Tala otooto o Fa’amasinoga
SAMUELU SAE
O le ali’i talavou lea na ta’usala e le fa’amasinoga maualuga i le moliaga o le taumafai e ave fa’agaoi meatotino a se isi tagata, ua poloaina na te tuliina masina e 20 i le toese i Tafuna, o se tasi lea o tuutuuga o lana nofovaavaaia e 5 tausaga.
Na faatoese Samuelu Sae i luma o le faamasinoga maualuga i le taeao ananafi, e tusa ai o lana solitulafono, ma ia talosagaina ai se isi avanoa se tasi mo ia e toe fo’i atu ai i tua i lona aiga e tautua lona aiga, nuu ma le ekalesia.
E le gata sa ia tautino fo’i i le faamasinoga ua lagona lona salamo e tusa ai o lana solitulafono sa faia, ae sa ia faatoese fo’i i le aiga na aafia i lana solitulafono sa faia, ina ia faamagalo sona sese.
Na tutu faatasi loia a le malo ma le alii loia ia Michael White na tula’i mo Sae, e talosaga i le faamasinoga ina ia faanofovaavaaia le ua molia, ina ia maua ai le avanoa e toe fo’i atu ai i lona aiga e fa’aleleia vaega o lona olaga o lo o fa’aletonu.
I le silasila a le afioga i le ali’i fa’amasino sili lagolago ia Lyle L. Richmond, e le o se taimi muamua lenei ua tula’i ai Sae i luma o le fa’amasinoga ona o se solitulafono faapenei.
Saunoa Richmond, sa tuu atu muamua e le faamasinoga le isi avanoa ia Sae ma le manatu o le a aoaoina ai lona mafaufau i lana solitulafono muamua, ae talu ai o lea fo’i ua toe molia nai, ua atagia mai ai e leai se lesona taua sa ia aoaoina mai lana mea sese sa fai muamua.
Ui o lea, na manatu ali’i fa’amasino o le a toe tuu atu se isi avanoa se tasi mo Sae, atonu e fulitua ai i le olaga solitulafono o lo o i ai ae fai se isi mea lelei mo lona lumana’i.
E 5 tausaga na manatu le faamasinoga e taofia ai le ua molia i le toese, peitai o le a faamalumalu lona tuliina o lea faasalaga, ae ua lava masina e 20 e taofia mo’i ai o ia i Tafuna, lea e aofia ai ma masina e 13 lea e oo mai i le taimi nei ua uma ona ia tuliina.
Ua faasa fo’i o ia ona toe fesootai ma isi ali’i sa tuuaia faatasi i latou e le malo i le osofaiaina o le fale a le aiga na aafia, ua faasa fo’i ona ia toe soli se tulafono, a ia avea o ia ma tagatanuu lelei e tausi i tulafono a le malo.
SEILALA MISIONARE
O le ali’i e 55 tausaga le matua lea na tuuaia i lona faia o ni uiga mataga i se teineititi e 15 tausaga le matua i le 2011, ua ia sauni e tali ioe i tu’uaiga a le malo faasaga ia te ia.
O ananafi na faila ai i luma o le faamasinoga maualuga se maliliega ua maea ona sainia e le alii o Seilala Misionare ma le malo, ma ua faamoemoe o se taimi o le vaiaso fou e fofogaina ai lea maliliega i luma o ali’i fa’amasinoga.
E tolu moliaga mamafa o lo o tuuaia ai e le malo le alii o Misionare, ma o ia moliaga mamafa e aofia ai le moliaga muamua o lona faiaiga i se teineititi e laititi i lalo o le tulafono (rape), o le moliaga e lua o lona faia o uiga mataga faafeusuaiga i se teineititi e laititi i lalo o le tulafono (sexual assault), ma le moliaga lona tolu o lona tagofia o itutinosa o se teineititi e le faaipoipo i ai i le tulaga muamua (sexual abuse 1st degree).
I lalo o le maliliega lea ua maea ona sainia e Misionare ma le malo, ua ia sauni ai e tali ioe i le moliaga lona lua o lo o i le pepa o tagi, ma afai ae talia e le faamasinoga lana tali ioe, ona talosaga loa lea o le malo ina ia solofua moliaga e lua o lo o totoe ai i le pepa o tagi sa latou faaulu.
Ua tautino Misionare e faapea, i le va o le masina o Tesema 2011 ma Me 2012 i Amerika Samoa, sa le feusua’i ai ma se teineititi e 15 tausaga le matua, atoa ai ma lona faia i ai o isi amioga mataga.
O lo o taua e Misionare i totonu o le maliliega ua latou sainia ma le malo, o lana gaiogia sa faia i lea aso sa le tusa ai ma ala o le tulafono.
Ua malie Misionare a uma ona tuli sana faasalaga faafalepuipui e tuuina atu e le fa’amasinoga ia te ia, ona ia tuua lea o le teritori ae aumau ai i fafo atu o ona laufanua mo le umi e tuuina atu e le fa’amasinoga ia te ia.
Ua ia malamalama fo’i, e le mafai ona toe suia lana tali ioe o le a tuuina atu i le fa’amasinoga, pe afai e tuu mai e le faamasinoga sana faaiuga ae le tusa ai ma lona mana’o.
O lo o taofia pea Misionare i le toese i Tafuna e fa’atali ai le aso lea ua fa’atulaga e tolaulau ai la latou maliliega ua maea ona sainia ma le malo i luma o le fa’amasinoga.
AFA TE’O
O le aso 26 Mati lea ua faatulaga e lau ai le faasalaga a le ali’i o Afa Te’o, ina ua ta’usala o ia e se vaega iloilo iuga i le vaiaso na te’a nei i le moliaga mama o le fa’atupu vevesi i nofoaga faitele, ae solofua le moliaga mamafa o le fa’aoolima i le tulaga lua sa tuuaia ai o ia e le malo.
E tolu aso na faagasolo ai le faamasinoga autu a Te’o i luma o le ali’i fa’amasino sili ia Michael Kruse, e pei ona iloilo ai e tamaita’i e to’a 5 ma se ali’i se to’atasi o le vaega iloilo iuga mau fa’amaonia o lenei mataupu, ma latou tuuina mai ai loa le fa’aiuga e le nofosala Te’o i le moliaga pito sili ona mamafa, se’i vagana ai le moliaga mama sa latou ta’usala ai o ia.
O le mataupu sa tuuaia ai e le malo Te’o, na alia’e mai ina ua aga’i atu leoleo e tali atu i se vevesi sa tula’i mai i le tausaga na te’a nei, ma tuuaia ai e le leoleo na aafia Te’o i lona taumafai lea e ta o ia i se tala pa’u o se ta’avale.
