Tele fa’afitauli luga uafu ina ua tuai mai va’a oloa

E le gata i le a’afia o le itu tau oloa i le tele o ni isi o pisinisi i le atunu’u ona o le tuai mai o va’a oloa mai fafo, ae ua oo lava fo’i i le malo ua a’afia atu ai fo’i, i le leai lea o se tupe a le malo e maua mai i container o lo o teu ma fa’aputu i luga o le uafu i Fagatogo.

 

Ona o lea fa’afitauli, sa talosagaina ai loa e le Fa’atonusili o le Pulega o Uafu ma Taulaga ia Taimalelagi Dr. Claire Poumele le afioga i le ali’i kovana i le fono a le kapeneta i le vaiaso nei, mo se isi nofoaga e teu i ai container mo le fa’ataliina o le va’a e la’u ai i fafo.

 

Na taua e Taimalelagi e fa’apea, ua avea le tuai mai o va’a oloa ma auala ua tele ai container ua fa’aputu i luga o le uafu, ma ua tau le ofi ai le uafu i le fa’atinoina o galuega a le Ofisa, ae o le itu e pito sili ona le manuia, e le o maua ai se tupe a le malo i container nei.

 

O va’a oloa e lua na malaga mai i le vaiaso na te’a nei ua tau maua ai se fesoasoani mo pisinisi ma le atunu’u, ina ua mafai ona la’u mai ai ni isi o oloa o lo o sili ona mana’aomia, e pei ona fa’ailoa e Taimalelagai i lana saunoaga i luma o le kapeneta.

 

“O le va’a oloa e lua na taunu’u mai i le atunu’u [i le vaiaso ua te’a], e 70 container na malaga mai ma le isi va’a ae 277 containers na sau ma le isi va’a, o oloa uma o lo o la’u mai ai oloa mo taumafa, ma toe la’u ese atu ai loa containers e 300 a le kamupani a le StarKist Samoa sa tumu ai luga o le uafu”, o le saunoaga lea a Taimalelagi.

 

E pei ona taua e le afioga i le alii kovana ia Lolo Matalasi Moliga i luma o le kapeneta i le vaiaso na te’a nei, le mae’a lea ona faia a latou fesootaiga ma le sui failautusi o le Initeria, atoa ai ma le tamaita’i faipule i Uosigitone ia Aumua Amata, mo se latou fesoasoani e foia ai le fa’afitauli o le tuai lea o va’a oloa e la’u mai ai oloa i le atunu’u, e mafua mai i ni fa’aletonu o lo o tula’i mai i Amerika.

 

“O ni isi o a’afiaga i le itu tau pisinisi i le atunu’u, e aofia atu ai ma galuega mo le amataina o le tautua a le kamupani fou o le Tri-Marine i Atu’u, atoa ai ma ni isi o manaoga tupito mo le malo ma le atunu’u atoa”, o le saunoaga lea a le ali’i kovana.

 

O le amataga o le vaiaso na te’a nei e pei ona taua e le alii kovana, sa latou fono ai ma i latou uma e galulue i le itu tau tupe a le malo, mo le va’ava’aia lea o se auala e tua i ai le malo pe afai ae fa’aumiumi pea ona tula’i mai lenei fa’afitauli, ma tuai mai ai va’a oloa i le atunu’u.

 

Na fa’afetaia e Lolo le folasaga a Taimalelagi e tusa ai o taumafaiga ina ia fa’aleleia le auaunaga i luga o le uafu, peitai sa ia talosagaina le galulue pea o le Matagaluega e fa’atulaga gaioiga uma e mafai ai ona tali atu i le manaoga ua tulai mai i le taimi nei, aemaise lava tulaga i oloa e la’u mai fafo.

 

Ae na fa’amanino e Taimalelagi i le kovana ma le fono a le kapeneta, o containers uma lava a pisinisi o lo’o teu i luga o le uafu e leai se tupe a le malo e maua mai ai.

 

Pau le tupe a le malo o lo o maua mai i container, o le taimi e taunu’u mai ai le vaa oloa ma container a pisinisi, ona tu’u lea i ai o aso e lima e tu’u ai i luga o le uafu, a tuana’i loa aso e lima ona totogi loa lea e le pisinisi o le $20 mo le container i le aso e tasi.

 

O lea faiga e pei ona saunoa Taimalelagi, na mafua ai ona oo atu ni isi o kamupani la’u oloa se lua i le atunu’u ma latou fono, pe mafai ona toe fa’aopoopo ni isi aso e mafai ai ona ta’atitia a latou containers i luga o le uafu ona fa’atoa totogi lea.

 

Na taua e le tama’ita’i fa’atonusili e fa’apea, e le o i ai se agaga e fa’amamafa le avega i pisinisi a le atunu’u, ae o le naunau lava ina ia maua le galulue fa’atasi mo le manuia o le malo ma pisinisi tua, o le mafua’aga fo’i lea ua ia talosagaina ai le alii kovana mo se isi nofoaga e la’u i ai isi containers, ina ia mafai ai ona lava le avanoa mo le aufaipisinisi faapea ai le malo.

 

Mo le la’uina atu o oloa i Manu’a, o se tasi lea o mataupu sa aofia i le saunoaga a le tama’ita’i fa’atonu, ona ua fa’asea ni isi o fa’atonusili e oo lava fo’i i ni isi o senatoa ma ni isi o faipule, i le tuai lea ona alu o se malaga a le MV Sili i Manu’a.

 

Saunoa Taimalelagi e fa’apea, tusa lava po o le a le taua o se malaga e fia alu mo Manu’a, ae afai e saunoa mai le Kapeteni ‘e le o saogalemu le va’a mo le malaga atu i Manu’a’, lona uiga e le saogalemu lava.

 

Na fa’amanino atili e Taimalelagi e fa’apea, e anoanoa’i mafua’aga e ala ai ona aumai le fa’aiuga a le kapeteni o le va’a e le o saogalemu se faigamalaga, afai e le o lelei le va’a, atonu o lo o fa’aletonu uafu i Manu’a e le mafai ai ona taula le va’a.

 

Saunoa Lolo e fa’apea, poo a lava taumafaiga a le malo e fai mo Manu’a, e tumau lava le fa’asea o tagata i Manu’a.