Ads by Google Ads by Google

Popole tagata faigaluega kamupani i’a i le ono tapunia o galuega

Ua fa’aalia e ni isi o tagata faigaluega a Kamupani i’a i le atunu’u lo latou popole, ina ne’i avea fa’afitauli ua fetaia’i ma va’a fagota o loo sapalaia le i’a mo kamupani i’a ma itu e ono tapunia ai kamupani, ma a’afia atu ai ma le lumana’i o i latou ma a latou aiga.

 

“E leai se isi alofaga mo i matou o tagata faigaluega pe afai ae le toe o mai ni va’a fagota e la’u mai i’a mo le kamupani, lona uiga o le a tapunia loa kamupani ae safa ai matou tagata faigaluega,” o le saunoaga lea a se tasi o tina ua 21 tausaga o lana tautua i se tasi o kamupani i’a i le atunu’u.

 

Ina ua fesili i ai le Samoa News poo le a se gaioiga e tatau ona faia e le malo ina ia taofia ai le ono tula’i mai o lenei fa’aletonu, na tali le tina, “e tatau ona lagolago e le malo le talosaga a kamupani i’a faapea ai le Komiti o Faiga Faiva ua tuuina atu i le malo tele, ina ia toe fa’ataga va’a fagota a Amerika ia ua taofia ona toe fagota i ogasami fa’asa, ina ia toe o e fagogota ai ma maua mai ai i’a mo kamupani i’a.”

 

O finagalo fa’aalia o ni isi o tagata faigaluega a le kamupani i’a i le Samoa News, na afua mai i le feiloaiga a le Komiti o Faiga Faiva a le malo ma le maota o sui i le vaiaso ua te’a, lea sa latou talosagaina ai se fesoasoani a le Fono e lagolagoina ai la latou talosaga lea ua tuuina atu i le malo tele, ina ia toe fa’ataga va’a fagota a Amerika ia ua fa’asa ona toe fagogota i ogasami fa’asa, ina ia foia ai le tutupu mai o ni isi fa’afitauli i le tamaoaiga o le teritori.

 

Na fa’ailoa e sui o le Komiti o Faiga Faiva a le malo i le maota o sui e fa’apea, afai e le toe fa’atagaina va’a fagota a Amerika ona latou toe fagotaina ogasami fa’asa, o le mea moni o le a le toe maua se i’a mo kamupani i’a i le atunu’u, ae afai fo’i e le toe maua e kamupani i’a se sapalai o le i’a, o le a leai ni galuega e faia ma tapunia loa ma le kamupani.

 

Na taua e se tasi o tama matua e faigaluega i se tasi o kamupani i’a i le atunu’u e fa’apea, o se tasi o fa’afitauli o loo tula’i mai i le taimi nei, o le fa’aalosia lea e le malo tele o tulafono e aafia atu ai ma Amerika Samoa, e aunoa ma lo latou fesiligia o ni a’afiaga e ono tula’i mai ai.

 

“E le afaina tele kamupani i’a nei pe afai ae tapunia la latou tautua i Amerika Samoa, o loo i ai fo’i isi a latou lala i Amerika poo isi atunuu o le lalolagi, ae afai e tapunia kamupani i’a nei, o le a matua safa le malo, pisinisi, aemaise ai aiga ta’ito’atasi e aofia ai lo’u aiga,” o le saunoaga lea a le tama o Ualesi Mosegi, 52 tausaga o Faleniu ae ua 18 tausaga o galue i le kamupani i’a o le StarKist Samoa i Atu’u.

 

“Ua tele mea fa’aletonu o loo fetaia’i ma le kamupani i’a a le StarKist Samoa, e le o i ai lava se mea o gase i lana tautua, o loo malosi fo’i le fesoasoani a le kamupani i le tamaoaiga o le atunu’u, ae afai loa e tumau pea le faasa ona toe fagogota va’a fagota a Amerika i ogasami ua faasa, ma le toe maua ai e kamupani i’a le i’a mo ana galuega, o le mea moni lava, o le a tapunia le auaunaga a le kamupani, ma a’afia atu ai loa ma matou nei tagata faigaluega,” o le molimau lea a Howard Vesi, 41 tausaga o Aua ma Tafuna, ae ua 9 tausaga o tautua mo le kamupani.

 

Saunoa atili Vesi e fa’apea, o le a sili ona pagatia i latou o tagata faigaluega pe afai e tapunia kamupani i’a i le atunu’u.

 

Ae na taua e isi alii e to’alua ua silia i le ta’i 15 tausaga o galulue i kamupani i’a ae malaga mai i Samoa e fa’apea, o le isi a’afiaga mo le to’atele o i latou mai Samoa o loo galulue i le kamupani, afai ae tapunia le kamupani, o le a faigata ona saili ni isi galuega e tausi ai a latou aiga, ona o tulafono a le malo o Amerika Samoa e le mafai ai ona faigaluega se tagata mai fafo i galuega a le malo.

 

Saunoa atili lea molimau e fa’apea, e oo lava fo’i i isi pisinisi tua i le taimi nei, ua matua faigata lava ona saili i ai ni avanoa faigaluega, ona ua utiuti fo’i le fa’asoa i le itu tau tupe mo ni isi o pisinisi.

 

“Pau lava le va’a fa’aola mo tagata uma o loo galulue i kamupani i’a, o le tula’i mai o le malo atoa ai ma le faipule i le konekeresi e lagolago talosaga ua tuuina atu, ina ia toe fa’ataga va’a fagota mai Amerika e fagogota i ogasami ua fa’asa,” o le saunoaga lea a le molimau.

 

O le vaiaso nei na pasia ai e le Fono Faitulafono se i’ugafono malilie fa’atasi a afioga i Faipule, e lagolagoina ai le talosaga ua tuuina atu e le Komiti o Faiga Faiva a le malo i le malo tele, ina ia alofagia le talosaga e toe fa’ataga vaa fagota Amerika ina ia toe fagogota i ogasami ua fa’asa ona latou toe fagotina ai le i’a.