Popole Tuiasina ne’i oo mai A.S gasegase mata’utia ‘Ebola’
Ua fa’aalia e le afioga i le alii senatoa ia Tuiasina Esera sona popolega o lo o i ai, i le ono a’afia lea o Amerika Samoa i le fa’ama’i oti o le ‘Ebola’ lea ua pipisi solo i isi atunuu o le lalolagi, ona o tagata mai atunuu eseese o le lalolagi o lo o auai i se fonotaga tele o lo o faia i Samoa.
Na taua e Tuiasina i luma o le maota maualuga i le aso Tofi na te’a nei e fa’apea, e ui e le o mautinoa pe o o mai le gasegase mata’utia lenei i le atunu’u, ae o ata ua faasalalau i le televise ma tala mai fafo, ua vavala mai ai le mata’utia tele o lenei gasegase, e tatau fo’i ona lava tapena i ai le Matagaluega o le Soifua Maloloina, ina ia o o mai ae ua i ai se auala e foia ai.
O le fonotaga a atunuu laiti o le lalolagi o lo o talimalo ai Samoa i le taimi nei, o se tasi lea o faataitaiga na taua e Tuiasina i lana saunoaga, e ono mafai ona momoli mai ai le faama’i lenei i Amerika Samoa, aua o lea fo’i o lo o usufono ai ma sui o Amerika Samoa.
“Tama e o le atunu’u, e manaomia lo tatou nonofo sauni i ni faalavelave e ono tutupu mai, e pei lava o le upu ua masani ai Samoa, e sili le puipuia nai lo le tau togafitia”, o le saunoaga lea a Tuiasina i totonu o le maota.
Sa ia taua fo’i e fa’apea, e tatau ona i ai ni sui o le Matagaluega o le Soifua Maloloina i le malae vaalele i Tafuna i le taimi e mae’a ai le fonotaga lenei, ina ia siaki tagata o le a malaga mai i Samoa ina ia mautinoa, e le o a’afia i latou i ‘auga o lenei fa’ama’i.
“O le taimi lava e aafia ai le tagata e to’atasi o si o tatou atunuu i le fa’ama’i lenei, lona uiga o le mutaaga lena o Amerika Samoa, leaga o le fa’ama’i e leai se fofo, afai fo’i e a’afia ai atunu’u to’alaiti e pei o tatou, lona uiga o le a matua tele le pagatia ma le aafia o aiga”, o le isi lea saunoaga a Tuiasina.
Na fesiligia fo’i e le alii faipule ia Vailoata Eteuati Amituana’i le mataupu e fa’atatau i puipuiga o le ‘Ebola’, ina ua fesiligia e le komiti soofaatasi o le paketi a le Fono Faitulafono, le tupe fa’asoasoa a le Matagaluega o le Soifua Maloloina i le vaiaso na te’a nei.
Saunoa Vailoata e fa’apea, e ui e le o vaaia ni fa’ailoga o le ‘Ebola’ na te afea Amerika Samoa, ae tatau pea lava ona i ai se fuafuaga faataoto a le Soifua Maloloina, ina ia puipuia ai le atunuu pe afai e ono tula’i mai se fa’alavelave i le fonotaga o lo o usuia i Samoa.
Talu mai le taimi na pipisi ai le fa’ama’i oti o le ‘Ebola’ i Aferika i Matu, ua to’a 3,069 le aofa’i o tagata ua a’afia, ae to’a 1,552 ua maliliu talu mai le aso Tofi na te’a nei, e pei ona taua i ni ripoti mai le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina i le lalolagi.
