karen Satele ma Molitogi T. Lemana.

O le tusi a le Kovana, sa fa’ao’oina atu i sui e to’aono ma le Faatonu o le ASTCA, ia Folasaitu Sorepa Fata Thomas.  Peitai, sa le’i aofia i le tufatufaina o le tusi a le kovana, ia le Taitaifono a le Komiti Faafoe, le susuga ia Avamua Dave Haleck ma se tasi o totino o le komiti faafoe, le susuga ia Andrew Berquist.

Sa ta’ua e le Kovana i totonu o lana tusi, ia le a’e o se manatu, mo le lelei o le ASTCA, ina ia toe fa’atulaga se komiti faafoe fou.  Ma sa tele ni mafuaaga, ua faia ai lenei faaiuga, e le faigofie.

Na fa’aalia foi e le Kovana le agaga fa’afetai, ia i latou e to’aono, ua a’afia i lenei suiga fou, ona o la latou auaunaga ma la latou foa’i.  O lo latou tomai ma le va’ai mamao sa mafai ona fesoasoani e tautai ai le ASTCA, i lenei vaitaimi taua.  

ILOILOGA A LE ASTCA

Ua faia lenei suiga fou, i le komiti faafoe a le ASTCA, a’o sauni atu le Komiti mo le Faagaioiga o le Malo a le Senate, i sa latou iloiloga ma le ASTCA, e iloiloina ai tupe sa fa’aaluina mo le faamanatuina o le Iulai 4 faapea ai tala o le tupe, o iai nei.

I le amataga o le masina, sa talosagaina ai e le Afioga i le Senatoa Togiola T.A. Tulafono, le Taitaifono o le Komiti a le Senate, ia se ripoti auiliili, o tala o le tupe, mai ia Folasaitu, le Faatonu a le ASTCA.  Na saunoa Togiola, o lo’o fia malamalama le komiti pe sa fa’aaogaina e le ASTCA ia ni tupe lotoifale, tupe feterale, po o vaegatupe uma e lua.

Sa saunoa foi Togiola, ua tele nisi o tagata lautele, ua fesiligia le fa’aaogaina o tupe lotoifale mo fiafiaga, i taimi o lo’o feagai ai le malo ma faigata tau tupe.  O se tasi o fa’ata’ita’iga, sa faaleoina e Togiola, o le aitalafu ua leva a le malo, i le Teugatupe ole Ritaea mo tagata faigaluega a le malo.  O se mataupu, ua loa ona fautuaina e sui faitulafono ia faigamalo, ina ia ave iai le latou fa’amuamua.

O le taimi nei o lo’o faimalaga atu ia le Faatonu o le ASTCA, i Palau ma nisi o sui o le malo, aua le fonotaga o Taitai o le Pasefika, ma e fa’ato’a mae’a lea fonotaga ia Setema 4, 2026.

AUAI ATU AMERIKA SAMOA I LE FONOTAGA A TAITAI O LE PASEFIKA

O lo’o iai nei i Palau, ia le Faatonu o le Ofisa o Fesootaiga a le malo (ASTCA), le susuga ia Folasaaitu Sorepa Fata-Thomas, ma nisi o sui o le malo o Amerika Samoa, aua le fono fa’aletausaga lona 55, a Taitai o le Pasefika (Pacific Islands Leaders Forum Meeting). 

O le faamoemoega o lenei fonotaga, ina ia fausia tamaoaiga, e taulai i le atina’eina o le galulue faatasi ma tuputupu a’e i totonu o motu o le Pasefika.

O lo’o faimalaga atu ia Folasaaitua ma Michael McDonald faapea Lealaisalanoa Ricky Salanoa.

I ripoti mai i motu o le Pasefika, ua fa’ailoa mai ai le toatele o nisi o taitai ua le auai atu i lenei fonotaga.

Ua le auai ia le Palemia o le atu Solomona, ia Matthew Wale, talu ai se tagi ua fa’aulu faasaga ia te ia, e le Minisita o Mataupu i le va i fafo, ia Manasseh Maelanga.  Ma o lo’o taumafai Ausetalia ia faia se maliliega mo le puipuiga ma le atu Solomona, ma se faamoemoe, mo le fa’aauauina o fefa’asoaiga i tua mai o le fonotele.

Ua le auai atu foi le Palemia o Fiti, ia Sitiveni Rabuka ma le Palemia o Vanuatu, ia Jotham Napat, faatasi ai ma le Palemia o Samoa, le afioga o le La’aulialemalietoa Leuatea Schmidt.

Peitai, ua fa’amautu e le Palemia o Ausetalia, ia Anthony Albanese, ia lona auai atu.

FAUTUAINA E LE TINEIMU IA TAGATA OLE ATUNUU INA IA NOFOUTA MA MATA’ALA – I LE TELE O AFIOGA UA FAATAFUNAINA

I le tele ai o maota ma laoa, faapea pisinisi, ua fa’atafunaina i le tele o faalavelave ua tutupu, ua fautuaina mai ai e le Matagaluega o Sailiili ma le Lavea’i (DSAR), ia le mamalu o le atunu’u, ina ia nofo uta ma ia mataala.

O le vaiaso ua mavae, sa mu ai se maota o se aiga i Nu’uuli ma se ofisa, i le Paka Liona, i le itu o iai le aoga maualuga a le Matata ‘Ese’ese.

Sa ta’ua e le DSAR, aemaise le Vaega Tineimu, ia le agai i luga o se agaga popole, ona o le fa’aauau pea ona tutupu o nei fa’alavelave, ua le gata ina faatama’ia ai maota ma laoa a aiga faapea pisinisi.

Ma ua fautuaina ai e le DSAR-Vaega Tineimu, ia tagata ole atunu’u faapea faipisinisi, ina ia faatino gaioiga e puipuia ai maota ma laoa, e pei o le mataituina lelei o nofoaga o kuka ai taumafa, nofo mataala i manogi o asu ma afi, se’i uma ia masini ma so’o se tulaga e ono tula’i mai ai se mu.

Aemaise ai, ia nofo malamalama uma tagata o le aiga, i auala e mafai ona vave tu’ua ai totonu o fale, pe a tula’i mai se faalavelave.

O le po o le aso Lulu, o le vaiaso ua mavae, sa mu ai se ofisa, i le Paka Liona (Lima Street), lea e i leisi itu auala o le ‘olo a le ASTCA.  Sa ta’ua e molimau ia le ‘a’asa o le afi, na mu atu ai ma se fale tu’ufua na i tafatafa ane, ma niu sa tutu i autafa o le fale na mu.

Sa fesoasoani malosi ia le aufaigaluega a le ASTCA, ina ia faasaoina a latou masini.  Ma na taunu’u atu ai foi ma le aufaigaluega a le Samoa Motors, e ave’ese mai a latou taavale sa paka i leisi itu o le auala, ae fa’aavanoa iina mo le vaega tineimu.

O le fa’alavelave lea sa tupu i tua o le fale’aiga a le Alora, i Nu’uuli, sa manu’a ai se tagata se to’atasi ma aveina atu ai o ia, i le falemai. 

O le lona fa ai lea o mu tele, a Amerika Samoa, i le masina o Aukuso.

E pei ona ripotia e tuaoi, sa amata ona mu le fale i le 7:30 i le taeao, a’o iai ni tagata i totonu o le fale.  Sa faamatala e se tasi o molimau, e lua itula na taumafai ai le vaega tineimu, e tineia le afi.  Ma sa ta’ua e le vaega tineimu, i se taimi mulimuli ane, le iai o se sootaga o le mu o le fale, ma se taavale sa paka i tafatafa o le fale.