Ads by Google Ads by Google

Tala ‘oto’oto mai Samoa

SALA SE FAATONUSILI I LE $800

Ua ta’usalaina nei le susuga Muagututi’a Sefuiva Reupena, lea o lo o fa’auluulu i ai le Ofisa o Fa’amaumauga a Samoa, i moliaga o le aveta’avale le fa’autauta na o’o ai ni manu’aga i se isi tagata ma le aveta’avale ‘ona, ma ua fa’asala ai nei o ia i se sala tupe e $800.

Na ioe Muagututi’a i le moliaga muamua ae na toe fa’aleaogaina le moliaga o le aveta’avale ‘ona.

Na afua mai moliaga o Muagututi’a ona o se fa’alavelave na tula’i mai i Ululoloa i le aso 27 o Mati o le tausga nei, ae na ta’ua e le loia a Muagututi’a, o Te’o Richard Faaiuaso, na i ai se tulaga na mamafa i le mafaufau o Muagututi’a i le aso na tupu ai le fa’alavelave.

Na ta’ua e Te’o, e tupu le fa’alavelave ae o le fa’ato’a fo’i mai lea o Muagututi’a ma ni isi o lana aufaigaluega mai i le aiga o se tasi o ana tagata faigaluega, ua maliu.  Ma na moe Muagututi’a a’o fa’afoeina lana taavale.

TE’ENA TALOSAGA IA TINEIA SE IGOA MAI I FA’AMAUMAUGA

Ua te’ena e le alii fa’amasino sili, le susuga Patu Tiava’asu’e Falefatu Sapolu, ia sa talosaga na fa’aulu i luma o le Fa’amasinoga Maualuga ina ia tineia pe ave’esea se igoa mai i totonu o fa’amaumauga a le fa’amasinoga, e pei ona fa’aulu e le loia a le sui Fa’atonusili o le Minisita mo galuega atia’e e patino i Tina, Afioaga ma le Va Fealoa’i.

Na fa’amanino e Patu, i le iloiloga a le fa’amasinoga mo se fa’ai’uga tonu, na taga’i ai le fa’amasinoga i le naunauga a le ua molia, faapea ia tulaga o le tulafono i lalo o le Fa’avae.

O To’oto’oali’i Roger Stanley, le sui Fa’atonusili na ioe i le moliaga e tasi o le gaoi a’o galue i totonu o se ofisa e tautuaina le mamalu lautele ma sa ia talosagaina le tineia po o le aveesea o lona suafa mai i fa’amaumauga a le fa’amasinoga, ae peita’i ua te’ena e le fa’amasinoga lea talosaga.

I se faafinauga a le sui mai i le ofisa a le Loia Sili e te’ena ai le talosaga a To’oto’oali’i, na saunoa ai Fa’aniniva Edelma Niumata, o Samoa o se motu itiiti ma ua leva ona salalau le tala e tusa ai ma lenei mataupu.  Ua mae’a foi ona lomia lona igoa i nei moliaga, ma afai ae taliaina lana talosaga, o le a fa’aalia ai ni gaioiga fa’apito.

Na finau foi e le tama’ita’i loia e faapea, e ui ina o se tagata faigaluega maualuga a le malo, e le faapea o le a ese ai le faatinoina o lana matauu.  Ma na ioe Niumata o le a i ai ni a’afiaga i le soifuaga o le ua molia ona o lenei mata’upu, ae peitai, na ia saunoa, o le i’uga lea o se tagata e na te solia le tulafono.

Ae sa finau le loia a To’oto’oali’i, le susuga Alex Su’a e fa’apea, o le a avea le lomiaina o le suafa o le ua molia i totonu o fa’amaumauga ma tulaga o le a ono tula’i mai ai ni fa’afitauli i taimi e toe saili ai sana galuega pe talosagaina sana nonogatupe.

Na ta’ua foi e Su’a, o lea e feagai le ua molia ma le fa’ate’aina o ia mai i lana galuega.  Ma o le lomia o lona suafa i totonu o fa’amaumauga, o le a ono a’afia ai le ofisa o lo o galue ai, ma ono tula’i mai ai ni fa’aletonu i tulaga o tupe maua mo lea Minisita e fesoasoasni ai i polokalama fa’atino a le atunu’u.

O le Aso Gafua o le vaiaso fou, Setema 3, 2012, o le a lauina ai le fa’asalaga o To’oto’oali’i.

SU’ESU’E E LEOLEO SE ALI’I I LE OFISA E TOTOGI AI PASESE MO FEMALAGAAIGA

Na fa’amaonia e le sui Komesina o leoleo, le susuga Le’aupepe Fatu Pula, le faia o se su’esu’ega e fa’asaga i ali’i e pulea se fale e totogi i ai pasese mo femalgaaiga (travel agent), ina ua tele o se faasea mai i le mamalu lautele ona o tupe ua mae’a ona totogi ae le o tino mai le tautua.

O se tasi o i latou ua a’afia i lenei mataupu, o se alo e fa’asino i se tina matua mai i Falelauniu, o Hannah Tai.  Na ta’ua e Hannah, sa totogi e sona alo ia se tinoitupe ia Sanele Katie Moananu, lea e pulea le K & M Travel Agency, mo sona visa e malaga ai i Ausetalia.

Ae peitai, na ta’ua e Hannah, ua tolu masina e le’i maua lava se visa a lona alo ma ua fiu e alu i le ofisa a Sanele ina ia mafai ona toe maua mai le tupe a lona alo, ae ua pelogia fa’afia o ia e lea alii.

Sa fa’amatala e Hannah, na i ai se aso na vala’au atu ai Sanele, o ia lea ua aga’i atu i lona fale e ave atu le tupe, e peitai, na uma lava le aso o fiu lenei tina e fa’atali.  Na alu lea o Hannah i le Ofisa a Leoleo e fa’aulu sana tagi, ae alu atu o lo o tumu ai foi isi tagata o lo o tau fa’aulu ni a latou tagi i lea lava mataupu e tasi.

TO’A 16 FANAU AOGA SAMOA MAUA SIKOLASIPI MO SAINA

E to’a 16 ni alo ma fanau o Samoa o le a malaga ese atu mo Saina i le Aso Sa, ona o ni sikolasipi o le a mafai ona fa’aauau ai a latou a’oa’oga.  E to’aiva i latou ua mafai ona maua ni sikolasipi mai i se polokalama ua ta’ua o le “Chinese Scholarship Scheme” ae to’afitu, ua maua mai a latou sikolasipi i le “China-Pacific Island Forum Secretariat (PIFS)”.

Na faia se fa’atasiga tele i le afiafi o le Aso Faraile o le vaiaso ua mavae, mo nei fanau aoga ma o latou matua, aua se fa’amalamalama’aga o lo latou auai atu i nei aoaoga.

O le susuga Tapusalaia Terry Toomata, le Amepasa o Samoa o lo o i Saina, o lo o fa’atalia mai lenei aumalaga.  Ma o le a atoa ai i’i le 69 o fanau Samoa ua faapea ona ausia ni sikolasipi mai i le malo o Saina.

Source: Samoa Observer