Sauni Togiola ma Suitonu-Chapman tauva tofi faipule Konekeresi

O le vaiaso ua te’a na fa’alauiloa aloaia mai ai e ni sui se to’alua, lo la sauni e tauva mo le nofoa o le territory i le Konekeresi i Uosigitone i le palota ia Novema 2014.

 

O i laua e to’alua: le afioga i le matua ia Togiola T. A Tulafono lea sa avea muamua ma kovana, ma le faletua o Meleagi Suitonu-Chapman mai Manu’a.

 

O le fa’alauiloa ai e Togiola ma Suitonu-Chapman lea faamoemoe ua to’afa ai ia te i laua sui ua sauni e tausinio mo le tofi, lea e aofia ai le tofa Tua’au Kereti Mata’utia Jr ma Rosie Fuala’au Tago Lancaster.

 

MELEAGI SUITONU-CHAPMAN

 

Na taua e Suitonu-Chapman, 65 tausaga o lona soifua i se fa’atalatalanoaga i luga o le telefoni mai Ta’u, Manu’a e fa’apea, o lana taumafaiga e fia tauva i le nofoa i Uosigitone, o se moemitiga ua leva ona i lona loto, ina ia mafai ai ona tautua mo ona tagata.

 

E fa’atolu ona tauva Suitonu-Chapman i le tofi Faipule mo lona itumalo i Manu’a, peita’i e le i fa’amanuiaina uma ana taumafaiga ia e tolu.

 

O se tasi o manulauti ua manatu Suitonu-Chapman e fa’atula’i pe afai e fa’amanuiaina o ia i le tofi, o le fausia lea o se fesootaiga vavalalata i le va o le sui i Uosigitone, o le kovana ma le fono faitulafono.

 

“O lo’u fa’anaunauga lava ia mafai ona matou galulue vava lalata ma le kovana, lutena kovana, atoa ai ma sui o le fono faitulafono,” o se tasi lea o sana saunoaga e pei ona taua i luga o le pepa o fa’amatalaga ina ua fa’alauiloa aloaia lona fa’amoemoe.

 

Sa ia taua fo’i le taua tele o le fausia o auala e fesoota’i ai, ma ia fa’aleleia le mafutaga galulue fa’atasi i ali’i ma tama’ita’i o lo o avea ma ta’ita’i o le atunu’u, ma o se tasi lea o moemitiga ua leva ona ia faananau i ai pe afai ae fa’apaleina o ia i le nofoa i Uosigitone.

 

I le mae’a ai o tausaga e tele na tautua ai i totonu o le malo feterale, na toe taliu mai ai loa Suitonu-Chapman ma lona ali’i i le 13 tausaga talu ai, ma nonofo mau i Manu’a ma tautua ai le aiga ma le itumalo.

 

TOGIOLA T. A TULAFONO

 

Na taua e le afioga i le matua ia Togiola, 67 tausaga le matua o lona soifua i le Samoa News e fa’apea, ua mana’omia fo’i se isi suiga i se tasi e fai ma sui o le atunu’u i le nofoa i le konekeresi, ma maua ai le avanoa e galulue fa’atasi ma ta’ita’i o le atunu’u.

 

O Togiola sa avea ma lutena kovana i le faigamalo a Tauese i le tausaga e 1997, ae ina ua usufono fa’afuase’i le tofa a Tauese ia Mati 2013, na tofia ai loa Togiola e avea ma kovana i le masina o Aperila na soso’o ai.

 

O le tausaga e 2004 na manumalo ai le faigamalo a Togiola mo le taitaiina o le malo mo le umi e fa tausaga, ma toe filifilia ai fo’i e le atunu’u mo le isi fa tausaga i le palota o le 2008, ma mae’a ai lana tautua i le 2012.

 

Ina ua fesiligia e le Samoa News, na saunoa ai le afioga i le matua e fa’apea, o le agava’a sa ia maua mai i tausaga e 16 na avea ai ma ta’ita’i o le atunu’u, ua fai ma ta’iala lelei o lona fa’amoemoe, e avea ma sui o Amerika Samoa i luma o le konekeresi.

 

“I lo’u talitonuga, ua mana’omia le galulue fa’atasi o le ofisa o le konekeresi ma ta’ita’i o le atunuu, e tatau fo’i ona i ai le lagolago a le sui i le konekeresi i auala uma o lo o taumafai i ai ta’ita’i o le atunu’u, mo le tautuaina o tagatanu’u o le teritori”, o se tasi lea o saunoaga a Togiola.

 

“E tatau fo’i ona galulue soo soo tauau le sui i Uosigitone ma ta’ita’i o le atunu’u, e aofia ai ma mataupu e tu’uina atu i luma o le Fono, ina ia mafai ai ona fa’amautu ta’iala mo mea e tatau ona fa’atinoina i totonu o le atunu’u”.

 

I le pepa na fa’alauiloa ai lona fa’amoemoe mo le konekeresi, na taua ai e Togiola fa’apea, ua ia sauni e fa’aleleia le sootaga galulue faatasi o taitai o le atunuu ma le sui o le atunuu  i Uosigitone.

 

Ina ua toe fesiligia o ia e le Samoa News i sona finagalo i manatu o ni isi o le atunu’u, fai mai o le a la tausinio nei ma se tasi ua loa tausaga o ia nofoia le nofoa, na tali Togiola e fa’apea, “ou te le o alu ma te tauva ma Faleomavaega, o lea ou te manatu e ofo atu a’u o se sui talafeagai mo le nofoa i le konekeresi, o lea ua tuuina atu lo’u igoa i le lisi o i latou o le a tausinio, ina ia silafia ai e le atunu’u o’u agava’a ma fuafua i ai la latou palota.”

 

fa’aliliu Ausage Fausia