Ads by Google Ads by Google

Tusi Fa’alaua’itele: O le Fa’ai’uga – Ma se Vala’au e Tūtū Fa’atasi

MO: Sui uma o le Polokalame Litaea ale Malo o Amelika Samoa (American Samoa Government Employees Retirement Fund or ASGERF):   

I masina ua tuana’i, sa ou avatua ai i se faasologa o tusi fa’alauaitele (open letters) e fa, e fa’asoa ai ni fa’afitauli i le pulega ma le ta’ita’iga o le ASGERF. E le’i tusia fua nei tusi. Sa fa’avae i fa’amaumauga moni ma lo’u tiute fa’a-fiutisiari (fiduciary) po’o tausi-saofaga (trustee) — lo’u tofiga o se sui o le Komiti Fa’afoe ma o se totino fo’i o le Litaea ale Malo (ASGERF). O le tusi lenei o le fa’ai’uga i lea faasologa — ma o se vala’au, ina ia tatou tūtū fa’atasi e fausia le lumana’i manuia o le polokalama litaea a si o tatou malo.

Fa’amaoniga E Le o Lelei le Pulega ma le Ta’ita’iga

I le tolu tausaga talu ai, ua tele le fa’aaluina o tupe a le ASGERF mo le fa’atinoina o RFPs (Requests for Proposals) mo auaunaga tāua: polokalama fa’akomepiuta e fa’atino ai galuega a le penisione, le su’etusi tuto’atasi, le tagata atamai-fa’apitoa i mataupu tau fuainumera (actuary), ma le fa’atonu sili. E ui i nei taumafaiga, e leai se tasi o nei RFPs na oo i le tulaga o le faia ai o se fa’ai’uga a le Komiti Fa’afoe.

Ua fa’aopoopoina i lenei faaletonu le fa’ai’uga o le konekarate a le faufautua mo le inivesi ina o aseta (investment advisor) i le masina o Fepuari po’o Mati o le tausaga nei. E leai se RFP na tuuina atu, e leai foi se iloiloga na faia e le Komiti Fa’afoe i le fa’atinoga o galuega a le faufautua (performance evaluation), ona e leai se fonotaga a le Komiti Fa’afoe na faia talu mai Oketopa 2024.

E le gata i lea, o lo’o i ai se vaega i totonu o le konekarate muamua a le faufautua e faapea, a mae’a le tolu tausaga ole konekarate, ma a toe fa’afou le konekarate, o le a fa’aopoopoina se totogi e 3% e ese mai ma le totogi ole konekarate muamua. E le o manino pe o le 3% lea e fa’atatau i le totogi ole konekarate muamua, pe fa’atatau i le aofa’i atoa o aseta inivesi (investment portfolio) a le Litaea. E le manino fo’i pe na toe fa’afouina lea konekarate e aunoa ma le auai o sui uma o le Komiti Fa’afoe.

Fonotaga Faaletausaga a le NCPERS i le 2025

O le NCPERS, o se fa’alapotopotoga tumaoti mo polokalama penisione a tagata faigaluega a malo setete (states), itumalo (counties), a’ai (cities), ma isi i Amerika. O le ASGERF o se totino o lea fa’alapotopotoga tumaoti. I le masina ua mavae (May 2025) na malaga atu ai ni sui o le Komiti Fa’afoe fa’apea ma sui o le ofisa o le pule sili i Denver, Colorado mo le fonotaga faaletausaga a le NCPERS. Ae peita’i, e le’i auai uma i latou na lesitala mo lenei fonotaga. E ono i ai fo’i nisi na maua tupe mo lenei fa’amoemoe, ae le’i lesitala pe auai i lenei fonotaga.

E le o se mea fou lea tulaga. E pei ona ou iloa ma ua ou va’ai iai, i lo’u tofiga ole failautusi ole Komiti Fa’afoe, ma fa’amatalaga a nisi sa auai i tausaga ua tuana’i, ua latou silafia lelei nei faiga le-fa’amaoni. Sa ‘ou auai i le fonotaga i lenei tausaga i a’u lava tupe, ina ua le talia e le ta’ita’ifono le totogiina e le ASGERF la’u malaga, e ui o a’u o se totino o le Komiti Fa’afoe. Sa ou alu lava, ma le fa’amoemoe o le a usuia le fonotaga faaletausaga a le Komiti Fa’afoe i lea fonotaga ale NCPERS, pei ona faia i Seattle ia May 2024. Peita’i, e le’i faia.

O le fa’amoemoe autu o le fonotaga faaletausaga a le Komiti Fa’afoe o le umia o lipoti ma fa’amatalaga i le fa’atinoga o galuega fa’aletausaga, mai i auaunaga taua e aofia ai le tausi-teugatupe (custodian), faufautua o tupe-inivesi (investment advisor), foma’i o fuainumera (actuary), ma le su’etusi (auditor). O nei vaega e tāua tele mo le faia o fa’ai’uga lelei male maumaututu a le Komiti Fa’afoe mole puipuiga male fa’aolaina o saofaga ale mamalu o tagata faigaluega ma i latou ua litaea, fa’apea o latou aiga ma fanau (beneficiaries).

Fa’ai’uga Tāua ua Tolopoina

I le fonotaga i Seattle i le 2024, na tula’i mai ai le mataupu i le fua fa’atatau (discount rate) e fuatia ai le tulaga ole aitalafu po’o tupe e tatau ona ausia e totogi ai litaea po’o penisione a tagata pe a o’o ina litaea — Net Pension Liability (NPL). Na fautuaina e le foma’i o numera (actuary) ma le faufautua o aseta inivesi (financial advisor) le faa-tumau lea fua i le 8%, ae sa fautuaina e le su’etusi (auditor) se fua maualalo e tusa ai ma tapenaga masani o lo’o mulimulita’i ai le tele o isi penisione – se fa’ata’ita’iga, ole 7% po’o se isi fua e i lalo ole 8%. E le’i faia se fa’ai’uga i le na aso, ae tolopo mo se fonotaga i le lumana’i; ma e le’i toe talanoina lenei mataupu taua ona ole leai o ni fonotaga ale Komiti Fa’afoe.

E fa’aopoopo i lea tulaga, o le foma’i o numera (actuary) ma le faufautua (investment advisor) o lo’o galulue i lalo o le kamupani e tasi. O lenei tulaga e fa’atupu ai ni masalosaloga ona o le fete’ena’i o tiute, ae o lea ua faia nei tiute e se kamupani e tasi, ma e le ogatusa ma tulaga fa’ata’ita’i mo le va’ava’aiga fa’a-fiutusiari (fiduciary).

E le o se fa’amatalaga faigofie lenei aua e ogaoga se tulaga e ono tupu mai ai. O le fua fa’atatau (discount rate) o lo’o fuatia ai le aofa’i o le aitalafu a penisione, ma e afaina ai le fa’amaumauga tau tupe ale Malo o Amerika Samoa (ASG). E tusa ai ma le lipoti a le GAO i le 2019, sa tusa ma le $213.1 miliona le aitalafu tau penisione (Net Pension Liability) i le FY 2017 — e tusa ma le 33% ole GDP o le teritori. Na lapata’i le GAO i le matuia o lea tulaga, ma le ono lamatia ai o avanoa mo nonogatupe ale ASG I maketi tau pone (bond market), fesoasoani fa’a-le-tupe (grants) mai le Malo Feterale, male le-gafatia ole fa’a-tupeina ole malo i le lumana’i.

E ui na faia se suiga tāua i le 2022—le si’itia o seleni e totogi e le malo ma tagata faigaluega i totonu ole Litaea po’o le ASGERF, mai le 11% ile 20% o totogi o tagata faigaluega— e $11 miliona le tupe e le’i totogia mai nei saofaga, mai le malo i le ASGERF. Afai e fa’aauau le le-gafatia e le malo ona totogia nei tupe — fa’atasi ai ma le gasegase-fa’a-pulega o lo’o a’afia ai le Komiti Fa‘afoe — o le a lamatia le fa’aauauina o le polokalama litaea ale malo mo ona totino ma pelega i le lumana’i.

O le le-faia o fa’ai’uga e pei o le fua fa’atatau (discount rate), e pei ona ta’ua i luga, o le a fa’aauau ai pea ona fa’aletonu le ripoti moni o aitalafu, ma si’itia ai le masalo ma su’esu’ega i le fa’amaoni o fa’amaumauga tau tupe a le ASG — e le Malo Feterale ma maketi tau pone (bond market).

Pulega o lo’o fete’ena’i ma le Tulafono

I le a’a o nei fa’aletonu, o se fa’afitauli tau-fa’avae, fa’a-pulega. E fitu sui o le Komiti Fa’afoe e pei ona mana’omia e le Tulafono ma Tulafono-fa’atonutonu o le Letaea. Ae i le faiga ua masani ai nei, ua pulea e le tagata e to’atasi — o lo’o avea fo’i ma ta’ita’i ole Senate — fa’atasi ai male loia-faufautua, o lo’o avea fo’i ma loia a le Senate, ma le fa’atonu-sili-le-tumau. O lenei faiga-le-fa‘avaea, e fete’ena’i ma le Tulafono ma Tulafono-fa’atonutonu; ma e tatau ona fa’asa’o lea tulaga i le taimi nei.

Sefulu Lima Tausaga ua Leiloa

Talu mai le tulaga maualuga na o’o iai aseta-inivesi (investment portfolio) i le silia ma le $300 miliona i le 2007, sa fa’aititia le tulaga o nei aseta ma taoto ai i le va o le $150– $200 miliona. Ua le o tutusa ma fua o maketi tau inivesi (investment benchmarks) e iai le DOW, S&P 500, male NASDAQ — ua silia male fa’aluaina le ola o nei fuataga mai le 2007 e o’o mai ile taimi lenei, 2025. A fa’atusatusa fo’i ma le litaea a le malo teritori o Guam, e fai si maoa’e o le tulaga o iai nei aseta a le litaea a Guam — $2 piliona.

E le ona o le fesuisuia’i o maketi (stock market volatility) ua mafua ai ona fa’apenei le tatou Litaea, ae ona o le vaivai ole pulega ale Komiti Fa’afoe male ta’ita’iga ale ASGERF. Ua le faia tiute fa’a-fetusiari (fiduciary), e pei ona vala’auina ai totino ole pulega male ta’ita’iga ole ASGERF, e pei foi ona tusia ile Tulafono ma Tulafono fa’atonutonu.

Se Vala’au e Tūtū Fa’atasi

“E afua mai mauga manuia o nu’u” — ose lafoga masani ale atunu’u. Ae le fai a’i pe afai ua leai ni suiga lelei ma le maumaututu o afua mai mauga, e talafegai e fo’ia ai le gasegase — fa’a-pulega ua a’afia ai nei le Komiti Fa’afoe male ta’ita’iga ole ASGERF.

Ua tatau ona tutu fa’atasi totino ole ASGERF e fa’avae se *Faalapotopotoga a Sui o le ASGERF*, a aofia ai tagata fai saofaga o faigaluega i taimi nei, ma i latou ua litaea — e fesiligia, fa’aleoina, ma fa’amaonia o fai tiute tauave o le Komiti Fa’afoe male ta’ita’iga ole ASGERF mo le manuia o totino uma ole ASGERF. O le avanoa fo’i lea e aiaia ai ni suiga ole Tulafono e talafegai mo le manuia alualu i luma o polokalma litaea ma totino o le ASGERF — e tu’uina atu i le Kovana male Fono.

O Christiane Amanpour, ose tusitala fa’atuatuaina male lauiloa i le lalolagi, i lana lauga i le fa’au’uga ale Harvard Kennedy School of Government 2025, sa ia fautua ai le ‘au fa’au’u — o le faigamalo fa’a-temokarasi male tautala ile amiotonu e fa’alagolago i le lototele fa’a-le-agaga (moral courage), va’ai toto’a male mataala, male faia o latou tiute ta’ito’atasi. Sa ia u’una’i fo’i le au-fa’au’u e aua le fa’avaivai, pe se’etia gofie ile malu ole tai-taeao, puipui le saolotoga e fa’ailoa ai manatu, ma aua le fefe e fa’ailoa upu moni ie o lo’o iai le pule.

O se Lauga fa’amanatu fo’i mo tatou uma:

**“E le mafai e se tagata e to’atasi ona fa’amata’uina se atunu’u atoa e aunoa ma le avea o tatou ma ana pa’aga.” — Edward R. Murrow**

**“O le lototele fa’a-le-agaga (moral courage) e sili atu le faigata nai lo le loto-toa fa’a-le-tino.” — Robert F. Kennedy**

**“O le fa’aalia o manatu tete’e po’o manatu fa’atu’iese i se pulega, o se vaega tāua tele o la tatou faigamalo fa’atemokalasi”**

Ma pei ona ta’ua i le ata tifaga ole *Mission: Impossible- The Final Reckoning*:

**“Tatou te faia lenei mea mo i latou tatou te alolofa i ai, i latou tatou te le masani ma feiloa’i i ai, ma auga tupulaga ole lumana’i”**

Tatou tutu fa’atasi, galulue male lototele, ma fausia se lumana’i lelei mo le manuia ole au fai-saofaga male au-litaea o si o tatou malo.

Ua ou faia le ulua’i la’asaga e fa’avae ai le Faalapotopotoga o Sui o le ASGERF. Afai e te naunau e auai pe fia iloa atili lenei fa‘amoemoe, fa’amolemole imeli mai i: **keniseli.lafaele55@gmail.com**.

O le tatou taimi lenei—e le na o le puipuia o aseta fa’aagaga ole litaea ile taimi nei—ae ia toe fuata‘ina mo se lumana’i manuia, manino, fa’amaoni, puipuia, ma le olaola lelei o le litaea mo i tatou uma.

Male Fa’aaloalo,

Fuiavailili Keniseli Lafaele