Fa’aali tino le agalelei i le Koluse Mumu
O le tautua sili ona umi ma e le fa’atuaoia fo’i ua i ai i le atunuu, Le Koluse Mumu, ae ua le gata ai i Amerika ae ua lalolagi atoa lenei auaunaga, e faia ona o le agalelei, e fia fa’ao’o se a’ao fesoasoani mo aiga ua o’otia lo latou ola saogalemu sa i ai, ona ua lutia i fa’alavelave le ma’alofia fa’anatura, pe fa’apogaia i ni faiga fa’aterarisi, ae maise taimi o fetaua’iga ma le nofo vevesi.
“O le Koluse Mumu e matua Kerisiano lava lona agaga, e ‘auga mea uma i le alofa fa’atino, agalelei e fesoasoani atu, ma le agaga foa’i e le fa’atuaoia,” o le fa’amatalaga lea a le susuga le taitaifono o le Komiti Fa’afoe, Vaito’a Hans Langkilde.
“O le Koluse Mumu e le tafaina e le vaega o itu taua e lua a latou va’alele, pe sofa’i o latou ta’avale ina ia fasiotia i latou, ae ua mautinoa e itu taua e lua, o le fesoasoani lea mo i latou uma, e maua ai vaila’au mo togafitiga, ae maise o ni mea’ai mo e ua manunu’a. O a latou pa’aga fa’amoemoeina nei mo se toe togafitiga ma e ‘auga a latou galuega i le alofa,” o le fa’amatalaga lea a se tasi o tama matua o se fitafita tuai, sa i ai o ia i taua o Vietnam ma Korea, ia Dale Long.
Ua tatou iloa fo’i, o le koluse mumu e mafai ona latou a’amia fanau a i tatou o lo’o tautua i le vaega ‘au, pe a o’o ina tutupu fa’afitauli ma fa’alavelave e a’afia ai latou aiga i’inei, ae maise o se fe’au fa’anoanoa ua maliu se tasi o lona aiga.
E afua lea, aua e latou iloa so’o se vaipanoa o lo’o o’o i ai le auaunaga a fanau i le militeri, atoa ai ma lo latou mautinoa o ala vave e fa’ao’o atu ai le avea’i ia mautinoa fo’i ua vave maua le tala e suli o lo’o i vaega au.
E i ai se tala i nisi o talavou tama’ita’i, Adriane ma Susan Sewell o Tafuna, o nisi o talavou sa matua galulue punoua’i i galuega fa’atino a le Koluse Mumu i le vaitaimi na sofa’i le atunu’u, i le galu lolo o le 2009. O i la’ua nei, na toe maua mai avanoa na ofo mai e le Koluse Mumu ina ia la fa’atasi atu e toe fa’aauau a’oa’oga e fa’aleleia atili ai tomai, e fa’aauau ai le auaunaga i le Koluse Mumu.
Ua fa’ailoa mai e le la’ua tina matua o Fale Time, “Ua fa’aauau nei le a’oga fa’atausima’i a Susan, ae o lo ua fa’aauau fo’i a’oa’oga maualuluga a Adriane latou, ae fai lava ma ave o la’ua itula e fa’atino ai se auaunaga mo le Koluse Mumu, ao tu lata i ai le la’ua nofoaga o alaala ai nei i Las Vegas ma la’ua matua o Penei ma Adriane Sewell. E tatou te le fa’atauanau lea auaunaga, ae mautinoa a faia ma le loto fa’atasi ma le fa’amaoni e tali lava le tama o manuia i le olaga o le fanau e fa’atinoa lea auaunaga alofa i nisi ua pagatia.”
I lenei tausaga, e fa’afetaia le galuega maumaua’i a le Koluse Mumu mo aiga sa pagatia i matagi malolosi ma lologa na lutia ai i tatou ia Iulai 2014. E le gata i lea a’o aiga sa mu o latou maota ma laoa, ma sa le fa’atalatu le Koluse Mumu i le fa’ao’o atu o le fesoasoani, o mea o lo’o i ai i le sapalai a le Koluse Mumu e ao ina fa’afaigofie ai le taimi fita ua tali i ai nei aiga.
E masani fo’i ona i ai ma se fesoasoani tau seleni, peita’i, i lenei tausaga, ua fa’ailoa mai, “O lo’o fausia le tatou fale tumau mo le Ofisa Autu o le Koluse Mumu i le teritori. I le amataga o lenei galuega, sa fa’ao’o mai e le American Red Cross le tinoitupe e fa’atino ai le galuega lea, peita’i, e le lava lea mo le tatou fa’amoemoe atoa, o le agaga o i latou, e ao ina togi fo’i sa tatou ma’a, o so tatou sao lea e fa’ailoa atu ai ia i latou, o lo’o maua’a le agaga foa’i i le tatou atunu’u.”
Lea ua tatali nei le fa’amae’aga o le galuega, aisea?
“Ia foa’i mai sou sao i le galuega. Pisinisi tumaoti, ekalesia, fa’alapotopotoga eseese, e ao ina fa’atino so tatou alofa tula’i ma le agalelei fa’asamoa ua iloga ai i tatou ma la tatou agaifanua, ‘ola fesoasoani.’ Ia mae’a le malu lea o le Koluse Mumu, e si’itia fo’i penefiti po’o alamanuia e fa’aopoopo mai e le American Red Cross mo i tatou uma,” o se tali lea a le ali’i ta’ita’ifono ma lona agaga ia fa’autagia mai e le atunu’u.
O ala e fa’ao’o ane ai sou alofa faitino, o atigiapa a le Koluse Mumu o fa’atutu i tafatafa o Kesia a pisinisi, alofa foa’i ane i ai. O nisi e mafai lava ona fa’ao’o ane i le Ofisa autu i Tafuna, e tusia lou suafa ma le aofai o lau foa’i.
