Tala otooto mai le Fono Faitulafono
PASIA SENATE TOFIGA KOVANA MO TIMUSA
E 11-0 le palota na pasia ai e le maota maualuga i le aso Faraile na te’a nei, tofiga a le ali’i kovana mo le afioga i le ali’i faipule ia Timusa Tini Lam Yuen, e avea ai o ia ma totino o le Komiti Fa’afoe o le Ofisa o Femalagaaiga.
O lea fa’aiuga, na faia lea ina ua mae’a se iloiloga sa fa’atautaia e le Komiti o Mataupu Tau Tulafono i lalo o le ta’ita’iga a le afioga i le ali’i senatoa ia Soliai Tuipine Fuimaono o le ta’ita’i komiti.
O le tele o afioga i senatoa na maua le avanoa e fesiligia ai le molimau, sa latou fautuaina ai le ali’i faipule ina ia galulue malosi ma sui o le komiti e fa’amalosi tulafono a le Ofisa o Femalagaaiga, e puipuia ai le soona lolofi mai o tagata eseese mai fafo i le teritori.
Na taua e ni isi o senatoa ia Timusa le tatau lea i le latou komiti ona silasila i mataupu i pisinisi o lo o latou talosagaina pepa mo tagata mai fafo, ina ia mautinoa e fa’amalosia le tulafono lea o le a pasia atu e le Fono ma sainia e le kovana i se taimi o i luma.
Saunoa Soliai e fa’apea, o le malupuipuia o laufanua ma meatotino a le atunu’u, e fuafua lea i le lelei ona pulea o tulafono tau femalagaaiga, ma taofiofi ai le soona lolofi mai o tagata i le teritori.
TETE’E SAVALI NA TE LEI PO INA LE LAULAU
Na teena e le afioga i le ali’i Fofoga Fetalai ia Savali Talavou Ale ripoti na fa’asalalau e tusitala i le vaiaso na te’a nei, lea na taua ai lona po ina lea o le laulau, e mafua mai ina ua to’atama’i i felafolafoaiga sa faia a le komiti o le Tamaoaiga a le maota, e fa’atatau i le pili a le faigamalo e tatala ai se faletupe fou i le atunu’u.
“Ou te fa’amalulu atu i le tatou maota ona o se tulaga fo’i sa maitauina ananafi (aso Tofi a te’a nei), o le pau o lo’u lima i luga o le laulau na mafua ai ona pa o tele le laulau, ae ou te le’i poina le laulau, e fai lava si mamafa o lo’u lima”, o le saunoaga lea a Savali na tali e ai ni isi o faipule o le maota.
O le mae’a ai o folafolaga a le maota o sui i le aso Faraile na te’a nei, na saunoa tu’u sa’o mai ai le tofa a Savali i sui o tusitala i ituaiga mataupu e tatau ona ripoti i le fa’afofoga a le atunu’u, aemaise lava i taimi e fa’atino ai galuega a le maota.
Sa ia saunoa e fa’apea, e tatau ona fuafua galuega a tusitala e ripoti atu i galuega fa’atino a le maota.
I le ripoti sa ripotia e le Samoa News i le aso Faraile na tea nei, e le gata sa taua ai le teva i fafo o le ali’i fofoga fetalai mai felafolafoaiga a le komiti sa faia ina ua mae’a ona ia po le laulau, ae sa ia fa’atonuina fo’i le ta’ita’ifono o le komiti ia Larry Sanitoa ina ia ripoti le pili e fa’atula’i ai se faletupe i luma o le maota mo le faitauina fa’alua.
O le aso Faraile na te’a nei na pasia ai e le maota o sui le pili lea a le faigamalo i lona faitauina fa’atolu, ma ua taoto atu nei i luma o le maota maualuga mo sa latou fa’aiuga.
I le mae’a ai ona pasia e le maota o sui o lea tulafono taua, sa toe talosaga ai Savali ia Sanitoa, e toe tasi le isi tulafono e feso’ota’i ma le tulafono lea ua pasia o lo o totoe e le i faia i ai se finagalo a le maota, ma e tatau ona faia i ai se finagalo o le maota ae le i malolo le Fono i le faaiuga o le vaiaso nei.
O lea tulafono e fa’atula’i ai se Ofisa na te fa’atautaia le Faletupe (OFI), o le tulafono lea na pasia e le maota maualuga i le amataga o le vaiaso na te’a nei.
PASIA LE TULAFONO TAOFI AI TOE TALSOAGA PISINISI TAGATA MAI FAFO
Ua pasia nei e le Fono Faitulafono se tulafono tau fa’aofi sa talosagaina e le kovana, e toe faia ai teuteuga i le tulafono e mafai ai ona talosaga e pisinisi tagata mai fafo, ina ia mautinoa e le mafai ona toe fa’atagaina i lalo o le tulafono lea vaega.
E 11-0 le palota na pasia ai e le senate le pili a le maota o sui, ma ua sauni le tu’uina atu o lenei tulafono i le ofisa o le ali’i kovana mo lona fa’amaoniaina, ma ua fa’amoemoe e aloaia lenei tulafono i totonu o le 60 aso, talu mai le aso na pasia ai e le fono ma faaaonia e le alii kovana
O le tulafono o lo o i ai, o lo o manino ai ai le leai o se pa pupuni e taofia ai pisinisi mai lo latou talosagaina o tagata mai fafo e ulufale mai i le teritori ma galulue i totonu o pisinisi.
O le tulafono fou lea ua pasia e le Fono, se’i vagana ua pasia atu e le Loia Sili ma fa’ataga se pisinisi latou te talosagaina tagata mai fafo ona fa’atoa mafai lea, ae fuafua lava i luga o le mautinoga, e gafatia e le pisinisi ona tausi tagata mai fafo ua talosagaina, e lava fo’i le tamaoaiga o le pisiisi ma ana tupe maua e tausi ai tagata mai fafo.
O isi agava’a o le pisinisi e mafai ai ona ia talosagaina tagata mai fafo, pe afai e leai se fesootaiga o le tagata o lo o aumai i fafo ma le pisinisi, ia vave fo’i ona faila le lafoga a le pisinisi.
