Fa’a’auupegaina Va’a Fagota
Fa’amautu ai le Saogalemu
Ua fa’ailoa mai e le US Coast Guard mo le au fai va’a fagota Alia, lea e le silia ma le 36 futu le u’umi, e ao ina usita’ia e i latou uma, se tulafono fou a le fetarale a’o le i o’o atu ia Oketopa 15, 2015.
O lea faaaliga sa faalauaitele i se fonotaga ananafi, lea sa auai vaega a le Marine Patrol a Amerika Samoa, NOAA ma le Vaega a le DMWR, ma le US Coast Guard sa latou fa’atautaia le fonotaga e fa’afesiligia atu ai e le Au Faifaiva suiga e fa’amautu atili ai le saogalemu o tautai ma auva’a i luga o latou Alia Fagota.
I le aotelega o lenei fonotaga fa’apitoa, ua matauina ai, e tolu nisi fonotaga fa’alea’oa’oga e tatau ona fa’atautaia e le US Coast Guard, ina ia mautinoa ua ofi atoatoa nei suiga i auva’a ma tautai fagota i le atunu’u.
“E aoga tele nei mea uma ua fa’atonu mai, mo le matou saogalemu, e ui fo’i e taugata, ae o se talosaga, e le’i maua’a i o matou sui, le fa’aaogaina o nei mea uma, e ao ina faia se a’oa’oga e fa’amasani ai i matou ma matou auva’a i le fa’aaogaina o nei mea uma,” o le talosaga lea a le tautai ia Fu’ega Moliga i le sui o le Coast Guard, Frank Thompsen.
Ona o le fonotaga lea e fa’atautaia ina ia talia fo’i fesili uma e lafo atu e le ‘au faifaiva, sa le alo fo’i le vaega a le Coast Guard ina ua latou mautinoa, e matua fa’amaonia lava lea fanoga ua fa’aleo atu.
“Tu’u mai se masina e tasi, ona toe fa’afeso’ota’i atu lea e le US Coast Guard le peresetene o le Asosi o Alia Fagota (PAFA) a le atunu’u, i le aso e faia ai lenei fo’i fonotaga fa’alea’oa’oga mo tatou tagata fagogota uma e auai mai ai,” o le tali lea a Thompsen talosaga.
E le gata i lea, ae sa talosaga fo’i e ao ina laiseneina Va’a Fagota Alia ma e mafai ona faia fa’ata’ita’iga mo auva’a ma latou kapeteni i luga o latou va’a, e fa’aaogaina ai nei auupega fou ua fa’atulafonoina, ma e maua fo’i le laisene e fa’amautu ai, sa auai lou sa i lea ituaiga o fa’ata’ita’iga. O lea suega fa’apitoa e faia ma pasia e le vaega a le NOAA.
Ua fa’ailoa mai, ua leai se totogi mo lea fa’ata’ita’iga aoga, ma e mautu atili ai le laisene o lou Sa Fagota pe a pipi’i ai fo’i lea laisene fa’ailo.
Lona tolu o a’oa’oga fa’apitoa sa fa’ailoa e mana’omia, “O ituaiga o fausaga o va’a fagota e ao ina usita’ia e le mamalu o le ‘au faifaiva, lea o le a suia mai e afua i le tausaga 2020, a’o le fausaga e talafeagai ma le mana’oga fa’atulaga e le US Coast Guard.”
E ese mai nei ituaiga o fonotaga fa’alea’oa’oga o le a toe liliu atu le Coast Guard, NOAA, Marine Patrol ma DMWR e soalaupule ai, e tele na’ua isi mea lelei sa mafai ona fa’aali i ai taofi o le au faifaiva.
Na fa’ailoa e Moliga, “Ua foliga mai, ua aotelega fa’atasi e le Coast Guard i matou ma va’a fagota tetele, aisea?” O le tali mai a Thompsen, “E leai, e le o fua fa’atasia, ae o aiaiga ina ia fa’amalosia le saogalemu o tagata fagota e ao ina fa’ataua atu, e sili mamao i lo le mana’o i le i’a.”
Ua tele na’ua atu mea faigaluega e fa’amautinoa ai le saogalemu o auva’a tetele nai lo auva’a o alia fagota, ua o’o lava fo’i i ituaiga mea faigaluega, o ituaiga tetele e moomia o va’a tetele.
Mai le lisi o mea e su’ea fa’apitoa mo le pasiga o va’a fagota alia, ua lisia mai ai le aofai o ofu fa’aola, e ao ina tutusa lelei ma le aofa’i o le auva’a.
O tulaga o mea fa’apapa e fa’ailo ai se fe’au lavea’i mai se va’a ua pagatia, e tatau ona i ai le ono i luga o le va’a e tasi. “Ia le tasi lava le taimi e fana ai i luga lea fe’au lavea’i, ae ia fa’aono lelei, pe a o’o ina tupu fa’aletonu,” se fa’amamafa mai lea a Thompsen.
O nisi o feutaga’iga sa ave ai le fa’amuamua i masini fa’ailo po’o PEPIRB po’o pipa fa’ai’i e fa’ailo ai se nofoaga o i ai le ua afaina i luga o le sami, ma e mafai ona faitau mai lea nofoaga e te i ai e Niu Sila. Hawaii, Amerika Samoa ma isi malo uma lava e tulata ia te oe.
“O nisi ua fa’aaoga nei masini e fa’ata’alo ai latou fanau, ma ua le iloa e i latou e oso mai ai galuega saili mai Niu Sila ma Hawaii mo tagata ua leiloa i le sami,” o se tala lea a le ali’i Peresetene o le Asosi Alia Fagota a Pago Pago, Va’amua Sesepasara.
