Fa’alauiloa StarKist tele avanoa faigaluega ma’imau pe a leai ni i’a
E faitau selau avanoa faigaluega ua fa’alauiloa e le pulega a le Kamupani i’a o le StarKist Co., e ono ma’imau, atoa ai ma le tapunia o le kamupani mai le fa’atinoina o ana galuega masani, pe afai e oo atu i le vaiaso fou ae leai se i’a e kiliva mai i le StarKist Samoa.
O se tasi o lu’itau tele ua fetaia’i nei ma le kamupani i’a a le StarKist, o le tapunia lea o lana fale gaosi apa i le atunu’u, e mafua uma mai lava i le tulaga fa’aletonu ua i ai le i’a i le vasa Pasefika.
Ona o ia mafua’aga tuga, ua talosagaina ai e le kamupani le vaega a le ‘U.S National Oceanic and Atmospheric Administration’s National Marine Fishery Service’ (NMFS), mo sa latou fa’aiuga vave ina ia mafai ai ona latou aloaia loa le talosaga a le kamupani i’a o le Tri Marine International, ina ia fa’ataga ai va’a fagota mai Amerika o loo fa’atau mai i le teritori le tusa ma le 50% o le latou i’a o loo maua, ina ia mafai ona fagogota i ogasami lea ua tapunia ma fa’asa e le Iunaite Setete ona toe fa’agotaina.
O le fa’aiuga o le tausaga lenei 2015 fa’atoa toe mafai ai ona fa’ataga le fagotaina o ia ogasami ua fa’asa e le malo tele.
Na taua e le peresetene o le StarKist ia Andrew Choe i sana tusi i le aso 10 Aokuso i le Ofisa o le NMFS i Honolulu e faapea, talu ai ua tapunia le toe fagotaina o ogasami sa masani ona fagogota ai va’a fagota, toeititi lava o va’a fagota uma mai Amerika Samoa ua aga’i atu e fagogota i ni isi ogasami mamao, ma fa’atau atu ai a latou i’a i maketi o loo latalata ane i ia nofoaga.
Na taua e Choe i se vaega o lana tusi e fa’apea, ua fa’ailoa atu e le pule o le lala o le StarKist Samoa e fa’apea, mo le amataga o Aokuso, e le o i ai se va’a fagota o fa’atulaga e kiliva mai i totonu sana uta i’a i le taimi nei, se’i vagana ai le vaiaso lona lua o Aokuso lea o loo fuafua e fa’atoa sau ai i totonu le isi kiliva o le i’a.
“Afai ae leai se i’a e kiliva mai i totonu o le StarKist Samoa i le aso 17 Aokuso, o le a tapunia loa la matou lala, ma e ova i le 2,000 galuega o le a ma’imau,” o se vaega lea o le tusi a Choe.
E ui i fa’afitauli ua vavala mai mo le kamupani i’a i le atunu’u, ae na taua e le susuga a Choe i lana tusi le galulue o le pulega e saili ni auala e foia ai le ono tula’i mai o lenei fa’aletonu.
Sa ia fa’ailoa i sui o le Ofisa o le NMFS i lana tusi e fa’apea, ua matua manaomia lava se auala vave e foia ai le ono tula’i mai o lenei fa’afitauli, aemaise lava le fa’ataga o va’a e fagogota i ogasami ua fa’asaina.
Sa ia fa’amanino atili i lana tusi e fa’apea, talu ai o teuteuga fou i le feagaiga e fa’atatau i ogasami ua fa’asa e le malo tele ona toe fagotaina, o le mafua’aga lea ua o mamao ese ai va’a fagota uma a Amerika o loo fa’amautu i Amerika Samoa, e saili ni ogasami e fagogota ai.
O ogasami o loo maua ai e va’a fagota i’a mai a latou fagotaga, e fai lava si mamao ma Amerika Samoa, o le mafua’aga fo’i lena e faigata ai i va’a fagota ona toe fo’i mai e fa’atau mai a latou i’a i le kamupani i’a.
Sa ia taua atili i lana tusi e fa’apea, o loo manino lelei le matua mana’omia e le kamupani i’a o i’a mo le fa’atinoina o lana auaunaga masani i aso ta’itasi, o le mafua’aga fo’i lea e tatau ai ona faia se fa’aiuga fa’anatinati ina ia mautinoa e leai se fa’aletonu e tula’i mai i le auaunaga a le kamupani.
