Ads by Google Ads by Google

Liki Kirikiti Fa’asamoa

Komiti o le liki kirikiti o le Fu’a 2017  (Ata:THA)Leai se fa’atamala o le ‘au a Fagaitua ina ua talitua’a e taofiofi ‘ai a Poloa i le latou ta’aloga  i le aso To’ana’i ua mavae. Manumalo Fagaitua 100 (14 pe) Poloa 95 ‘ai (19pe)  (Ata:THA)Manaia le taumafaiga a si ali’i lea o le au a le Lega mai Poloa, ae ua le mafai lava ona tali le polo. Fagaitua 100 (14 pe) Poloa 95 ‘ai (19pe)  (Ata:THA)Tata Poloa e tuli ‘ai e 100 a Fagaitua i le aso To’ana’i ua mavae. Manumalo Fagaitua 100 (14 pe) Poloa 95 ‘ai (19pe)  (Ata:THA)[photo: THA]Leai se fa’atamala o le ‘au a Fagaitua ina ua talitua’a e taofiofi ‘ai a Poloa i le latou ta’aloga  i le aso To’ana’i ua mavae. Manumalo Fagaitua 100 (14 pe) Poloa 95 ‘ai (19pe)  (Ata:THA)Manaia le taumafaiga a si ali’i lea o le au a le Lega mai Poloa, ae ua le mafai lava ona tali le polo. Fagaitua 100 (14 pe) Poloa 95 ‘ai (19pe)  (Ata:THA)Sauni le tama ta’aalo mai Fagaitua mo lana ta i le tatou ta’aloga ma le ‘au a le Lega mai Poloa i le aso To’ana’i ua mavae. Manumalo Fagaitua 100 (14 pe) Poloa 95 ‘ai (19pe)  (Ata:THA)
tusia: THA

O le aso Toana’i lea na te’a atu nei, aso 4 o Fepuari 2017 i le malae i Vaovai Fagaalu, na tatala aloaia ai le liki a tamaloloa, na tatala malae ai le au a “Alofau Mea’ese” ma le ‘au a Amaua & Auto o le “Ana o le Pe’apea”  i le ta’aloga muamua, ae fa’ai’u e le isi ‘au malosi o le liki o le tausaga na te’a nei, le “Lega” mai i Poloa ma le ‘au a le “Tuna’ula” mai Fagaitua.

Na auai ai le Tofa le To’oto’o ia Malemo, o le Sui Failautusi o le Mataupu Tau Samoa, atoa ma sui Mamalu o le Komiti mo le Liki Kirikiti o le Fu’a a Tutuila ma Manu’a o le tausaga nei, 2017.

O sui mamalu o le Komiti na i ai, le Afioga ia Letelesa, Toilolo Ekueni, ma le Tofa i le Tauto’oto’o o Noa, ia ma Pulenu’u e i ai i totonu o le Komiti mo lenei tausaga.

Fa’apea foi le fetalaiga Malaeti’a ma le A’oa’o Fesoasoani o Mui po’o le Pulenu’u a le Afioaga o Masefau, o i laua ia na fai ma fofoga e fa’asalasaluina ta’aloga faitaulia o lea aso.

E sefulutolu ‘au o le a tauva e lenei tausaga 2017:

 O le ‘Fetulele’ mai Tula, ‘Mea’ese’ mai Alofau, o le ‘Sea’ula’ mai Aoa, ‘Ana o le Pe’apea’ mai Amaua & Auto, ‘Aeto’ mai Pago Pago. O le ’Tuna’ula’ mai Fagaitua, o le tama o le ’Lega’ mai Poloa, o le ‘I’a Vai’ mai Malaeloa, ‘Sinapati’ mai Tafuna, o le ‘Tama Samoa Moni’ mai Pavai’ai, le ‘Pisisami’ mai Vaitogi, o le tama o le ‘Lupelele’ mai ‘Ili’ili ma le ‘Mosi’ula mai Masefau.

Na amata le aso i le ta’aloga i le va o le Mea’ese mai Alofau, se tasi fo’i o ‘au ua masani i le Siamupini i tausaga ua mavae atu, ae o le mea ua toe taumafai nei i tupulaga laiti lea ua fiafia e ta’a’alo kirikiti i lenei vaitaimi.

O le ta’aloga lenei o le kirikiti, e lua ituaiga mea ua masani ai nei, e lelei lava le tupulaga ae o’o loa i le taimi ua manaomia ai le togafiti o le ta’aloga, e malo lava tama matutua i le lelei o togafiti.

Afai e i ai le taimi e fiu le tama matua e tau fai atu ai le togafiti, ae ua leai lava se avanoa e tu’u i ai tama laiti, lona uiga ua tuai ma ‘ua le toe aoga lana togafiti. Manaomia le vave o le va’ai.

Ae afai e taumafai atu le tagata matua i sana togafiti, ae sao, lona uiga o la e lelei a le fa’apalepale a tama tua poo e matutua i le faagatama i malae.

O le ta’aloga la i le va a le Mea’ese ma le ‘au o le ‘Ana o le Pe’ape’a’, na iloa lava le le lava sauni o mafaufauga o le ‘au a le Mea’ese, ua manatu fa’atamala i latou i le ‘au a le ‘Ana o le Pe’apea’,  aua o nai afio’aga laiti.

ALOFAU ‘MEA’ESE’ (0-1) VS AMAUA & ALAO ‘ANA O LE PE’APEA (1-0)

Na muamua ona tata le ‘au a le Mea’ese mai Alofau, ina ua malo i le viliina o le tupe, na iloa lava le le sauni lelei o le ‘au tata i lea ta’aloga, ma le manatu e le umi ae uma, ae paga lea ua ‘ese le mea na o atu e fai, ‘ese le ua tupu mai.

Na amata lava i le fa’aletonu, ua tete’i le ‘Mea’ese’ i faiga a ‘Ana o le Pe’ape’a’ ua fa’ateia i latou i le lelei mai o le talitua’a a ‘Ana o le Pe’apea’.

E toe taumafai ane ua le mafai se mea, ua laki ua o’o i le iva-sefulu tolu (93) ‘ai, se mea e fa’aleano fo’i i ai le talituaa tama o le ‘Ana o le Pe’apea’ na toe o’o ai ‘ai a le ‘Mea’ese’ i le 93 ae atoa le sefulu-iva o pe.

Na atili ai le fa’aletonu o le ‘au a ‘Mea’ese’ i le taimi na tuli ai ‘ai e le tama o le “Ana o le Pe’apea” e iva-sefulu ma le tolu a le Mea’ese, ae tata mai lava le tamua o’o lelei i le tolu sefulu ‘ai, ae fa’atoa pe mai le isi tamua.

Ia o le tele ia o polo na pa’u’u i sapo a le talitua’a, leaga faia lava le talitua’a, o le tele o polo e tatau ona maua, ae te’i ua pa’u’u i le latou fa’atamala.

E sefulufa (14) ia pe ae maua e ‘Ana o le Pe’ape’a’ ia ‘ai a le Mea’ese. Ia e le’i taitai se liki, e mautinoa lava e maua ‘ae le siamupini ua i ai fo’i se pala’ai i lenei tausaga o tama o le “Ana Pe’ape’a.”

Manaia le amataga o le ‘au a le tama o le ‘Ana o le Pe’ape’a’, fai ai pea le tou lelei lena, aua le fa’ase’e outou i le tou malo i le ‘Mea’ese’ ona tou fa’atamala ai lea, ae faifai fa’alelei le tou ‘au, lena ua amata lava i le manuia.

Leaga se mea ina a manaia, o le fa’amalie loto i le tapuaiga ma le tu’i atu o le mulipapaga, e leai lava se mea e fa’apopoleina ai le tapuaiga, pe’a lelei mai le ‘au ta’a’alo. Malo le loto nu’u, malo le ta’alo fa’atausala.

E foliga mai e i ai se mea o fa’aletonu ai le taumafaiga i le ‘au a le Mea’ese, masalo ua o’o i le aso o le ta’aloga, ua te’i foi ua oso fa’alava atu se isi e le’i auai i koleniga, ma ua vaivai ai foi loto o nisi o tama ta’alo.

Peita’i, o loo tele le avanoa e tele fo’i ta’aloga o mulimuli mai o le Liki, ae o le taimi ma lona ‘ai. E masani foi Tama o le Mea’ese i le fa’agatama, e toe oso fo’i le la!

E moni ai le tala, e toatele e tausinio, ae toeititi lava e filifilia i lea ta’aloga ma lea ta’aloga. Onosa’i ma fa’amaoni pea i koleniga, fa’alogo i ta’ita’i aua, e ita loa le loto, sasi ai ma le ta fa’apea fo’i ma le talitua’a. Manatua e fa’ailoa mai luga o le malae le tofiga o taimi ta’itasi i ta’aloga, alofagia le malosi fo’i o e tausinio, ia tonu lava le filiga o sui e ta’a’alo, o le manuia fo’i lea o taumafaiga pe a loto tasi le ‘au ta’a’alo i le manumalo.

Na’o nai fautuaga a sui maimoa ma i latou o mataituina le fa’agatama, “O le isi mea e leaga tele, o le soli o tapu o le ‘au e se tagata lea e fa’amoemoe o le a ta’a’alo, o le tagata mua lava lena le leaga, afai na e iloa na e tagofia le avamalosi pe te le’i moe i le po, e sili ai lou fai  i le tagata tofi ‘au, e ‘leai, e te le o sauni, ae ave ifo se isi e ta’alo.”

O tapu o le ‘au o le mea lava ua fa’asaina e le ‘au, o le tapu fo’i lena, (1) a fa’apea mai, “E momoe uma nanei i le ta o le 10:00 pm, ia o le tapu fo’i lena. (2) A fa’apea mai e sa ona e alu inu pia aua o taeao o le a ta’a’alo ai, e te mautinoa e te inu lava i se pia, se’i uma mai ta’aloga.

A’o le tele lava o ‘au ia, e fai le tulafono e tausi e tama laiti, ae o le soli vavao ia o le ‘au vaega matutua, ao i latou foi ia e fa’amaopoopoina le ‘au. Tasi le tulafono mo tagata uma, fa’amalosia lena mea lelei.”

FAGAITUA “TUNA’ULA” (1-0) vs POLOA “LEGA” (0-1).

Lele ua va’aia lava le lelei mai o le ‘au a le ‘Tuna’ula’ mai Fagaitua, lelei le latou ta, toe manaia le latou talitua’a, e ono lelei sapo na sapoina e le talitua’a, ae ono foi ‘olo na maua e Va’atofu ma le isi fa’ate’a.

Mania le ta’aloga i le maimoa pe a vaai atu i le tutu mai o le talitua’a e sauni i taimi uma, e fa’amalie loto lava i le ‘au fa’ate’a pe a fai e leai se polo e pa’u pe a sapo mai.

Na manaia lava le taotao mai o ‘ai ma pe, e fasefululua ’ai (42) ae tata loa le toalua lea, o Vau ma Si’a.

Le taimi la lena ua matua’i tu’u loa i ai ma le mafaufau a le toalua lea. Na maua ‘ai a Vau e tolu sefulu tolu (33) ae maua ‘ai a Sia e lua sefulu (20) ‘ai, e 53 ’ai na maua e i laua i le tataga lena. O le mea tonu a lena na toe ‘oso ai ‘ai o le Tuna’ula.

E pe ia Si’a ua atoa le lua sefulu o ona ‘ai, ae taofi ina ua maua le 100 ‘ai, o la lava e ta ia Vau, e tusa e 33 ‘ai na ia mauaina, ae le’i pe.

O le tulafono a le liki kirikiti, e maua loa ‘ai e selau ona tuli loa e le isi ‘au, ae a maua ‘ae la ua tasi le pe, ona fesili loa lea i le ‘au o lo’o fa’ate’a, pe mana’o e fa’auma ona tata le isi ‘au pe leai.

A fai atu lava e le mana’o i ai le isi ‘au, ona tuli loa lea pe afai ua ‘ova ma selau ‘ai, ae a mana’o lava le ‘au lea e te’a, e fa’auma ona fai lea o le mea lea e mana’o i ai i latou lea e talitua’a.

O le faiga lava lena o se ta’aloga, e to’alua pe to’atolu tama e taia ai le fa’ate’a a le isi ‘au, ia o le leaga la na o fai’ai a fa’ate’a, pe a fiu e taumafai mai, ae ua sasao ta a le ‘auta.

E tasi lava le mea e fai, o le togafiti, e tele lava ituaiga te’a e fa’atiga le ulu a le tagata ta, e toe sa’o atu le te’a ae ua tuai lana ta, po’o le te’a e fa’ata ae fa’amoemoe i le talitua’a.

Na o atu nei le ‘au a le Lega mo le tuliina o ‘ai e 101 a le Tuna’ula, na amata lava i le pe fa’avalevalea o le isi o le tamua, ua tago i lona pulou ina ua pa’u i lalo mai lona ulu, ma ta’atia i luga o le malae ae o le la e ta’atia i le mutia le isi pito o le pulou.

Ae o le mea ua latou silafia, a mae’a i luga oe i le malae, na o le fa’anoi lava i le fa’amasino ona fa’atoa toe tago ai i lona pulou ‘auro’ nei te’i ua gaoi i se isi tama o le isi ‘au.

Ia na ta’ata’a mala mai lava le ‘au a le ‘Lega’ i le taimi na tete’a ai, fai o le tele o polo sapo na pau’u i lalo, o le leaga o sapo, ae toe o’o mai fo’i i le taimi na tata ai.

Ua laki o le ta a si tama o Tai’ese lea na maua ana ‘ai e 14, ia ma le ta fo’i a Lauvao lea na ia mauaina ‘ai e 12, lea na o’o ai o latou ‘ai 95, ae uma loa i’ina o latou pe e sefulu ma le iva (19).

O le fa’afetai sili sa tomua ai se upu mai le taitaiga o lenei Liki Kirikiti 2017, ona o le kamupani a le Blue Sky lea ua latou fa’atupea faasalalauga o lenei liki.